Gutanje emocija je dokazano jako loše za vaše emocionalno, ali i fizičko zdravlje. Štoviše, novo istraživanje sugerira da bi to moglo povećati rizik od moždanog ili srčanog udara, pogotovo kod žena. Žene koje češće „gutaju“ svoje emocije prijavljuju i više simptoma depresije. Ako ne izražavate vlastite emocije, tada se odvajate i distancirate, ne samo od drugih, već i od samih sebe.
Kad ste zadnji put otvoreno izrazili vlastite emocije? Vrijeme je da slobodno i otvoreno kažete ono što vam leži na srcu.
Izražavate li često bijes, ljutnju i povrijeđenost ili sve čuvate u sebi? Je li vam teško izraziti svoje negativne osjećaje kad je riječ o odnosima s vama bliskim osobama?
Kao što biste mogli i pretpostaviti, ovakav pristup nipošto nije dobar za vaše emocionalno, ali ni fizičko zdravlje. Štoviše, novo istraživanje sugerira da bi to moglo povećati rizik od moždanog ili srčanog udara, pogotovo kod žena.
U studiji u kojoj su sudjelovale žene u dobi od 40 do 60 godina, one koje su „gutale“ i utišavale vlastite emocije imale su povećan rizik od stvaranja plaka u karotidnim arterijama.
Potiskivanje osjećaja u trenucima kada smatrate da oni mogu ugroziti odnose ili sigurnost te stavljanje maske kako je „sve u redu“ dok u vama kipe osjećaji ljutnje i zamjeranja, predstavljaju tipične primjere ove prakse.
Žene koje su se osjećale manje slobodnima razgovarati o svojim potrebama ili osjećajima u intimnim vezama imale su 14 % veću vjerojatnost od razvoja plaka u arterijama. Takvo nakupljanje plaka potencijalno može dovesti do srčanog udara, moždanog udara i drugih kardiovaskularnih problema, istaknuli su istraživači.
Osim toga, žene koje češće „gutaju“ svoje emocije također prijavljuju više simptoma depresije i ljutnje, a oba su povezana s kardiovaskularnim bolestima.
Ako ne izražavate vlastite emocije, tada se odvajate i distancirate, ne samo od drugih, već i od samih sebe. U većini slučajeva, potvrđujemo sebe kroz razgovor i interakcije s drugima. Ali ako ušutkavaju same sebe, ženama je teže detektirati ono što stvarno osjećaju.
Je li sa mnom sve u redu ako se osjećam ljuto? Trebam li biti blaža? Ne želim izazvati svađu… Takve i slične misli leže u korijenu stresa koji može dovesti do vidljivih zdravstvenih problema.
Stoga, sljedeći put kad se nađete pred sličnim izborom, izrazite ono što osjećate – kako za vlastito zdravlje, tako i za zdravlje odnosa s drugim ljudima. Odvajanje 10 minuta svakog dana za razgovor sa svojim bližnjima možda se ne čini kao revolucionaran alat, ali kada se provede u praksi, rezultati mogu biti transformativni.
Tada slobodno i otvoreno izrecite ono što vam leži na srcu (doslovno) i nemojte zaboraviti zaista slušati što vam i druga strana ima za reći.
