Tko ne bi želio živjeti dugo? Naglašavam riječ živjeti, a ne preživljavati. Iako se znatno produžio životni vijek, većina ljudi provede većinu života u bolesti i u patnji. Živeći svjesno možemo itekako spriječiti svoju bolest ili ranu smrt. Isto tako, postoje i neka pravila i mjere za duži i zdraviji život na zemlji.
Prije svega ljudi trebaju shvatiti da duži život ovisi uglavnom o nama samima. Na početku prošlog stoljeća top ubojice su bile zarazne bolesti i odgovorne za trećinu svih smrtnih slučajeva. A danas, unatoč medicinskom napretku, tehnologiji, itd. nikad više bolesniji ljudi. Jeste li se zapitali zašto?
Prema statistikama danas su ubojice broj jedan vezane uz kardiovaskularne bolesti (ateroskleroza) i rak, koje su odgovorne za čak 75 posto smrtnih slučajeva. Odgovoran i osviješten pojedinac može mnogo toga učiniti za sebe i time primiti poticaj vodeći odgovorno brigu o sebi.
Evo nekoliko naputaka za zdrav i kvalitetan život iz moje perspektive i životnog iskustva:
1. Riješite se strahova!
Svjesna sam postoji puno razloga za strah u našem današnjem svijetu. Zatrpani smo 24/7 zastrašujućim pričama o ekonomskim krizama, prirodnim katastrofama, masovnim ubojstvima, ratovima, nuklearnim prijetnjama, itd.
Strah postaje destruktivan kada smo opsjednuti i neprekidno brinemo o tome što bi se moglo dogoditi i dopuštamo strahu da vlada ili dominira našim životima. Ovo je vrsta straha na koju Biblija upozorava kada nam uvijek iznova govori “ne boj se“.
2. Smijeh kao lijek!
Osobe koje gledaju na svijet s više optimizma imaju znatno bolji imunitet i jači od ljudi koji su vječito tmurni, ljuti, ogorčeni i kojima čitavo tijelo odiše tim lošim vibracijama. Smij se. Podari osmjeh drugome.
Ujutro kad se ustaneš umjesto tmurne i zabrinute face, nabaci osmijeh, osmjehni se sam sebi, ljudima oko sebe. Smijeh ima ljekovito svojstvo.
3. Smanjite stres
Jednako kao bijes i ljutnja – i općenito osjećaj ogorčenosti na nekoga ili nešto, tako i stres škodi vašem tijelu te vam može skratiti život.
Smanjite ga i unaprijedite kvalitetu vašeg života. Doista je bezbroj načina kako možete smanjit stres.
4. Punite svoje energetske baterije dobrim osjećajima umjesto hranom i drugim ovisnostima
Sjećate se kako smo se kao djeca koja su se igrala vani (za razliku od današnje!), znali i zaboraviti jesti ili spavati. Želim reći da bi bilo dobro zadržati taj stav i kao odrasle osobe. To znači da nikako nije dobro opterećivati i umarati naše tijelo s previše hrane.
Što je osoba starija, a poglavito iza pedesete, treba manje jesti. Naravno, pušenje i alkohol nisu dio plana. Najvažnije je za našu vitalnost je da se iznutra osjećamo zadovoljno i ispunjeno. Osoba koja puši i pije nije sretna i ispunjena, jer ne bi bježala od svojih emocija pušenjem i alkoholom, kao ni osoba koja se odveć opterećuje prehranom.
Zaključak: Kako se osjećate iznutra, manifestira se i na van. Što ste sretniji i ispunjeniji, treba vam manje hrane i drugih pomoćnih pripravaka i loših navika kojima samo maskirate svoje unutarnje stanje.
5. Jedite malo!
Upravo se drugi savjet nadovezuje za prvi. Treba paziti na svoju težinu i biti ”fit” dakle u dobroj fizičkoj kondiciju. Ne prejedati se i steći naviku uravnoteženih i malih obroka koje hrane naš mozak hranjivim sastojcima umjesto brze i prerađene hrane bez ikakvih nutritivnih vrijednosti.
Ne zove se s razlogom ”junk food” (hrana smeće). Da ne govorim o pušenju za koje je dokazano da stari (oštećuje) mozak i ubrzava demenciju.
Izbjegavajte u širokom luku slijedeće namirnice
- Slatkiši – Čista kombinacija masti i šećera u slučaju čokoladnih proizvoda uz 100% šećera i škroba u slučaju bombona, najodgovorniji su čimbenici za aterosklerozu, kardiovaskularne bolesti, propadanje kostiju, zuba, kose i pravu epidemiju pretilosti.
- Mesne prerađevine – kao što su paštete, hrenovke, salame, kobasice, također ubitačna kombinacija masti i životinjskih proteina s puno začina, soli i nitrata i ostalih konzervansa. Prekomjerna i česta konzumacija dovodi do stalnog skupljanja tekućine u organizmu, i okidač je kardiovaskularnih bolesti, gihta, ateroskleroza.
- Gazirana pića – Umjetne boje i konzervansi, hrpa šećera, umjetni zaslađivači koji su kancerogeni… sve se to nalazi u gaziranim pićima. Ova pića dodavanjem CO2 dovode do nadimanja, oštećenja sluznice i probavnih organa, nakupljanjem vode u tijelu, razvoja degenerativnog masnog tkiva i hipertenzije.
- Grickalice – Nutritivno totalno bezvrijedni proizvodi koji direktno debljaju, skupljaju vodu i masti u organizmu, povećavaju krvni tlak i narušavaju hormonski balans.
- Peciva i kisela tijesta – još jedna jako loša kombinacija ugljikohidrata i masti.
- Juhe i sva jela iz vrećice, industrijski umaci
- Margarin – masnoća iz hidrogenizacijom biljnih ulja kojim se stvara poseban oblik mononezasićenih masnih kiselina. Oni se talože se na zidovima krvnih žila predstavljaju veliki rizik za razvoj ateroskleroze i karcinoma.
6. Maknite se od negativnih ljudi i vijesti
Za ovo ne moram davati dodatne upute. Sve vam je jasno. Samo je na vama da sprovedete ovo pravilo ili savjet u djelo.
Zapitajte se i odgovorite sebi: ”Što dobivam slušanjem čitanjem ili gledanjem negativnih vijesti i družeći se s negativcima i pesimistima? Osjećam li se nakon toga bolje?”.
7. Definirajte svoje ciljeve i planirajte sve što možete isplanirati unaprijed
Svako ima životne ciljeve iako se to na prvi pogled često ne primjećuje. Ciljevi nam omogućuju da se bolje fokusiramo, krećemo u dobrom smjeru, motiviramo se i odvojimo osobni od profesionalnog života. Postavite pametne ciljeve i planirajte željene rezultate sami. Sami odlučite što vam (ni)je potrebno. S druge strane, svrha planiranja je pravilna raspodjela vaših umnih resursa i vremena, tijekom dana.
Mnogi ljudi misle da je važno planirati samo one ”značajne” događaje u njihovim životima, a jako malo njih razumije da planiraju cijeli svoj život. Možete sada reći : ”Kako da planiram svoj živo kad je sve nepredvidivo”? Točno. Mi se možemo pobrinuti za sve ono što je predvidivo.
U životu nas čekaju i usponi i padovi, i uspjesi i neuspjesi. Stoga, možete birati između dvije opcije: Možete jednostavno promatrati okolnosti svog života, radovati se kada je sve OK i plakati i biti ogorčeni kad se sudarite s problemima – Živjeti od danas do sutra pa kako bude.
Ili možete svjesno utjecati na svoj život, odnosno na sve ono na što možete utjecati, što ovisi o vama, dopustiti događajima da se dogode i kontrolirati ono što je pod našom kontrolom umjesto da vas drugi kontroliraju i govore što je dobro za vas.
8. Budite radno aktivni i koristite svoj mozak. Nikada ne dopustite da ga ”umirovite” odlaskom u mirovinu
Neka vas mirovina ne umirovi. Ako želite raditi, radite. Ako ste se umorili, posvetite se onome što volite raditi i što vas ispunjava. Zahvaljujući plastičnosti našeg mozga, on se iscjeljuje i raste ako ga pravilno koristite (hranite i kroz mentalnu i tjelesnu vježbu).
To će poboljšati dovod krvi u mozak, a time i količinu kisika te glukoze za čime naši mozgovi žude, a ne mogu je pohraniti pa stoga ovise o stalnoj stimulaciji.
Učenjem ili nekim novim iskustvom kroz učenje, mozak uspostavlja neuronske puteve. To su veze uspostavljene za komunikaciju između neurona. Ovi putevi se formiraju u mozgu kroz učenje i vježbu. Neuroni međusobno komuniciraju u mjestu susretanja na neuronskoj putanji, sinapsi.
Svaki put kada se stekne novo znanje (kroz učenje, stjecanje novih vještina i vježbu), sinaptička veza ili transmisija između povezanih neurona je ojačana.
9. Zamijenite bol zabavnim sadržajem
Ako vas nešto boli ili ste bolesni, najučinkovitiji način da prevladate bol je kroz neku vrstu zabave i pozitivno-zabavnog sadržaja. Ne pričajte stalno o bolesti. To ne znači da trebate potiskivati svoje osjećaje. Ne, pustite ih samo neka fokus bude na pozitivnim mislima i sadržajima koje konzumirate putem medija ili s ljudima.
Opet se zapitajte – ”Što dobivam pričom, prepričavanjem, kukanjem i analiziranjem svoje bolesti ili ako me nešto boli”? Znate kad se vaše dijete udari ili padne, plače sve dok mu pozornost ne okupira nešto drugo. Tada zaboraviti na bol. Tako bi trebalo biti i s nama odraslima. Više smjeha i zabave, a manje plača i kuknjave.
10. Nemojte vjerovati svemu što kaže liječnik
Nije sve onako kao što izgleda. Sami sebi budite svoj liječnik jer vi najbolje poznajete svoje tijelo. Ne zatrpavajte svoje tijelo lijekovima.
Otkrijte uzroke bolesti i radite na prevenciji. Nije svaka dijagnoza i prognoza.
11. Krećite se
Kako biste ostali zdravi i vitalni, budite aktivni, krećite se, hodajte, ne koristite lifte, idite stubama.
Ništa ne koštaju, a mogu biti minimalna i svakodnevna korisna vježba za vaše srce i cijelo tijelo.
12. Pronađite inspiraciju
Ne mora biti samo čitanje i pisci koji vas nadahnjuju. Uživajte u likovnoj umjetnosti, kazalištu, glazbi, u prirodi.
Družite se s optimističnim, pozitivnim i mudrim ljudima i učite od njih.
13. Manje je više – Ne gomilajte materijalne stvari
Ne trošite život na skupljanje materijalnog, jer ionako nećete ponijeti sa sobom kad umrete. Danas možda nikad više nego prije nismo bili toliko opterećeni materijalnim kao što smo to danas.
Osoba je rasla čitav život u pogrešnom uvjerenju da onaj tko ima malo u materijalnom smislu osjeća se manje vrijednim u ovom potrošačkom društvu.
Zbog takvih uvjerenja zaglušujemo svoj život bezvrijednim stvarima, pretrpavamo domove predmetima koje smo jednom upotrijebili i možda nećemo nikad više. Stalno težimo za nečim novim želeći sebi „dodati“ vrijednost te ispuniti strašnu duhovnu prazninu koju osjećamo.
Tako su nas učili da je najvažnije imati i posjedovati, a ne živjeti. Da je puno važnije ono što nosimo unutra a ne izvana. To vam je ona nakazna filozofija i životni stil – bitno je ostaviti dojam, ne svojom pameću i mudrošću vlastitog bića, nego pokazivanjem bruniranih “krpica”, gadgeta, nakita, auta, brojem lajkova i pratitelja, itd.
Na tom putu lažnog blještavila i virtualnog života, osoba je izgubila sebe. Čemu? Za koga i čega? Što će vam sve te stvari?
piše: Mirella RASIC PAOLINI, holistički psihoterapeut/focusin-holisticlifestyle
