Prehrana je preduvjet za stvaranje krvi, a kvaliteta krvi presudna je za zdravlje i dobre funkcije naših stanica. Prema mišljenju liječnika Arnolda Ehreta, čak 99,99 posto svih bolesti uzrokovano je upravo lošom i pogrešnom prehranom.
„Sve što jedemo postaje dijelom našeg tijela, po dobru ili po zlu.“
Pitanje svih pitanja glasi: kako je moguće da u vremenu tolikog znanstvenog i medicinskog napretka imamo tako golem broj kroničnih oboljenja? I što je to što uzrokuje sve te silne bolesti? Zašto liječnici nikad ne ukazuju na važnost pravilne prehrane u održavanju zdravlja?
Ako prosječan čovjek do svoje 40. godine pojede oko 42.000 obroka, zar je moguće da ta hrana nema baš nikakav utjecaj na zdravlje?
Prof. Arnold Ehret, liječnik koji je živio na prijelazu 19. na 20. st., smatrao je da je prejedanje hranom koja stvara sluz glavni okidač za začepljenje organizma, a samim time i za pojavu bolesti.
Loša prehrana – okidač za sve bolesti
Prehrana je preduvjet za stvaranje krvi, a kvaliteta krvi presudna je za zdravlje i dobre funkcije naših stanica. Prema mišljenju liječnika Arnolda Ehreta, čak 99,99 posto svih bolesti uzrokovano je upravo lošom i pogrešnom prehranom. To je vrlo jednostavno objasnio u svojoj knjizi iz 1922. g. pod nazivom „Ljekovita hrana bez sluzavosti“.
U svom švicarskom sanatoriju ovaj je čovjek potaknuo na izlječenje tisuće i tisuće ljudi koji su mu došli s „neizlječivom dijagnozom“.
I sam Ehret je bolovao od teškog oboljenja bronhija. Brojni mu liječnici nisu mogli pomoći. Premda su mu prirodni načini liječenja, poput Kneippove terapije, olakšali stanje, nisu mu donijeli konačno izlječenje.
U njegovu se tijelu, budući da je i dalje jeo pogrešnu hranu, neprekidno stvarala sluz. Tek je promjenom prehrane u kombinaciji s dugotrajnim postom postigao potpuno izlječenje.
Ljudsko je tijelo, zaključio je ovaj liječnik, zatrovano otrovima iz prerađene hrane koju nalazimo na policama supermarketa i lancima brze hrane.
Hrana civiliziranog čovjeka nikad se do kraja ne probavi i otrovne otpadne tvari koje pritom nastaju nikad se do kraja ne izluče.
Tisuću bolesti, jedan uzrok
Arnold Ehret smatrao je da su sve bolesti uzrokovane samo jednim uzrokom i da ih nema potrebe detaljno opisivati i zamarati se brojnim dijagnozama. Važno je samo prepoznati bolesno stanje.
Kao glavni uzrok bolesti Ehret navodi povećanu sluzavost u organizmu. Ta sluzavost nastaje zbog unosa hrane koja je stvara.
Zamislite samo kolika se količina sluzi nakupila u vašem organizmu još od vašeg djetinjstva ako ste se pogrešno hranili. Ta se sluz najčešće u organizmu nakuplja u ustima, želucu i probavnom traktu.
„Bolest je pokušaj tijela da izbaci otrovne tvari i sluzavost“, kaže Ehret. Pritom trebamo znati da ne liječimo određenu bolest, nego tijelo.
Tako je, primjerice, prehlada samo znak da se organizam želi osloboditi sluzi iz usne šupljine, vrata i bronhija. Ako je količina sluzi velika i organizam mora uložiti veći napor kako bi je izbacio, to je stanje ili bolest koja se dijagnosticira kao gripa.
Hrana bez sluzi
Sve namirnice Arnold Ehret dijeli na:
- one koje liječe i
- one koje stvaraju bolest
A kao najzdravije navodi tri vrste ili kategorije hrane na kojima bi se naša prehrana trebala bazirati želimo li organizam osloboditi sluzi ili spriječiti njezino stvaranje.
Namirnice poput mesa, jaja, mlijeka i mliječnih proizvoda u organizmu stvaraju sluz, koja se nakon rastvaranja pretvara u – kiselinu, stoga se takva hrana ne bi trebala naći na našem jelovniku.
Prema Ehretu, čovjek ne bi trebao jesti ni škrobne namirnice, poput krumpira, kukuruza i mahunarki.
Za optimalno zdravlje najbolje je jesti voće, zatim neškrobno i lisnato povrće te povremeno prakticirati post.
Voće i post
Uz zelene listove povrća, upravo voće Ehret smatra najkvalitetnijom hranom za čovjeka. Njegovom probavom u organizmu nastaje grožđani šećer, koji je vrsta ugljikohidrata.
Sva istraživanja koja je proveo uvjerila su prof. Ehreta u to da je upravo grožđani šećer najvažniji sastojak ljudske prehrane koji usto pruža i najveću snagu i izdržljivost.
Ehret smatra, a pokazala su to i neka novija istraživanja, da čovjek ne mora jesti bjelančevine ili proteine kako bi ih imao ili stvarao u svom organizmu – za to je dovoljan grožđani šećer.
Voće u kombinaciji s povremenim postom najbolji je prirodni način očuvanja zdravlja. Jedete li hranu bez sluzi, mogli biste se osloboditi mnogih lakših i težih duševnih i fizičkih smetnji.
A sam post, osim što potiče detoks organizma, usto donosi bistriji um i pozitivan stav.
Prijelazna hrana za teže kronične bolesti
Imate li neku težu kroničnu bolest, nažalost nećete u kratkom roku izliječiti to oboljenje, osobito ako je ono dugotrajno. Kod takvih oboljenja važno je postupno uvoditi prijelaznu hranu te malo-pomalo, kad se tijelo već djelomično očisti od nakupljene sluzi, potpuno prijeći na zdravu prehranu.
Takve osobe trebale bi preskočiti doručak, savjetuje Ehret, te ujutro samo popiti svježe iscijeđeni sok od voća.
Nekoliko savjeta prof. Ehreta za zdravu prehranu
Prof. Ehret bio je zagovornik monoprehrane, odnosno obroka zasnovanog na samo jednoj namirnici.
Ovo su neki njegovi savjeti:
1. Uvijek najprije uzmite voće tijekom obroka jer se ono najbrže probavlja. Nakon 15 minuta počnite s konzumacijom povrća.
2. Za vrijeme jela nemojte ništa piti jer tekućina otežava proces probave.
3. Ljudska hrana su plodovi voća i zeleno bilje, baš kao što je zapisano i u Knjizi postanka.
4. Miješajte samo dvije vrste voća – i to sezonskog.
5. Što manje miješane hrane, to bolje! Kombinirajte maksimalno tri različite vrste hrane.
6. Ne jedite previše! Majka priroda u svemu traži umjerenost.
