Biti vege je prirodno i zdravo: 8 najčešćih mitova o biljnoj prehrani – Raskrinkano!

Izbalasirana biljna prehrana je zdrava, normalna i ugodna za ljude, uključujući i djecu, sportaše, bolesne i stare. Ona je prirodna i ne trebate kod nje posebno više paziti i suplementirati od jednog tipičnog mesojeda (vjerojatnije je da će mesojed trebati više paziti od vegana). Ali – SVI koji jedu restriktivno, procesuirano i nezdravo, bez obzira na stil prehrane – to su ljudi koji trebaju posebne napomene i suplemente. Prehrana mora omogućiti boljitak cjelokupnoj populaciji od 7 i po milijardi ljudi i postići održivi suživot s mnogim drugim vrstama koje sačinjavaju ‘živu zemlju’. Veganska prehrana omogućava i jedno i drugo. Nema ničeg prirodnog u sumornim tvorničkim farmama i pokušaju da se svedu osjećajna, živa bića na strojeve.

Je li prehrana na bazi biljaka zdrava? Je li sigurna? Najčešći veganski mitovi koji se odnose na zdravlje, prehranu, proračun, fleksibilnost i obitelj – razotkriveni su.

Postoji mnoštvo mitova koji se odnose na prehranu koja se temelji na biljkama, ali sve veći broj dokaza pokazuje da veganska hrana može biti raznolika, puna hranjivih sastojaka i zdrava. Ovo su neke od najčešćih zabluda o prehrani na biljnoj bazi i veganskoj prehrani koje su sada raskrinkane jednom zauvijek.

1. Prehrana koja se temelji na biljkama je ograničavajuća

Što možete jesti ako se hranite na biljnoj bazi? Ukratko, gotovo sve. Recepti na bazi mesa su prilagodljivi, a mnogi koriste cijele biljke kao zamjenu za životinjske proizvode.

Seitan, tofu, tempeh, gljive i biljni proteini iz mahunarki sve su popularnije biljne alternative mesu. U USA doživljavaju bum veganska jaja od mung graha (JUST kompanija, uskoro i u EU). Pažljivom pripremom, ove cjelovite namirnice mogu zamijeniti slaninu, svinjetinu, govedinu, mljeveno meso i još mnogo toga. Grah i leća idealni su sastojci za gulaše. Oni su izuzetno bogati proteinima i vlaknima, imaju malo masti i zdrav su izvor B vitamina.

Hrana bogata vlaknima i hranjivim tvarima – poput mahunarki i krstašica – kupusnjača – također je višestruko upotrebljiva. Može ih se jesti kakve jesu ili ih se može stavljati ​​u tradicionalnu hranu koja se temelji na mesu poput lazanja, hamburgera i gulaša. Osim cjelovite hrane, postoji i puno gotovih verzija životinjske hrane. Te se alternative kreću od pohanog tofua u krušnim mrvicama do hiperrealističnih veganskih pašteta.

Zahvaljujući nedavnom procvatu veganskih proizvoda, gotove alternative na bazi biljaka, uključujući mlijeko, sir i meso, još su šire dostupne nego ikad prije. Biljno meso osobito je popularno kod potrošača – uključujući mesojede, vegane, vegetarijance i fleksitarijance.

Vegansko meso nije samo za one koji se potpuno suzdržavaju od životinjskih proizvoda. Prema Nielsenovim podacima, 98 posto potrošača koji redovito kupuju proizvode koji su zamjena za meso također kupuju konvencionalno meso.

2. Hrana na bazi biljaka nije zdrava

Vladina preporuka – pet porcija voća i povrća dnevno poznata je većini ljudi. U Velikoj Britaniji preporuka je sada deset porcija dnevno. Međutim, istraživanje koje je naručila Dole Packaged Foods Europe izvijestilo je da je samo 75 posto Britanaca uspijeva doći do pet porcija. Uz to, gotovo 50 posto uopće ne konzumira svježe proizvode. Postoji sve veći broj dokaza koji upućuju na to da ako ljudi uspiju konzumirati svježe proizvode, to može imati značajan utjecaj na njihovo zdravlje.

Prema istraživanju studije koju je proveo Imperial College London i izvijestio BBC, konzumiranje samo 200 g – otprilike tri dnevne porcije svježeg voća i povrća moglo bi umanjiti zdravstvene rizike. Rizik od kardiovaskularnih bolesti mogao bi se smanjiti za 13 posto, rizik od raka za 4 posto, a rizik od prerane smrti za 15 posto.

Tijekom konzumiranja preporučenih deset porcija rizik je ublažen za 28, 13, odnosno 31 posto. Prema PCRM-u (Liječnički odbor za odgovornu medicinu), neprofitna organizacija koju vode liječnici, prehrana na bazi biljaka je najzdraviji izbor.

3. Prehrana koja se temelji na biljkama nije prikladna za djecu

Stanovništvo diljem svijeta podiže i othranjuje djecu na biljnoj prehrani već tisućama godina. Ipak, u zapadnim kulturama se na ideju o vegetarijanstvu/veganstvu u dječjoj prehrani često gleda s dozom nevjerice. Čak i doživotni vegetarijanci i vegani koji su vrlo dobro upućeni u to kako održati zdravu i uravnoteženu prehranu, počinju sumnjati u mogućnost podizanja zdrave vegetarijanske djece. Relevantna istraživanja su POTVRDILA da je vegetarijanstvo sigurno i zdravo te omogućuje normalan rast i razvoj djece!

Biljna prehrana daleko je zdravija od standardne, u kojoj roditelj nesvjesno smatra da je komadom mesa sve pokriveno i ne ulaže previše truda ulazeći u detalje.

Na optužbe okoline i provokativna pitanja možemo uzvratiti protupitanjem: „Je li vi pazite da dijete unosi dovoljno povrća, vlakana, voća, integralnih žitarica, sjemenki? Zašto ga forsiraš da jede meso? Jesi li upoznat sa štetnim učincima? Zašto da dijete bude zakinuto od zdrave vegetarijanske prehrane? Neka kasnije sam odluči želi li jesti meso? Uložite malo truda, isplati se.“

Postoji puno razloga zbog kojih će se dijete ili obitelj odlučiti za vegetarijansku prehranu. Mlađi vegetarijanci obično potječu iz obitelji u kojoj je vegetarijanstvo prisutno zbog zdravstvenih, etičkih, duhovnih ili drugih razloga. Starija djeca mogu odlučiti postati vegetarijancima zbog zabrinutosti za životinje, okolinu ili njihovo vlastito zdravlje.

Ukoliko vi sami niste vegetarijanac ili vegetarijanka, a vaše dijete odluči prijeći na vegetarijansku prehranu, u većini slučajeva nema razloga za zabrinutost. Porazgovarajte s vašim djetetom o tome što vegetarijanstvo znači za njega i na koji način svoju odluku želi provesti u djelo – osigurajte vašem djetetu zdrav i hranjiv izbor namirnica.

Iako okolina i rodbina a čak i poneki pedijatri starog kova još uvijek dosta skeptično gledaju na hranjenje beba i djece vegetarijanski, možete ih odmah ušutkati sljedećim činjenicama:

-Američka nutricionistička udruga i Nutricionisti Kanade (American Dietetic Association and Dietitians of Canada) izradili su vrlo detaljnu i opširnu studiju čiji je rezultat stav da je ‘dobro isplanirana veganska i druga vegetarijanska prehrana pogodna za sve stadije života, uključujući razdoblje trudnoće, laktacije, djetinjstva i adolescencije’. Nadalje, studija iznosi stav ‘da je primjereno isplanirana vegetarijanska prehrana zdrava, nutritivno dostatna i da osigurava zdravstvene dobrobiti u prevenciji i liječenju određenih bolesti’ (Messina VK, Burke KI. Position of the American Dietetic Association: vegetarian diets. J Am Diet Assoc 1997;97:1317-1321.). U lipnju 2009. Američka nutricionistička udruga izdala je novo stajalište o vegetarijanskoj prehrani, gdje je najnovijim istraživanjima potvrdila prethodno navedene zaključke.

-British Medical Association i Ministarstvo zdravstva zaključili da vegetarijanska prehrana može osigurati sve hranjive tvari potrebne za razvoj dojenčadi.

-Pedijatrija (Pediatrics), poznati i cijenjeni medicinski časopis, izvijestio je o važnoj studiji iz 1989. godine. Naučnici su proveli istraživanje nad 404 djece na Farmi, zajednici koja živi u Tenesiju i podupire veganski način prehrane za sve, i nisu našli nikakvih značajnijih razlika u rastu između djece vegetarijanaca koja su živjela u toj zajednici i nevegetarijanske djece.

-Svjetski poznati pedijatar dr. Benjamin Spock u knjizi ‘Odgoj i njega djeteta’ preporučuje upravo vegetarijansku prehranu kao potpuno prihvatljivu za djetetovo zdravlje. Dr. Spock je za svojega života bio član savjetodavnog odbora Physicians Committee for Responsible Medicine (PCRM). Oni iznose znanstveno argumentirano stajalište kako je vegetarijanska prehrana optimalna za zdrav rast i razvoj djece.

Članak iz 2018. godine koji je objavio Nacionalni centar za biotehnološke informacije (NCBI) i naslovljen „Veganska prehrana za majke i djecu: praktični alati za pružatelje zdravstvenih usluga“ kaže: „Veganska prehrana može zadovoljiti potrebe za hranjivim tvarima i može biti prikladan izbor za sve životne faze, uključujući trudnoću, dojenje, novorođenčad i djetinjstvo, pod uvjetom da su dobro planirani.” Kao i svaka druga dijeta, uostalom.

Zaključak – relevantna istraživanja su, dakle, potvrdila da je vegetarijanstvo sigurno i zdravo te omogućuje normalan rast i razvoj djece. Točka.

Nekolicina poznatih i slavnih vegana razgovaralo je o podizanju obitelji na biljnoj prehrani. Kim Kardashian West odgaja četvero djece na biljnoj prehrani. Zvijezda je nedavno također podijelila fotografiju svog hladnjaka koja je uključivala proizvode Beyond Meat i obilje svježih proizvoda. Princ Harry i Meghan Markle planiraju svoje dijete odgajati na biljnoj prehrani, također.

Sve veći broj škola nudi učenicima bezmesne obroke u nastojanju da ublaže klimatske promjene i poboljšaju zdravlje učenika. Sve javne škole u New Yorku nude ponedjeljkom jelovnike bez mesa, dok školska četvrt u Los Angelesu također istražuje mogućnosti na bazi biljaka. Namjenske veganske škole poput Calabasas, California MUSE škole su u potpunosti veganske.

Liječnički odbor za odgovornu medicinu daje prehrambene savjete prilagođene različitim dobnim skupinama. Općenito, PCRM kaže da se iskustva odraslih od usvajanja veganske prehrane odnose i na djecu i mlade.

Osuda okoline

Roditelji djece na vegetarijanskoj ili veganskoj prehrani često spominju kako se na prehranu njihove djece gleda kao na krivca kada dijete dobije gripu ili neku dječju bolest, pri čemu je česta opaska da se dijete razboljelo ‘zato što ne jede meso.’

Iako takve zlonamjerne primjedbe nemaju osnova, važno je da roditelji djece vegetarijanaca i vegana budu svjesni da se u ovom dijelu Europe još trebaju izboriti s nizom predrasuda i nestručnih stavova kada je riječ o vege/veganskoj prehrani djece.

Nedostatak podrške, znanja i iskustva su glavni čimbenici. Ukoliko se nikada niste našli u krugu djece vegetarijanaca, vjerojatno se pitate je li uopće moguće othraniti zdravu djecu na ovakav način.

Bilo je par slučajeva, razvikanih u medijima, kako su neke bebe umrle jer su ih neki fanatični roditelji stavili na ekstremnu i restriktivnu vegansku dijetu, odnosno umjesto dojenja ili formule, davali dojenčadi rižino mlijeko ili neko slično mlijeko neprikladno za dojenčad… To naravno nema veze s vegetarijanstvom već s neodgovornošću pojedinaca, koje se, nažalost, javlja u svim „prehrambenim skupinama“.

Osim što je izuzetno važno da se roditelji educiraju i saznaju što više o prehrambenim potrebama djeteta od rođenja do odrasle dobi, u Hrvatskoj je osobito velik problem neupućenost i needuciranost djelatnika koji rade s djecom, pa i cijele zdravstvene struke, o koristima i dobrobiti vegetarijanske, a još više veganske prehrane.

Uglavnom, zdravstveni djelatnici nisu dobro informirani što dodatno dolijeva ulje na vatru. Njihova ‘stručna’ stajališta često su obojena društveno uvriježenim stavovima o prehrani, subjektivnim svjetonazorima i osobnim preferencijama, a ‘istraživanja’ na kojima temelje svoja stajališta sponzorirana su od mesne i mliječne industrije ili su naprosto zastarjela.

Iako je u svijetu vegetarijanska prehrana prihvaćena u svim javnim institucijama, a njene dobrobiti potvrdili su liječnici, nutricionisti i znanstvenici, stručnjaci na području prehrane u ovom dijelu Europe zaostaju u tom pogledu i preostaje im uložiti buduće vrijeme u edukaciju o vegetarijanskoj i veganskoj prehrani, kako bi javnost bila objektivno informirana.

Liječnici, pedijatri i nutricionisti trebali bi se profesionalno usavršavati i nadograđivati svoja znanja, kako bi mogli pružiti objektivne informacije što i kako treba jesti u vege/veganskoj prehrani. To je ujedno i pitanje njihove profesionalne etike, koja ih obavezuje na objektivan pristup o nutritivnim vrijednostima, neovisno o izboru prehrane.

Kao što i djeca imaju pravo na izbor prehrane, tako imaju pravo i na poštivanje njihove odluke te pravo na edukaciju o pravilnoj vege/veganskoj prehrani koju su izabrali ili su za njih izabrali njihovi roditelji.

4. Nedostaje vam B12

Vitamin B12 bitan je dio zdrave prehrane, a živce i krvne stanice održava zdravim. Manjak je ozbiljan i može izazvati anemiju, gubitak pamćenja i umor. B12 sintetizira se iz bakterija iz tla.

U prošlosti s vitaminom B12 nije bilo problema. Ljudi su živjeli u prirodnoj, organski onečišćenoj okolini. Čimbenici kao dugi transportni putovi i s tim povezano konzerviranje, normirani higijenski standardi, često pretjerana čistoća, potreba pranja voća i povrća zbog zaštitnih sredstva i pesticida, odmak od privredne samoopskrbe i viši stupanj oplemenjivanja živežnih namirnica uzrokovali su pad ili nestanak udjela organske prašine i mikroorganizama. Gdje se prije jela zemlja i prašina, danas se savjesno pere. Naš prirodan unos B12 vitamina danas u ovom obliku više ne postoji.

Iako je B12 tema kod veganske prehrane, to ne znači da samo vegani mogu imati poteškoće s B12. Poznato je da nedostatak vitamina B12 može zadesiti sve starije od 50 godina, a tu su i druge rizične grupe nevezane za vegansku prehranu. Postoji mnogo obogaćenih proizvoda koji nisu obogaćeni u prvom redu za vegane. Razmišlja se i o uvođenju obveznog obogaćivanja brašna folnom kiselinom i vitaminom B12 upravo zbog nedostatne opskrbe svih građana.

Izabirući obogaćenu hranu ili B12 dodatke, vegani uzimaju svoj B12 iz istog izvora kao bilo koja druga životinja na svijetu – mokroorganizama – bez uzrokovanja patnje bilo kojem svjesnom biću i bez štete za okoliš i na dobrobit vlastitog zdravlja.

Za vegane koji konzumiraju dovoljnu količinu obogaćene hrane ili B12 dodataka znatno je manje vjerojatno da će patiti od nedostatka B12 nego tipični mesojed. Medicinski institut, ustanovljavajući preporučene unose B12 za SAD vrlo je jasan po tom pitanju. ‘Zbog nemogućnosti 10 do 30 posto starije populacije da apsorbiraju B12 iz prirodnih izvora, preporučuje se starijima od 50 godina da dosegnu svoje preporučene dnevne količine konzumirajući hranu obogaćenu B12 ili vitaminske dodatke koji sadržavaju B12.’ Vegani bi trebali prihvatiti ovaj savjet u 50 godina mlađoj dobi, kako za svoju tako i za korist životinja. Za dobro informirane vegane, B12 nikada ne treba biti problem.

Obogaćeni biljni proizvodi kao što su prehrambeni kvasac, žitarice i vegansko mlijeko su svi dobri izvori B12. Međutim, uzimanje dodatka B12 najučinkovitiji način da se osigura zdrava doza. NCBI sugerira da svi vegani i oni koji slijede dijetalnu prehranu na bazi biljaka – uzimaju dodatni B12 uz zdravu hranu.

Nedavno su znanstvenici otkrili izvor bioaktivnog veganskog B12 u vodenoj leći. Vodene biljke rastu u slatkoj vodi.

Mlada tvrtka Parabel sa sjedištem u Floridi napravila je prah na bazi vodene leće pod nazivom Lentein koji sadrži otprilike 750 posto RDA B12. Tvrtka planira proizvoditi biljno mlijeko koje će također biti bogato B12.

Važno je biti odgovoran prema vlastitom zdravlju i redovito uzimati nadomjestak B12 u obliku tableta, injekcija, spreja ili namirnica obogaćenih vitaminom B12. Sprej se smatra najboljim rješenjem, radi apsorpcije.

5. Hrana na biljnoj bazi sadrži malo kalcija

Kalcij je važan za zdravlje kostiju, regulaciju rada srca i učinkovito zgrušavanje krvi. Manjak je osobito čest kod žena u menopauzi i post-menopauzi. To je razlog zašto je RDA veći za ljude koji imaju od 50 godina i više – od 1.000 miligrama do 1.200 miligrama.

“Svakodnevno gubimo kalcij kroz kožu, nokte, kosu, znoj, urin i izmet”, kaže Nacionalna zaklada za osteoporozu (NOF). “Zato je važno dobiti dovoljno kalcija iz hrane koju jedemo. Kad ne dobivamo kalcij potreban našem tijelu, on se uzima iz naših kostiju. Povremeno je to u redu, ali ako se dogodi prečesto, kosti slabe i lakše ih je slomiti. ”

“Potrebe za kalcijem mogu se ispuniti u veganskoj prehrani odabirom biljne hrane bogate kalcijem”, kaže NCIB. “Tu se ubraja većina zelenog lisnatog povrća s malo oksalata, kupusnjača, sezamovih sjemenki, badema, obogaćenog biljnog mlijeka i jogurta na bazi biljaka, soje, tempeha, tofua koji sadrži kalcij i suhe smokve.”

Prema PCRM-u, tamno lisnato povrće i mahunarke su među najzdravijim izvorima kalcija. Soja, uključujući sojino mlijeko i tofu, dobar su izvor kalcija. PCRM kaže da pola šalice tofua obogaćenog kalcijem može sadržavati do 861 miligrama minerala. Prema Healthline-u, bademi imaju najveći sadržaj kalcija od svih orašida.

Kalcij također nije jedini neophodni mineral za zdrave kosti. A osiguravanje optimalnog unosa B12 i vitamina D također će pozitivno utjecati na mineralizaciju kostiju.

6. Prehrana koja se temelji na biljkama ima malo željeza

Općenito, mitovi o nedostatku vitamina u biljnoj prehrani uobičajeni su. Ali stvarnost je da svatko može osjetiti nedostatke ako ne slijedi cjelovitu, dobro zaokruženu dijetu.

U Velikoj Britaniji, Nacionalna zdravstvena služba (NHS) izjavila je da pothranjenost pogađa milijune ljudi. Prema centrima za kontrolu i prevenciju bolesti, gotovo 10 posto Amerikanaca ima nedostatak nutrijenata u prehrani.

Manjak željeza najčešći je prehrambeni deficit, a pogađa više od 25 posto ljudi širom svijeta. Izuzetni nedostatak željeza može uzrokovati anemiju, što može dovesti do drugih zdravstvenih problema poput srčanih stanja, te utjecati na trudnoću i razvoj djeteta.

Razine apsorpcije mogu varirati, čak i za one koji konzumiraju puno hrane bogate željezom. Erozija tla i porast razine C02 zapravo su smanjili gustoću minerala i vitamina u određenim proizvodima. A intenzivne poljoprivredne metode smanjile su hranjivu vrijednost mnogih namirnica.

Apsorpcija željeza iz biljne hrane može biti poboljšana kada je u obroku prisutan vitamin C (askorbinska kiselina), druge organske kiseline kao što su jabučna kiselina (npr. u bundevama, breskvama i jabukama) i limunska kiselina (u agrumima).

Proučavanje vegana u Britaniji pokazalo je otprilike dvostruki prosječni unos od ‘Preporučenih hranjivih unosa’. Na ovoj razini konzumacije željeza, bilo kakvi inhibitorni učinci vlakana i fitata na apsorpciju su nevažni. S obzirom da veganska prehrana sadrži tri do četiri puta veću količinu vitamina C od britanskih i američkih preporuka, apsorpcija željeza je znatno poboljšana.

Vegani imaju visok unos željeza prehranom i iako se željezo iz biljnih izvora teže apsorbira nego iz mesa te visoke razine vitamina C u prehrani pojačavaju apsorpciju željeza. Studije pokazuju da je status željeza kod vegana obično normalan i pomanjkanje željeza je rjeđe nego kod generalne populacije.

I prema NCIB-u, dobro izbalansirana biljna prehrana obično sadrži više željeza od prehrane ovo-lakto vegetarijanca ili mesojeda. Leća, grah, krumpir, tofu, špinat, kurkuma i sjemenke konoplje sve su bogate željezom. Još jednom, suplementi su koristan način za povećanje razina minerala i vitamina za ljude svih prehrambenih stilova i načina života.

7. Nećete dobiti dovoljno proteina

Prehrana koja se temelji na biljkama može sadržavati više nego dovoljno proteina, uključujući i ljude aktivnog stila života, čak bodybuildere. Mahunarke i njeni proizvodi tofu i tempeh, seitan, orasi, zeleni grašak pa čak i brokula sadrže zdrave proteine. Brokula također sadrži vitamin C i cink, koji mogu jačati vaš imunološki sustav.

Tamno zeleno povrće, uključujući kelj i špinat, sadrže čak i više proteina od brokule. A jedna šalica kelja sadrži otprilike 2,5 g proteina. Mahune poput slanutka i drugog graha posebno su učinkovite u kombinaciji s cjelovitim žitaricama.

“100-gramska porcija kuhanog slanutka dala je 18 posto dnevne vrijednosti proteina, 30 posto vlakana dnevno, 43 posto dnevnog unosa folata i 52 posto mangana u tragovima”, kaže biljni kardiolog Dr. Joel Kahn.

Tofu, tempeh i ostali proizvodi od soje sadrže sve proteine. Obogaćeno sojino mlijeko također je odličan izvor bjelančevina, posebno ako ga redovito konzumirate tijekom dana. Fermentirani proizvodi od soje, uključujući tempeh, posebno su hranjive tvari i promiču zdrave bakterije u crijevima.

Popularni dokumentarac iz 2019. godine „Game Changers“ usredotočio se na blagodati biljnih namirnica za sportaše visokih performansi. Borac i trener specijalnih snaga James Wilks govori o performansama i načinu prehrane. Prema Wilks-u, mnogi ljudi prihvaćaju prehranu na bazi biljaka radi boljeg unosa nutrijenata.

Imaju li bjelančevine biljnog podrijetla manju hranjivu vrijednost?

Naravno da ne! U prošlosti su nutricionisti vjerovali da biljne bjelančevine imaju manju hranjivu vrijednost od životinjskih. I danas se mogu pronaći primjeri takvog uvjerenja, prema kojem su bjelančevine životinjskog podrijetla vrjednije od biljnih.

Ono se ponajprije temelji na jednom ranom istraživanju provedenom na štakorima koje je pokazalo da se dojenčadi štakora, koja su bila hranjena biljnim bjelančevinama, rast naglo ubrzao nakon što su im u prehranu dodane dodatne aminokiseline. Nakon toga se pretpostavilo da jednako pravilo vrijedi i za ljude. No u navedenim eksperimentima razlika između vrijednosti biljnih i životinjskih bjelančevina bila je pretjerana. Osim toga, štakori i ljudi imaju različite prehrambene potrebe, a mladi štakori rastu brže od ljudske dojenčadi te im je zato potrebno više bjelančevina. Kada bi mlade štakore hranili ljudskim mllijekom oni bi se razvijali mnogo sporije.

Gore spomenuto istraživanje precijenilo je vrijednost određenih bjelančevina životinjskoga podrijetla, pritom potcjenjujući vrijednost biljnih bjelančevina, te je Svjetska zdravstvena organizacija napustila taj površan način ocjenjivanja bjelančevina važnih za ljudsko tijelo.

Vegani moraju kombinirati bjelančevine u svakom obroku da bi imali puni amino profil

Preporuka o miješanju bjelančevina smatra se zastarjelom. Miješanje bjelančevina može dovesti do smanjenja količine bjelančevina potrebnih za održavanje pozitivne proteinske ravnoteže u ljudskome tijelu iako određena istraživanja pokazuju da do toga ne mora uvijek nužno doći. Prehrana koja se temelji na voću i povrću pruža ljudskome tijelu preporučenu količinu neizostavnih aminokiselina te je miješanje bjelančevina pri svakom obroku nepotrebno. Bjelančevina soje zapravo ima biološku vrijednost jednaku bjelančevini životinjskog podrijetla.

8. Prehrana na bazi biljaka je skupa

Unatoč prirođenoj privilegiji izbora, prihvaćanje veganske prehrane može biti krajnje pristupačno. Ovisno o lokaciji, mnogi temeljni sastojci potrebni za održavanje zdrave, uravnotežene prehrane dostupni su uz nisku cijenu. Proizvodi poput mahunarki i žitarica, često se mogu kupiti i sušeni.

Svježe voće i povrće, ovisno o lokaciji i dostupnosti, također mogu biti relativno pristupačni. Sezonski proizvodi, posebno u usporedbi sa svježim mesom, često se mogu kupiti po nižim cijenama i sadržavat će više hranjivih sastojaka.

Ponuda i potražnja diktiraju cijenu modernih, luksuznih veganskih proizvoda poput mlijeka i sira. Iako su neki od njih još uvijek relativno skupi, mnogi su postali dostupni jer je potražnja rasla u posljednjih godinu dana. Različiti supermarketi nude više opcija vlastite marke i privatnih marki, a određene tvrtke specijalno kroje linije koje će biti pristupačne.

Kako su veganski proizvođači prisutniji na svjetskom tržištu mesa, troškovi proizvodnje i troškovi otkupa smanjit će se. Prema dr. Sc. Liz Specht, znanstveniku s Instituta za dobru hranu (GFI), paritet cijena između veganskog i životinjskog mesa mogao bi uskoro stići.

“Industrijsko uzgajanje životinja djeluje i optimizira se na globalnoj razini već desetljećima”, objasnila je Specht. “Ipak je i dalje svojstveno učinkovitije izrađivati ​​meso izravno iz biljaka, a ne hraniti životinje usjevima, a zatim pojesti dio životinje.”

ATMA 

Izvori:

livekindly.co

www.kidshealth.org

www.vegetarianbaby.com

www.vegsoc.org

www.harvard.edu

www.prijatelji-zivotinja.hr

www.lalecheleague.org