Duhovno osvješćivanje sebe podrazumijeva da ćemo se kad-tad u životu zapitati čemu život, čemu ja, ako Bog ne postoji? Tada dolazi odgovor kroz vrijednost svakog života i kroz zbrinutost svakog života nakon smrti, jer Bog postoji!
Hans Küng (1928-2021), svećenik i filozof, jedan od najvažnijih katoličkih teologa u dvadesetome stoljeću, u svojoj napoznatijoj knjzi Postoji li Bog? razmatra dogmu slijepog vjerovanja u Boga, odnosno religiozno postavljanje vjere iznad uma.
Zbog ovoga, ali i sumnje u papinu nepogrešivost pri iznošenju vjerskih i etičkih istina (ex cathedra), u Kristovo božanstvo te bezgrešnost Djevice Marije, optužen je da negira osnovne vjerske istine i nauk Katoličke crkve. Stoga je izgubio crkvenu dozvolu za naučavanje i svećeništvo, ali unatoč tome, 1978. godine napisao je navedenu knjigu, neprocjenjive važnosti, u kojoj iznosi sljedeća pitanja i odgovore na njih.
- Postoji li Bog?
- Tko je Bog?
- Nije li gotovo s vjerom u Boga?
- Nema li morala i bez religije?
- Nije li znanost dovoljna?
- Nije li se religija razvila iz magije?
- Što je s evolucijom?
Slijede četiri dokaza o postojanju Boga prema knjizi Postoji li Bog?
1. Kozmološki dokaz Boga
Ovaj dokaz polazi od fenomena kretanja, promjena, uzrokovanosti u izvanjskom iskustvenom svijetu.
Zatim se, budući da je beskrajno posezanje unazad besmisleno, uz pomoć principa kauzalnosti, zaključuje da mora biti neki prvi uzrok stvaranja i postojanja. Svijet nešto mora pokretati i održavati.
2. Teleološki dokaz Boga
Ovdje se polazi od svrhovitosti, težnje cilju, porivnoj dinamici svekolikog prirodnog zbivanja, reda u svijetu. Ljudski duh u konačnici ostaje neispunjen i nezadovoljan, ukoliko ne postoji viša svrha života.
Pritom se isključuje puka slučajnost svekolikog zbivanja. Stoga se zaključuje da mora biti neki uređivač i stvoritelj svijeta, koji je ujedno najviši cilj svega.
3. Ontološki dokaz Boga
U ovome se dokazu polazi od svakom pojedinom čovjeku urođenog pojma Boga kao najsavršenijeg ili nužnog bića. Upravo zato mi jesmo ljudska bića.
Zatim se ovdje bez posezanja za neposrednim iskustvom ljudskim osjetilima, zaključuje da Bog postoji jer njegova opstojnost naprosto jest savršenost i nužnost. Odnosno da ne postoji Bog, ne bi postojali niti ljudi.
4. Moralni dokaz Boga
Ovaj dokaz podrazumijeva nužnost da se bezuvjetno naložena ćudorednost usuglasi s čovjekovom težnjom za srećom. Moralna nužnost pritom znači da je Bog uvjet mogućnosti postojanja najvišeg dobra.
Istinska sreća i svaki duhovni rad moguć je samo u dobrom čovjeku. Da nije tako, život bi bio besmislen jer bi svatko mogao raditi što hoće, bez obzira na posljedice.
Hans Küng je primjećivao nesretnost u onima koji ne vjeruju u Boga, osobito pred kraj života ili kad im netko umre, pa tako navodi Nietzschea koji je također umro nesretan i ogorčen. Stoga za nihiliste kaže da ruše načela bitka:
“Nihilistu je odjednom sumnjiva cjelina, sveukupna zbilja, a pogotovo mu se njegov vlastiti život čini najdublje nestalan, loman i prolazan; ovlašan, prazan, nedjelatan, rascijepljen, najzad beskoristan, besmislen i bezvrijedan, jednom riječju – NIŠTAVAN.”
I na kraju, može li se biti sretan i bez vjere u Boga?
Više pročitajte u knjizi https://atmawebshop.com/proizvod/razotkrivanje-tajnih-mudrosti/
Sanja Vuković Grbac
https://www.youtube.com/channel/UCqLFqkSJSYxVI4f0E_aOgEw
