Opterećujuće osobe često mogu biti upravo vaši najbliži – Što učiniti?

Postoje osobe s kojima smo u svakodnevnoj interakciji, ali čije prisustvo utječe negativno na naše raspoloženje, nakon provođenja određenog vremena s njima možemo osjetiti nezadovoljstvo, povrijeđenost, negativnost, psihičku iscrpljenost. Opterećujuće osobe često mogu biti upravo vaši najbliži i baš zbog toga vi ostajete u odnosu koji prijeti da “zatruje” sve ono što je u vama pozitivno i drugačije od njihovih stavova, vrijednosti i životnih standarda.

Često laici ovakve osobe nazivaju “energetskim vampirima” što oni zapravo i jesu, s obzirom da uzimaju sve resurse poput potpore, odobravanja, empatije, savjetovanja koje im vi pružate, a zauzvrat uglavnom ne nude ništa drugo do vlastitog prisustva.

Ipak, ovakve osobe su vaši dugogodišnji prijatelji, emotivni partneri, supružnici, najbliži rođaci i baš zbog toga vi ostajete u odnosu koji vam ne prija i prijeti da “zatruje” sve ono što je u vama pozitivno i drugačije od njihovih stavova, vrijednosti i životnih standarda.

Tko su opterećujuće osobe?

Postoji nekoliko vrsta opterećujućih osoba.

Prvu grupu ljudi predstavljaju oni koji su kronično depresivni i pesimistični. Obično ne preuzimaju odgovornost za svoje postupke već je za sve kriv vanjski faktor – drugi ljudi, nepovoljne životne okolnosti, skloni su neprestanoj sumnji i strahuju od bilo kakve promjene.

Obično se stavljaju u ulogu žrtve i pate zbog teške sudbine koja ih je zadesila, pri tom kada im date neke praktične prijedloge kako bi mogli riješiti svoju situaciju nalazit će milijun razloga zašto to ne može uspjeti, jer oni zapravo ne žele pomoć već sažaljenje i potvrdu svog pesimističkog gledišta.

Poslije susreta s njima možete osjećati žaljenje, bespomoćnost jer im ponovo niste uspjeli pomoći da riješe svoje životne probleme, negativnost i iscrpljenost.

Drugu grupu ljudi čine osobe koje su kronično nezadovoljne, bijesne pa čak i agresivne. Ove osobe obično imaju rigidne životne stavove, sve promatraju crno-bijelo, obično omalovažavaju ili mrze ljude koji se ponašaju suprotno od njihovih životnih standarda i stavova.

Također su skloni okrivljavanju drugih ili ne preuzimaju odgovornost za svoje postupke, pogotovo ako se radi o nekim agresivnim ispadima koje objašnjavaju time da je netko drugi bio bezobrazan, uvrijedio ih, i da su morali tako postupiti. Često to mogu biti narcistične osobe koje traže društvo kako bi dobili odobravanje ili divljenje drugih.

U prisustvu ovakvih osoba možete osjećati strah da izrazite neka svoja drugačija gledišta jer biste u tom slučaju naišli na kritiku i bijes. Nakon ovakvog susreta se također možete osjetiti iscrpljeno, obeshrabreno, nedorečeno.

U treću skupinu ljudi se mogu svrstati osobe koje su sklone dramatizaciji, preuveličavanju. Ove osobe su gladne pažnje, svakodnevne događaje ili probleme preuveličavaju. Teže da vas uvuku u svoju “dramu”, nepoštujući vaše vrijeme, obveze.

U kontaktu s ovakvom osobom možete doživjeti kao da ste na nekoj vrsti ringišpila koji vas okreće gore-dolje, bit ćete u konfuziji, stalno u iščekivanju i brizi što će se sljedeće dogoditi i kako naći rješenje. Opet i ovakav odnos vas može samo iscrpljivati i odvajati od vlastitih ciljeva, ostavljajući vam pritom ništa zauzvrat.

Ovu kategorizaciju treba shvatiti uvjetno, ona ne mora biti ovako čvrsta, mogu biti primjese različitih tipova, suština je stanje koje ostaje nakon odnosa s određenom osobom. Ove osobe mogu pripadati nekom tipu poremećaja ličnosti npr. ovisni tip, narcistični, granični, antisocijalni, histrionični.

Osobe s poremećajima ličnosti se uglavnom ne liječe i mogu imati negativan psihološki utjecaj na osobe s kojima su u neposrednom kontaktu.

Ukoliko nakon odnosa s nekim ljudima imate dojam da ste jako iscrpljeni, da su vam narušene granice, da su napadnute vaš životne vrijednosti i standardi, da vam je ugušen optimizam, sputana želja za učiniti nešto konstruktivno u svom životu, da nemate potporu, vjerojatno ste u odnosu s opterećujućom, toksičnom osobom.

Zašto ljudi ostaju u opterećujućim odnosima?

Često ljudi shvate da od odnosa s određenim osobama imaju samo neprijatne osjećaje i ništa više, ali i dalje taj odnos održavaju iako bi ga najradije napustili. Zašto? Zato što ih za takav odnos vežu neka njihova disfunkcionalna uvjerenja kojih se ne mogu lako osloboditi i koja obično aktiviraju osjećaje krivnje i straha. Neka od takvih uvjerenja mogu biti sljedeća:

• Njemu / njoj je potrebna pomoć i da mene nema on / ona bi propao / -la (osjećaj krivnje)
• Toliko godina se znamo i imali smo lijepe trenutke i ne mogu tek tako izaći iz tog odnosa (osjećaj krivnje)
• On / ona mi je brat / sestra / majka / otac, ne mogu prekinuti kontakt s njima, to je nedopustivo (osjećaj krivnje)
• Ja sam loš čovjek ako iznevjerim svog prijatelja / rođaka (osjećaj krivnje)
• Ako izađem iz ovog emotivnog odnosa nikada neću naći takvu djevojku / dečka / supružnika (strah od samoće)

Kako izaći na kraj s opterećujućim ljudima?

Postoje tri načina kako izaći na kraj s ovakvim osobama:

1. Razgovarati s osobom i ukazati što nam smeta u njenom ponašanju
2. Smanjiti intenzitet kontakta s osobom
3. Prekinuti bilo kakav kontakt s osobom

Razgovor s osobom čije nam ponašanje smeta, mora biti obavljen vrlo pažljivo. Tu treba primijeniti pravilo asertivne komunikacije, pri čemu ne osuđujemo osobu već joj stavljamo do znanja što nam smeta u njenom ponašanju. Primjerice, kada se ponašaš tako i tako ja se osjećam povrijeđeno. Ovo ti govorim jer mi je stalo da ovaj odnos traje i dalje i da bude bolji.

Nekada osoba nije svjesna kako njezino ponašanje izaziva negativne osjećaje kod vas pa će zbog dobrog odnosa pokušati promijeniti svoje ponašanje, ali ovo često ne mora biti slučaj pogotovo ako se radi o nekom tipu poremećaja ličnosti. Prema tome, najbolje bi bilo potpuno prekinuti ili smanjiti odnos s toksičnom osobom.

Kada su u pitanju odnosi s članovima primarne obitelji (brat / sestra / majka / otac) prekid odnosa, za neke ljude, izgleda nezamisliv tako da je za njih rješenje smanjenje intenziteta kontakta.

Bitno je da osoba ostane dosljedna ukidanju ili smanjenju kontakta jer je često osjećaj krivnje može vratiti na staro.

Za kraj još nešto važno, nemojte osuđivati opterećujuće, “toksične” ljude za njihovo ponašanje. Oni to uglavnom ne rade svjesno već imaju psihološke probleme koje ne znaju ili ne žele riješiti. S druge strane, vi imate pravo na svoj život i ne morate ostajati u odnosu koji vas puni negativnim osjećajima i smanjuje kapacitete da mislite i učinite nešto pozitivno u svom životu.

Mr Sanja Marjanović, dipl.psiholog

vaspsiholog.com