Klice blagotvorno djeluju na zdravlje, bogate su proteinima, mineralima, prirodni su alkalitzatori. Klice spadaju u grupu najkvalitetnijih namirnica s iznimno blagotvornim djelovanjem na organizam. Lako su dostupne , lako se uzgoje te si ih svatko može priuštiti. No, unatoč tome, relativno mali broj ljudi ih konzumira. Klice su dobre za sami okoliš te za svakog čovjeka ponaosob.

Autor: Josipa Kovač / Naturala.hr

Kao prilog tome, slijedi popis od 10 glavnih razloga zašto uvrstiti klice u vaš svakodnevni jelovnik!

  1. Stručnjaci procjenjuju da klice sadrže i do 100 puta više enzima od svježeg voća i povrća. Enzimi su posebne vrste proteina koji djeluju kao katalizatori u metabolizmu te osiguravaju bolje iskorištavanje vitamina, minerala, aminokiselina i esencijalnih masnih kiselina iz hrane koju jedete. Na taj način, formiraju se ‘hranidbeni blokovi’ koji osiguravaju da se procesi u tijelu učinkovitije odvijaju.
  2. Sama kvaliteta proteina u grahu, orasima, sjemenkama i žitaricama raste kad proklijaju. Njihova prehrambena vrijednost se poboljšava tijekom procesa namakanja i klijanja. Primjerice, tijekom procesa klijanja kvaliteta aminokiseline lizina koja je potrebna kod zacjeljivanja rana i za zdravlje imunološkog sustava drastično poraste.
  3. Klijanjem kod graha, oraha, sjemenki i žitarica sadržaj vlakana znatno se povećava. Vlakna su jako važna za proces mršavljenja jer za sebe vežu masti i toksine te ih brzo otklanjaju iz tijela prije nego se apsorbiraju kroz stijenke crijeva dalje u krvotok.
  4. Sadržaj vitamina klijanjem se drastično povećava, posebno vitamina A, B-kompleksa, C i E. U samo nekoliko dana kod nekih sjemenki, žitarica, graha i oraha poveća se za oko 20 puta. Rezultati istraživanja pokazali su da se za vrijeme klijanja klica mungo graha količina vitamina B1 poveća do 285%, vitamina B2 do 515% te niacina do 256%!
  5. Količina esencijalnih masnih kiselina također se povećava tijekom procesa klijanja. Većini nas nedostaje ovih masnih kiselina koje izgaraju masti jer nisu uobičajeni sastojak svakodnevne prehrane. Konzumacija klica odličan je način da nadopunite fiziološku potrebu za tim važnim hranjivim tvarima.
  6. Tijekom klijanja, minerali se vežu za bjelančevine u sjemenu, žitu, orahu i grahu, što povećava njihovu fiziološku iskoristivost. To vrijedi i za alkalne minerale poput kalcija, magnezija i dr. koji pomažu što boljem uspostavljanju kemijske ravnoteže kod mršavljenja, a samim time i boljem zdravlju.
  7. Klice se vrlo lako uzgajaju. Time pomažete okolišu i sebi samima jer u svoj organizam ne unosite neželjene pesticide, aditive i druge štetne kemikalije koje pomažu gomilanju masnoća u organizmu te radi toga teško mršavite.
  8. Energija koja je u sjemenu, žitarica, oraha ili mahunarkama aktivira se kroz namakanje i klijanje.
  9. Klice su alkalizatori. Mnoge bolesti, uključujući i rak, povezane su s viškom kiselosti u tijelu.
  10. Uzgoj klica nije skup i ne zahtijeva nikakve specijalne vještine. Ljudi često koriste visoku cijenu organski uzgojene hrane kao izgovor da ih ne jedu. No, kad su klice u pitanju, izgovor ne postoji!

sprouts-in-handsKako uzgojiti klice?

Sredstva za uzgoj

Potrebna vam je posuda. Velika staklena ili plastična posuda, lonac koji nije od metala, staklena ili keramička zdjela ili duboka posuda, bilo što od toga poslužit će svrsi. Moguće je koristiti i plitku posudu, slažući jedan sloj sjemenki između dva sloja vlažne gaze ili papirnog ubrusa kako bi se spriječilo isušivanje.

Kakvu god posudu da odaberete, pobrinite se za to da bude dovoljno velika kako bi sjemenke mogle klijati, a da još uvijek ostane dovoljno prostora da zrak može cirkulirati oko njih.

Staklena posuda dobra je za sitne sjemenke kao što su sjemenke alfalfe. Za veće sjemenke, kao što su one kineskog graha, možda će biti bolja dublja posuda ili lonac. To im osigurava dodatni prostor koji im je potreban te štiti klice da ne istrunu ili da se ne ukisele.

Kao drugo – poklopac za posudu. Plastično sito, komad gaze pa čak i stara – čista najlonska čarapa poslužit će svrsi. Sve što vam treba da ih pričvrstite na otvor posude jest čvrsta gumena vrpca ili uzica. Naravno, kako se sjemenke mora ispirati najmanje dvaput dnevno, bit će vam potrebna i voda, a možda i cjediljka da možete izliti svu vodu iz posude.

I na kraju – sjemenke. Gotovo svaka jestiva sjemenka može klijati. (Ipak, izbjegnite sjemenke za čiji su se uzgoj koristila kemijska sredstva.) Najbolje sjemenke s kojima biste mogli pokušati jesu sjemenke kineskog graha ili alfalfe. One lako klijaju i vrlo su ukusne!

PRVI DAN

Sjemenke najprije temeljito operite. Potom napunite posudu vodom tako da voda otprilike pet centimetara prekriva sjemenke ili grah. Držite sjemenke u vodi najmanje osam do deset sati. Mogli biste ih staviti u vodu prije nego što otiđete u krevet. Nakon osam do deset sati, sjemenke će nabubriti a opna će puknuti i malo se otvoriti. Spremne su da puste klice.

DRUGI DAN

Ujutro učvrstite poklopac i izlijte vodu iz posude. (Budući da voda sadrži vitamine, iskoristite je za zalijevanje biljaka.)

Zatim posudu ponovno napunite vodom. Protresite je nekoliko puta i okrenite naopačke, tako da sva voda isteče iz posude.

Posudu opet napunite vodom, isperite sjemenke i izlijte vodu, i taj postupak ponovite tri puta. Ako ste namakane sjemenke premjestili na plitki tanjur, vodu prelijte polagano preko gaze pa je izlijte tako da nagnete tanjur. Ponovite kasnije postupak ispiranja tako da dvaput dnevno dobro isperete sjemenke.

TREĆI DAN

Dosad biste već trebali zamijetiti da vaše sjemenke puštaju klice. Nastavite ih ispirati dvaput dnevno.

ČETVRTI DAN

Klice možete početi jesti! Klice kineskog graha možete pustiti da narastu dosta duge jer neće dobiti gorak okus. Samo pazite da nastavite dvaput dnevno ispirati klice. Klice možete staviti i oko sat vremena na sunce, a potom ih spremiti u hladnjak. Maleni listići dobit će lijepu zelenu nijansu — što jako otvara apetit!

Kad doživite uspjeh, možda ćete poželjeti eksperimentirati s drugim vrstama zrna i sjemenki. Svaka se vrsta malo razlikuje po okusu i vremenu klijanja. Naprimjer, mogli biste pokušati uzgojiti klice iz oljuštenih sjemenki suncokreta. Ove klice najbolje su za jelo nakon dva dana, kad su svega 1,2 centimetra dugačke. Ako narastu dulje od toga, mogle bi dobiti gorak okus.

Kako servirati klice?

Većinu klica možete jesti sirove u salatama, sendvičima ili u bilo kakvom obroku u kojem se koristi grah i sjemenke. Međutim, proklijali grah možete 10 do 15 minuta držati na pari prije nego što ga pojedete. Ili ih možete na brzinu ispržiti na jakoj vatri s malo ulja, bijelog luka i soli. Tako možete napraviti vrlo ukusno jelo! Klice pšenice i raži vrlo su slatke i dobar su dodatak kruhu i čajnom pecivu.

Izvori:

http://www.naturala.hr/10-razloga-zasto-uvrstiti-klice-u-svakodnevnu-prehranu/2244/

http://www.hungryforchange.tv/article/10-reasons-to-love-sprouts-plus-diy-sprouting-at-home

http://magazin.net.hr/kuhinja/uzgojite-si-klice