Mnogi koji vole životinje trude se kupovati meso, mlijeko i jaja iz organskog, lokalnog uzgoja i s obiteljskih farmi jer vjeruju da tako čine dobru stvar i da su životinje pošteđene i dobro tretirane, a da oni sami jedu zdravije. No, neugodna istina je da ne postoji životinjska namirnica koja nije vezana uz neki oblik patnje. Male farme primjenjuju mnoge standardne prakse koje su okrutne i bolne, a i sve životinje, bez obzira imale svoje ime ili ne, završe u klaonici kad više nisu profitabilne. Sama ideja eksploatiranja drugog živog bića za profit je u svojoj suštini nepravedna i neispravna.
Pojam veganstva često izaziva odbojnu i negativnu reakciju iako većina ljudi ne zna previše o toj temi. Kada se spomene u društvu, često se čuju izjave poput – “ma to su oni luđaci koji ništa ne jedu”, ili “baš su naporni i ekstremni ti vegani, napadaju ljude sa svojim kontroverznim stavovima dok ti samo brineš svoja posla”.
Istovremeno se mnogi istinski slažu s uvjerenjima veganstva a da toga nisu ni svjesni. Znaju reći – “ja nisam vegan, ali volim isprobavati veganska jela” ili “ja nisam veganka, ali jako volim životinje i ne bih im nikad mogla nauditi”.
Što je to zapravo veganstvo
Veganstvo je moralni i etički stav protiv nepravde, eksploatacije i nanošenja patnje životinjama (kroz hranu, odjeću, sport, zabavu, prijevoz i sl.) te svjesni izbor da svojim akcijama tome ne pridonosimo. Radi se o nečemu mnogo dubljem od same hrane.
Kada bismo nekome to tako objasnili i pitali ih što misle o tome, vjerojatno bi se složili s tim stavovima i rekli da i oni tako misle i vjeruju.
Baš kao i kod mnogih pokreta za ravnopravnost (socijalnih, rodnih, klasnih…), tako je i veganstvo nekako došlo na loš glas. Jedno istraživanje britanskih vijesti pokazalo je da je čak 73% spominjanja vegana u medijima napisano u negativnom svjetlu.
Možda je to zato što bi velike industrije ostale bez potrošača, a time i bez zarade. A možda i dijelom jer veganstvo potiče na razmišljanje i propituje duboko usađene stavove i norme.
https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.1468-4446.2010.01348.x
Rađamo se kao vegani
Kao mali smo svi voljeli životinje i plakali kad je Bambijeva mama bila ubijena ili kad je praščić Babe bio u opasnosti. Svi smo željeli da životinje pobjede i žive dugo, sretno i slobodno. Imali smo i svoju najdražu plišanu igračku – medvjedića, zekana, kravicu, patku… Spavali bismo s njom i grlili je cijeli dan.
Istovremeno smo odrasli okruženi uvjerenjem kako je potpuno u redu životinje ubijati i jesti. Bez da smo bili toga svjesni, na našim tanjurima bi se našli dijelovi životinja koje smo toliko voljeli. Iako to ne bismo sami odabrali, odrasli smo na pečenoj piletini, burgerima iz McDonaldsa, siru i vrhnju, kajgani… Uživali smo u okusima naših prijatelja.
To je nešto što je bilo, i još uvijek jest nešto posve normalno i općeprihvaćeno te većina ljudi oko nas radi to isto. Rijetki pojedinci koji postupaju drugačije smatraju se čudacima. Zašto je to tako? Prihvaćanje ovakvih stavova bi se moglo objasniti karnizmom.
Što je to karnizam
Radi se o nevidljivom sustavu vjerovanja koji normalizira jedenje životinjskih proizvoda, posebno mesa, kao prirodnog, normalnog i potrebnog.
Ova ideologija klasificira samo određene vrsta životinja (kokoš, svinja, ovca, krava, riba) kao hranu te time prihvaća i dozvoljava okrutne postupke prema njima, dok se isti postupci smatraju neprihvatljivim i okrutnim kad se primjenjuju na druge vrste (pas, mačka, konj, delfin).
Ova klasifikacija je kulturološki uvjetovana jer u jednom dijelu svijeta ljudi jedu mačke, pse i konje, dok ih u drugom dijelu tretiraju kao čovjekovog najboljeg prijatelja te su oni voljeni, paženi i maženi.
To možemo jasno vidjeti u svakodnevnom životu. Bombardirani smo s reklamama za meso, sir i jaja. U serijama i filmovima glavni likovi ih također jedu. Od malena gledamo scene gdje se za doručak prže slanina i jaja, a tetrapak s kravljim mlijekom se nekako uvijek nađe na kuhinjskom stolu s jasno vidljivim imenom brenda usmjerenim prema kameri. Ili pak naši najdraži junaci slave uspjehe s prijateljima i obitelji uz goveđe burgere ili janje s roštilja dok se svi prisutni vesele i zabavljaju. Sve ovo utvrđuje i normalizira takvo ponašanje te nas potiče da i mi radimo isto.
Smatra se da muškarci nisu pravi muškarci ako ne pojedu odrezak, a oni koji jedu salate, povrće i bilo što zdravo su uglavnom ismijani. Životinjske namirnice su kulturološki prihvaćene i dio su navike i običaja koji se prenose s koljena na koljeno. Stoga nije ni čudo da je izazovno postupati drugačije.
‘Ja kupujem samo lokalno’
Možda mnogi ne znaju ovu činjenicu, no oko 98% svih životinjskih proizvoda danas dolazi s industrijskih farmi. Isto je nažalost u svim dijelovima svijeta (Europi, Americi, Kanadi, Australiji, Kini, Skandinavskim zemljama itd).
Mnogi koji vole životinje trude se kupovati meso, mlijeko i jaja iz organskog, lokalnog uzgoja i s obiteljskih farmi jer vjeruju da tako čine dobru stvar i da su životinje pošteđene i dobro tretirane, a da oni sami jedu zdravije.
No, neugodna istina je da ne postoji životinjska namirnica koja nije vezana uz neki oblik patnje. Male farme primjenjuju mnoge standardne prakse koje su okrutne i bolne, a i sve životinje, bez obzira imale svoje ime ili ne, završe u klaonici kad više nisu profitabilne.
Sama ideja eksploatiranja drugog živog bića za profit je u svojoj suštini nepravedna i neispravna.
‘Neka svatko gleda svoja posla’
Kada se potegne pitanje hrane i što nam je na tanjuru, ljudi često postanu defenzivni i strastveno brane svoje pravo na izbor. Često znaju reći – “nemam ja ništa protiv vegana, neka svatko radi što hoće, samo neka mene puste na miru da i ja jedem i radim što hoću.”
No, ovdje se zaboravlja jedna vrlo važna činjenica, a to je da osobni izbor završava tamo gdje tuđe tijelo počinje. Na primjer, sigurno ne mislimo da je u redu da netko tuče psa na cesti ili da naudi drugoj osobi, bez obzira što im to pričinjava zadovoljstvo. To ne opravdavamo niti smatramo osobnim izborom, dapače, izrazito smo protiv toga.
Isto pravilo zapravo vrijedi i ovdje, jer radi se o vrlo jednostavnoj stvari. Ako naše akcije uključuju tijelo nekog drugog, one prestaju biti dio osobnog izbora jer se taj izbor ne tiče samo nas. A niti jedna životinja nije dala pristanak ili izrazila želju da je se iskoristi za jaja, mlijeko, vunu, kožu i sl, drži u kavezu ili da je se ubije i pojede. Životinje vole svoju slobodu i pravo izbora na život baš kao i svatko od nas.
U duši smo vegani/veganke
Ljudska bića su po prirodi suosjećajna i dobra, i naš prvi instinkt kada vidimo ranjenu životinju je da joj pomognemo. Rijetko tko uživa u nanošenju patnje (obično se radi o psihički poremećenim ljudima).
Velike životinjske industrije to znaju i drže okrutne prakse skrivene i podalje od očiju javnosti. Zbog toga većina nije svjesna što je sve uključeno u proizvodnju i kakve sve strahote stoje iza nama dobro poznatih proizvoda – mesa, ribe, mlijeka, jaja, meda pa i materijala poput kože, krzna, vune itd.
Postoji izreka koja kaže – ‘kada bi industrijske farme i klaonice imale staklene zidove, svi bi bili vegani’. Rijetko tko bi ostao ravnodušan naspram patnje koja se nanosi životinjama i teško da bi netko takvo što sam uradio. A opet ih većina ljudi podržava svaki put kad kupe takve proizvode u trgovini.
Mi ljudi ne volimo razmišljati od kuda dolazi hrana koju kupujemo i jedemo. Čak i kad slučajno vidimo neki snimak koji to pokazuje, većina okreće glavu jer nam je teško to gledati.
Nije također slučajno da je hrana koja dolazi u trgovine lijepo zapakirana, nerijetko sa slikama veselih životinja te najčešće u neprepoznatljivim oblicima, kako nas ništa ne bi podsjetilo da se jednom radilo o živom biću. To je psihološki trik koji industrije mesa rade jer znaju da bi ljudima bilo odbojno da vide oči, lice ili tijelo životinje.
Idemo toliko daleko da meso pretvaramo u oblike koji nas podsjećaju na voće i povrće, jer po riječima znanstvenika i liječnika dr Milton Millsa, to je ono što smo biološki predodređeni da jedemo.
Primjerice, mesne okruglice podsjećaju na jabuke ili višnje, tanko narezan sushi na kriške lubenice, začini i biljke su tu kako bi zamaskirali bljutav i pomalo odvratan okus i miris mesa.
Biljna prehrana – sveobuhvatno dobra
Sve više studija pokazuje da je biljna prehrana bolja za naše zdravlje, za okoliš i naravno za životinje. Američka udruga dijetetičara izjavila je da je “dobro isplanirana veganska prehrana nutritivno prikladna za ljude u svim životnim fazama, uključujući trudnice, dojilje, djecu i sportaše te da može pomoći u prevenciji i liječenju bolesti”.
Prema studiji National Institutes of Health i National Cancer Institute, ljudi na veganskoj prehrani imaju manju vjerojatnost da će razviti kronične bolesti, u usporedbi s drugim prehrambenim skupinama.
https://www.pcrm.org/news/health-nutrition/vegan-diets-reduce-risk-chronic-disease
Živimo u vremenu obilja
Danas je lakše nego ikad birati vegansko. Imamo ogroman izbor ukusnih zamjena za namirnice i jela koja volimo – od kremastih biljnih mlijeka, prefinih jogurta s probiotičkim kulturama i raznih vrsta veganskih sireva do burgera, vegapčića, kobasica, pašteta i namaza.
Tako je za promjenu navika i biranja suosjećajnih varijanti doslovno dovoljno posegnuti za proizvodima sa druge police u trgovini.
Unutarnji mir
U suštini smo suosjećajna bića i vjerujem da ne želimo nikome nauditi. Kad naše akcije uzrokuju suprotno, unutar nas se javlja osjećaj nemira i tjeskobe.
Jednom kad svoje akcije izjednačimo sa svojim unutarnjim stavovima suosjećanja i ljubavi, počinjemo osjećati unutarnji mir koji se ne može ni sa čim usporediti, pogotovo ne sa kratkotrajnim uživanjem u zalogajima mesa.
Vegan izazov
Ako vas je sve ovo motiviralo da isprobate veganstvo, u tome ne morate biti sami. Svaka promjena je lakša kad imamo podršku. Postoje odlične grupe poput veganchallenge22 i domaće inačice – veganizazova22 i superizazova gdje su vam na raspolaganju mentori/ce, nutricionisti/ce i dijetetičari/ke.
Čeka vas mnoštvo ukusnih recepata i stručnih savjeta za zdravlje te praktičnih uputa kako nešto pripremiti, gdje naći najbolje veganske proizvode itd. Sve to je posve besplatno i vama na raspolaganju, a svi su dobrodošli da u ugodnoj atmosferi i dobrom društvu isprobaju veganstvo.
https://challenge22.com/
https://vegan-izazov22.com/
https://superizazov22.com/
Ana Flores
