Nasilnici koji ne budu zaustavljeni na početku, samo postaju sve stariji i sve opasniji nasilnici.
Je li vaše dijete nasilnik ili trpi nasilništvo?
Jako je važno da znate nešto o nasilnicima. Oni su nesigurni. Smatraju da će se osjećati bolje kada druge (fizički ili emocionalno) ponižavaju. Osjećaju se moćnije.
Dok sam ja odrastao, nasilnici su bili oni loši dječaci koji vas prate od škole do kuće na biciklima i prebiju u sporednoj uličici. Kad stignete kući, tata bi vas pogledao i rekao da sljedećeg puta ne ustuknete. Dao bi vam savjet gdje da ih udarite (naravno, tako da ne čuje vaša majka).
Kad se vratite kući nekoliko dana kasnije s modricom na oku, ali i s osmjehom razvučenim od uha do uha, čestitao bi vam… Čestitao bi vam zato što je znao da ste se suočili s nasilnikom oči u oči… i pobijedili.
Ali današnji nasilnici su drugačiji. Agresivniji su i, nažalost, mnogi imaju roditelje koji su fizički odsutni, emocionalno udaljeni ili ih jednostavno nije briga. Ne možete više računati da će brižni otac ili majka uvesti disciplinu u živote nasilnika koji vašem djetetu zagorčavaju život.
Nasilnici koji ne budu zaustavljeni na početku, samo postaju sve stariji i sve opasniji nasilnici. A današnji nasilnici već nose noževe i pištolje, ovisno o okolini i uzrastu.
Ako se zlostavljanje dogodi vašem djetetu, smjesta se obratite nastavniku kojem vjerujete. Ako taj nastavnik ništa ne poduzme, obratite se direktoru. S nasiljem nema šale. To je planina s kojom se odmah morate uhvatiti u koštac, bez obzira na to s koje ste strane.
Ako vaše dijete napada drugu djecu, smjesta ga hvatajte za gušu. Snažno se suprotstavite djetetu kad ste sami: “Jesi li zaista toliko nesiguran da moraš zlostavljati drugu djecu?” Ovo će pogoditi pravo u centar jer nijedno dijete ne želi priznati da je nesigurno. Niti da je odabrao mlađeg i manjeg samo da bi se osjećao bolje.
Pitajte dijete zašto je to učinilo. Objasnite mu kako se drugo dijete osjećalo zbog onog što se dogodilo, kako se vi zbog toga osjećate i kakvo ponašanje djece očekujete od tog trenutka pa nadalje. Zahtjevajte da se ispriča što je prije moguće djetetu o koje se ogriješilo. Lekcija će biti još uvjerljivija ako budete prisutni dok ono to obavlja. Da bi obnovio emocije, nasilnik mora reći: “Žao mi je što sam te povrijedio/la. Neće se ponoviti.”
Widget not in any sidebars
Ovo je važan dio. Ako je vašem djetetu iskreno žao, morate mu dozvoliti da krene dalje. Drugim riječima, nemojte ga stalno podsjećati na to. Kao roditelji skloni smo se vraćati i kljucati djecu u glavu zbog nečega što su ranije učinila. Volimo ih neprestano podsjećati na njihove neuspjehe, tako da budu dobri.
Koliko god da je neugodno biti roditelj nasilnika, imajte na umu da ćete se kao roditelj suočiti s mnogim krizama. Vaš posao je da ih riješite najbolje što možete, a zatim nastavite dalje. Odgoj djece je dugotrajan proces. Oni će griješiti. Vi ćete griješiti. Sjećate se pravila demokratskog društva?
“Ako ti imaš pravo da mene omalovažavaš, imam i ja pravo omalovažavati tebe.” Ovaj krug se teško prekida ako neprekidno govorite o lošim postupcima vašeg djeteta. Time što ćete razgovarati o nasilničkom ponašanju i zahtijevati trenutni emocionalni oporavak, vi i vaše dijete možete nastaviti sa životom.
Ako vam je dijete pretrpjelo nasilje, smjesta to prijavite nastavniku. Ako vam nastavnik ne da odgovor kao: “Hvala što ste me obavijestili. Pozabavit ću se ovim i pripazit ću. Prenesite djetetu da mi se smjesta obrati ako se opet osjeti ugroženo”, onda vas nije razumio i ne smatra nasilničko ponašanje ozbiljnim. Sljedeći korak je odlazak direktoru.
Nasilje se ne može shvatiti olako, niti možete primijeniti pristup “sačekajmo pa ćemo vidjeti.” Nasilnici prebiju previše djece. Iako im fizičke rane zacijele, emocije možda neće. Nasilnici se ne zaustavljaju lako, zato morate biti oprezni.
Morate poduzeti mjere zaštite kako biste zaustavili nasilničko ponašanje. Dežurni na igralištu, nastavnik, direktor i oba para roditelja moraju biti svjesni ponašanja, kao i toga da ono mora prestati.
Ukratko, nasilnike i nasilništvo nikad ne treba uzimati olako.
dr Kevin Leman, psiholog/detinjarije