Jeste li ikada krenuli meditirati, a osjetili samo navalu tjeskobe i straha? Ako jeste, niste jedini. Vjerojatno ste se suočavali s anksioznošću uzrokovanom opuštanjem. Kako objašnjava Bindiya Gandhi, dr. med., liječnica integrativne medicine i certificirana instruktorica joge, “Većina ljudi zapravo dobro reagira na relaksacijsku terapiju i njihovi simptomi se poboljšavaju. Međutim, postoji ekstremna skupina ljudi na koje ovo možda ne utječe dobro.”.
Meditacija, vježbe disanja i joga trebali bi opustiti tvoje mišiće, usporiti disanje i vratiti te u smireno stanje – zar ne?
Prema novoj studiji – ne uvijek. Zapravo, za neke od nas pokušaj opuštanja može imati upravo suprotan učinak. To je fenomen zvan anksioznost izazvana opuštanjem, a istraživači za njega znaju godinama, no nisu mogli objasniti zašto se javlja. Ali sada bi nova istraživanja znanstvenika sa Sveučilišta Penn mogla dati odgovor.
Što je anksioznost izazvana opuštanjem i zašto se javlja?
Jeste li ikada krenuli meditirati, a osjetili samo navalu tjeskobe i straha? Ako jeste, niste jedini. Vjerojatno ste se suočavali s anksioznošću uzrokovanom opuštanjem.
Kako objašnjava Bindiya Gandhi, dr. med., liječnica integrativne medicine i certificirana instruktorica joge, “Većina ljudi zapravo dobro reagira na relaksacijsku terapiju i njihovi simptomi se poboljšavaju. Međutim, postoji ekstremna skupina ljudi na koje ovo možda ne utječe dobro, kako navode studije. “, kaže ona.
Pa zašto se to događa? To bi moglo biti nešto što se naziva “izbjegavanje kontrasta”, teorija koju je jedna od autorica studije, Michelle Newman, razvila 2011. godine. Kako ona objašnjava, “Teorija se vrti oko ideje da ljudi namjerno postaju anksiozni kako bi izbjegli razočaranje ako se dogodi nešto loše. “
Drugim riječima, brigu možeš koristiti kao neku vrstu osiguranja protiv loših stvari koje bi se eventualno mogle dogoditi.
Što istraživanja kažu o anksioznosti uzrokovanoj opuštanjem?
Za ovu najnoviju studiju, istraživački tim proučavao je 96 studenata, 32 je imalo generalizirani anksiozni poremećaj (GAD), 34 je imalo depresivni poremećaj (MDD), a 30 uopće nije imalo poremećaja i funkcioniralo je kao kontrolna skupina.
Prvo su sudionici odradili vježbe opuštanja, a zatim, odmah nakon toga, pogledali videozapise kojima se želi potaknuti osjećaj straha ili tuge. Tada su dobili upitnike za procjenu svog emocionalnog stanja. U sljedećoj su fazi sudionici dovršili vježbe opuštanja, a zatim su ispunili upitnik o razini anksioznosti koju su doživjeli tijekom vježbe.
Podaci su pokazali da su ljudi s GAD-om bili osjetljiviji na emocionalne pomake u prvoj polovici studije i da su osjećali više tjeskobe dok su se pokušavali opustiti. Drugi autor studije, Hanjoo Kim, objasnio je, “Ljudi koji su osjetljiviji na anksioznost uzrokovanu opuštanjem često su oni s anksioznim poremećajima koji trebaju opuštanje više od drugih.” Isti učinak zabilježen je kod sudionika s MDD-om, ali bio je manje upečatljiv.
Gandhi, koja je radila s mnogim pacijentima koji pate od GAD-a i MDD-a, kaže da je svjedočila ovom fenomenu iz prve ruke. “Imaju drugačiji kemijski i genetski sastav, što ih čini sklonijim tim simptomima”, objašnjava ona pokušavajući liječiti ovu skupinu. “Ova grupa ljudi ‘zabrinjava’ krajnost”, nastavlja ona.
Što možeš učiniti po pitanju anksioznosti?
Prema Newmanu, jedna mogućnost je da si dozvolite da jednostavno osjetite anksioznost. “Ljudi mogu postati anksiozni dok se trude spriječiti anksioznost, ali zapravo je zdravije prepustiti se tim osjećajima”, rekla je.
Kim sugerira da “mjerenje anksioznosti uzrokovane opuštanjem i primjena tehnika izlaganja usmjerenih na desenzibilizaciju negativne osjetljivosti na kontrast mogu pomoći pacijentima da smanje ovu anksioznost.”
U osnovi, potrebno nam je više istraživanja koja će otkriti kako možemo mozak podučiti da više ne koristi izbjegavanje kontrasta kao mehanizam rješavanja problema tjeskobe.
Gandhi predlaže – praksom do savršenstva! “Ponekad vas meditacija ili tehnike opuštanja mogu učiniti uznemirenima, ali pomaže biti dosljednan i dati joj vremena”, rekla je. “Potreban je 21 dan da oblikujete bilo koju naviku!”, nastavila je.
Ako niste sigurni odakle započeti, pokušaj s ovom jednostavnom vježbom disanja kako bi smirili um i tijelo.
mindbodygreen/budidobro.com
