Klice su među najvrjednijim namirnicama koje nam priroda nudi. Bogate su vitaminima, mineralima, enzimima i drugim korisnim biljnim spojevima, a njihova nutritivna vrijednost tijekom klijanja prolazi kroz zanimljive promjene. Lako su dostupne, jednostavno se uzgajaju i svatko ih može uvrstiti u svakodnevnu prehranu. Unatoč brojnim prednostima, još uvijek ih relativno malo ljudi redovito konzumira.
Klice predstavljaju mladi stadij razvoja biljke, trenutak u kojem se iz naizgled uspavane sjemenke počinje razvijati novi život. Tijekom tog procesa aktiviraju se enzimi, razgrađuju složene hranjive tvari i nastaju novi biljni spojevi.
Zbog tih promjena proklijale sjemenke, žitarice i mahunarke imaju posebno mjesto u prirodnoj prehrani. Njihova je dodatna prednost što ih možete uzgajati kod kuće, uz vrlo malo prostora i opreme.
Donosimo deset razloga zbog kojih klice zaslužuju češće mjesto na Vašem jelovniku.
1. Bogate su prirodnim enzimima
Klijanje pokreće snažnu enzimsku aktivnost unutar sjemenke. Enzimi sudjeluju u razgradnji škroba, proteina i drugih hranjivih tvari koje biljka koristi za svoj početni rast.
Tijekom tog procesa složeni sastojci postupno se pretvaraju u jednostavnije oblike, a mijenja se i nutritivni sastav sjemenke.
Te prirodne biokemijske promjene jedan su od razloga zbog kojih su klice toliko zanimljive u prehrani.
2. Poboljšava se iskoristivost proteina
Tijekom klijanja u grahu, žitaricama i drugim sjemenkama dolazi do promjena u strukturi proteina. Kod mnogih vrsta njihova se probavljivost poboljšava, a povećava se i udio pojedinih slobodnih aminokiselina.
Aminokiseline potrebne su za obnovu tkiva, održavanje mišića i normalno funkcioniranje organizma.
Klice mahunarki zato su vrijedan dodatak raznovrsnoj prehrani, osobito onoj koja se temelji na namirnicama biljnog podrijetla.
3. Sadrže vlakna važna za zdravu probavu
Klice su prirodan izvor prehrambenih vlakana, a njihov se sadržaj i sastav tijekom klijanja mijenjaju.
Vlakna imaju važnu ulogu u održavanju uredne probave, pridonose osjećaju sitosti i podržavaju zdravlje crijeva.
Prehrana bogata vlaknima pridonosi osjećaju sitosti i lakšem održavanju zdrave tjelesne težine.
Dodavanjem klica salatama, povrtnim jelima i sendvičima jednostavno obogaćujete obroke korisnim biljnim sastojcima.
4. Tijekom klijanja povećava se sadržaj određenih vitamina
Jedna od najzanimljivijih prednosti klijanja jest promjena vitaminskog sastava sjemenki.
Kod mnogih vrsta povećava se sadržaj vitamina C i pojedinih vitamina B skupine, a promjene su zabilježene i kod vitamina E te karotenoida.
Primjerice, žitarice koje u suhom obliku sadrže vrlo malo vitamina C tijekom klijanja počinju ga stvarati.
Količina vitamina ovisi o vrsti sjemenke, duljini klijanja i uvjetima uzgoja. Zato različite vrste klica donose različite nutritivne prednosti.
5. Klijanjem se mijenja sastav masnih kiselina
Određene vrste sjemenki i njihovih klica sadrže nezasićene masne kiseline koje su važne za normalno funkcioniranje organizma.
Tijekom klijanja aktiviraju se enzimi koji sudjeluju u metabolizmu masti, zbog čega se njihov sastav postupno mijenja. Udio pojedinih masnih kiselina pritom se može povećati ili smanjiti, ovisno o biljnoj vrsti i uvjetima klijanja.
Esencijalne masne kiseline potrebne su za izgradnju staničnih membrana i brojne fiziološke procese.
Klice i proklijale sjemenke stoga predstavljaju još jedan način obogaćivanja prehrane raznovrsnim biljnim nutrijentima.
6. Minerali postaju dostupniji organizmu
Sjemenke, žitarice i mahunarke sadrže vrijedne minerale poput željeza, cinka, magnezija i kalcija.
Međutim, sadrže i fitinsku kiselinu koja otežava iskorištavanje dijela tih minerala.
Tijekom klijanja aktivira se enzim fitaza, koji razgrađuje fitinsku kiselinu. Time se kod brojnih vrsta povećava dostupnost minerala organizmu.
To je jedna od važnih nutritivnih prednosti namakanja i klijanja, osobito kod prehrane koja se u velikoj mjeri temelji na žitaricama i mahunarkama.
7. Možete ih uzgajati sami i imati kontrolu nad njihovim uzgojem
Za uzgoj klica nije potreban vrt, balkon ni posebna oprema. Dovoljni su staklena posuda, kvalitetne sjemenke, voda i malo svakodnevne pažnje.
Kada ih uzgajate sami, birate podrijetlo sjemenki i kontrolirate uvjete u kojima rastu.
Za klijanje nisu potrebna umjetna gnojiva ni dodavanje kemijskih sredstava za poticanje rasta.
Važno je odabrati sjemenke namijenjene uzgoju jestivih klica te održavati pribor čistim jer vlažni uvjeti pogoduju i razmnožavanju mikroorganizama.
8. Klijanje budi životnu snagu sjemenke
Suha sjemenka naizgled miruje, ali u njoj su pohranjene hranjive tvari potrebne za razvoj nove biljke.
Dolaskom u dodir s vodom započinje niz biokemijskih procesa. Aktiviraju se enzimi, troše se pohranjene zalihe energije i počinju rasti korjenčić i mlada stabljika.
Tijekom tog razvoja mijenjaju se okus, tekstura i hranjivi sastav sjemenke.
Klice su zato izvrstan primjer koliko se jedna jednostavna namirnica mijenja tijekom prirodnog procesa rasta.
9. Bogate su zaštitnim biljnim spojevima
Osim vitamina i minerala, klice sadrže različite bioaktivne biljne spojeve, uključujući polifenole i druge antioksidanse.
Njihova količina ovisi o biljnoj vrsti i stadiju klijanja.
Posebno su zanimljive klice brokule koje sadrže glukorafanin, spoj iz kojeg nastaje sulforafan. Taj se biljni spoj intenzivno proučava zbog svojih bioloških svojstava.
Raznovrsne klice tako obogaćuju prehranu prirodnim biljnim tvarima koje sudjeluju u zaštitnim procesima organizma.
10. Jednostavne su, pristupačne i ekonomične
Uzgoj klica jedan je od najjednostavnijih načina da tijekom cijele godine imate pristup svježim biljnim namirnicama.
Za početak Vam ne treba mnogo novca, prostora ni iskustva. Mala količina sjemenki tijekom klijanja višestruko povećava svoj volumen.
Klice možete uzgajati u kuhinji, neovisno o godišnjem dobu, a različite vrste omogućuju stalnu raznolikost okusa.
U vremenu kada kvalitetna hrana često predstavlja znatan trošak, domaći uzgoj klica jednostavan je i pristupačan način obogaćivanja svakodnevne prehrane.
Kako uzgojiti klice kod kuće?
Uzgoj klica jednostavan je postupak koji ne zahtijeva posebno iskustvo. Nakon nekoliko dana možete imati vlastite svježe klice spremne za pripremu obroka.
Što Vam je potrebno?
Posuda za uzgoj
Najpraktičnija je široka staklena posuda koja se jednostavno pere i omogućuje dovoljno prostora za rast klica.
Važno je da sjemenke nisu previše nagurane te da nakon svakog ispiranja voda potpuno isteče iz posude.
Poklopac ili gaza
Otvor posude prekrijte čistom gazom ili posebnim mrežastim poklopcem za klijanje.
Gazu možete pričvrstiti gumicom. Takav poklopac omogućuje jednostavno ispiranje sjemenki i cirkulaciju zraka.
Kvalitetne sjemenke
Za početak su dobar izbor sjemenke alfalfe, brokule, rotkvice ili mung graha.
Birajte isključivo sjemenke namijenjene klijanju za ljudsku prehranu, a ne one namijenjene sjetvi koje mogu biti tretirane zaštitnim sredstvima.
Različite vrste mahunarki zahtijevaju različitu pripremu. Primjerice, crveni grah ne smije se jesti sirov ni samo proklijao jer sadrži prirodne lektine koji se uklanjaju odgovarajućim kuhanjem.
PRVI DAN – Namakanje sjemenki
Sjemenke najprije pregledajte i temeljito isperite.
Stavite ih u čistu staklenu posudu i prelijte dovoljnom količinom pitke vode tako da budu potpuno potopljene.
Sjemenke namačite približno šest do dvanaest sati, ovisno o vrsti i uputama na pakiranju. Nekim sitnim sjemenkama potrebno je kraće namakanje, dok se sjemenke koje stvaraju sluzavi gel uzgajaju drukčijim postupkom.
Tijekom namakanja sjemenke upijaju vodu, bubre i započinju proces klijanja.
Nakon namakanja vodu izlijte, a sjemenke ponovno isperite.
DRUGI DAN – Ispiranje i početak klijanja
Posudu prekrijte gazom ili mrežastim poklopcem.
Sjemenke isperite čistom vodom i dobro ocijedite. Posudu možete postaviti pod blagim nagibom kako se voda ne bi zadržavala na dnu.
Postupak ponavljajte najmanje dvaput dnevno, ujutro i navečer.
Posudu držite na prozračnom mjestu, dalje od izravnog sunca i izvora topline.
TREĆI DAN – Pojavljuju se prve klice
Kod mnogih vrsta već ćete zamijetiti male bijele korjenčiće koji izlaze iz sjemenki.
Nastavite s redovitim ispiranjem i ocjeđivanjem.
Brzina klijanja ovisi o temperaturi, vrsti sjemenke i uvjetima uzgoja.
Ako primijetite neugodan miris, sluzavost ili plijesan, sadržaj bacite i temeljito operite posudu.
ČETVRTI DAN – Vrijeme za berbu
Brojne vrste klica razviju se za tri do pet dana, dok nekima treba nešto više vremena.
Kada dosegnu željenu veličinu, izvadite ih iz posude, ocijedite i spremite u hladnjak.
Za najbolje očuvanje svježine čuvajte ih u čistoj posudi i potrošite što prije.
Imajte na umu da se tijekom klijanja, uz korisne biljne procese, u toplim i vlažnim uvjetima mogu razmnožavati i bakterije. Zato su kvalitetne sjemenke, čista oprema i pravilno čuvanje iznimno važni. Trudnicama, maloj djeci, starijim osobama i osobama oslabljenog imuniteta preporučuje se konzumacija temeljito termički obrađenih klica.
Kako koristiti klice u prehrani?
Klice imaju svjež okus i lako se kombiniraju s različitim namirnicama.
Klice alfalfe i rotkvice izvrsno se slažu sa salatama i sendvičima, a klice mung graha posebno su ukusne u jelima pripremljenima u woku.
Možete ih dodati povrtnim jelima, juhama, varivima i domaćim namazima.
Klice mung graha ukusne su kada se pirjaju s maslinovim uljem, češnjakom i začinima dok ne budu potpuno termički obrađene. Proklijale žitarice također su zanimljiv dodatak domaćem kruhu i drugim pekarskim proizvodima. Klice koje se jedu svježe zahtijevaju posebnu pozornost pri uzgoju i rukovanju, a temeljita termička obrada smanjuje mikrobiološki rizik.
Za početak je dovoljno odabrati jednu ili dvije vrste i postupno upoznavati njihov okus.
Klice su dokaz koliko se nutritivnog bogatstva krije u jednostavnim namirnicama. Ne zahtijevaju složenu pripremu, lako se uklapaju u različita jela i omogućuju da svakodnevnu prehranu obogatite svježim biljnim sastojcima.
A kada ih jednom počnete uzgajati sami, otkrit ćete koliko zadovoljstva donosi promatranje nastanka nove biljke iz sasvim male sjemenke.
Suzana Dulčić/ATMA
