Volite li krumpir? Hrskav, pečen, kuhan, u kombinaciji s drugim povrćem? Želite u svom vrtu zasaditi krumpir koji neće biti tretiran nikakvim kemijskim sredstvima? Pokazat ćemo vam kako!
Autor: Mirela Golec
Izvor: alternativa-za-vas.com
Od sastojaka vam je potrebno:
- jedna plodna gredica
- eko kompost
- eko sjeme krumpira
- jedna motika
- jedna štihača
- jedne grablje
- dosta sunca
- dovoljno kiše
- puno ljubavi
Ekološki uzgoj krumpira
Krumpir je najbolje saditi na osunčanom ili suncem prošaranom mjestu.
Minimalna temperatura za sadnju krumpira je 6-8 C. Optimalna temperatura za rast gomolja je 17-20 C.
Na višim temperaturama prinos krumpira se smanjuje, a na temperaturama iznad 30 C rast gomolja potpuno prestaje. Vrijeme donošenja ploda, od njegove sadnje je dva do četiri mjeseca.
Krumpir nije zahtjevan u pogledu topline, ali je zato vrlo zahtjevan kada je u pitanju voda, posebice u vrijeme zametanja gomolja.
Suša i visoke temperature stresno utječu na krumpir, pa je onda i prinos manji.
Kvaliteta tla
Kao i za uzgoj svake biljke i za krumpir je potrebna plodna zemlja obogaćena kvalitetnim organskim gnojivom.
Prekopajte gredicu krajem jeseni ili početkom zime. Prekopanu gredicu nadohranite kvalitetnim kompostom.
Prekopavanjem gredice i nadohranjivanjem spriječit ćete razvoj korova i gubitak vlage u zemlji.
Tako obrađenu i nadohranjenu zemlju ostavite neka odstoji preko zime.
U proljeće, prije sadnje krumpira zemlju ponovno prekopajte kako biste ju usitnili, te nadohranite površinski sloj gredice.
Sjemenski krumpir
Sjeme krumpira zapravo nije sjeme, već pravi krumpir koji je proklijao.
Krumpir možete zasaditi cijeli ili ga možete presjeći na više dijelova tako da svaki dio ima jednu ili dvije klice.
Za sadnju krumpira odaberite kvalitetni, ekološki sjemenski krumpir.
Kada ste kupili krumpir koji ste odlučili saditi, ili ste uzgojili vlastiti, stavite ga u drvene kašete i poslažite u redove tako da ružičasti krajevi – koji imaju najviše “okanaca” budu najgornji.
Držite kašete u svijetloj, hladnoj, suhoj i prozračnoj prostoriji ili stakleniku, gdje će nakon četiri ili pet tjedana krumpir proklijati i biti spreman za sadnju. Odbacite svaki koji izgleda bolestan.
Idealna dužina klice trebala bi biti od 5 do 15 mm.
Sadnja krumpira
U zaklonjenim područjima, sredina ožujka najbolje je vrijeme za sadnju, a u mrazovitim i otvorenim područjima sadnju valja odgoditi za kasnije, sve do kraja travnja.
Motikom iskopajte ravan rov za svaki red krumpira, oko 10 cm dubok u laganoj vrsti zemlje ili oko 15 cm dubok u teškoj zemlji. Razmjestite rovove u razmacima od oko 60 cm.
Položite sjemenski krumpir s klicama okrenutima prema gore na dno svakog rova na svakih 30 cm. Lagano nagrnite krumpire humkom zemlje. Nemojte je ugaziti nogama.
Nagrtanjem zemlje štitimo plodove od sunčeve svjetlosti, jer bi ona prouzrokovala da plodovi ostanu zeleni.
Kad mladice izbiju iz zemlje, nagrnite još zemlje na njih. Zgrčite zemlju sve dok biljka ne dostigne visinu od 10 do 15 cm.
Ako se pojave mladi listovi, a postoji opasnost od mraza, prekrijte ih suhom slamom.
Njega krumpira
Kako biste ostvarili što veći urod, zdrave plodove potrebno je njegovati. Krumpir se njeguje okopavanjem, nagrtanjem i gnojenjem.
Ako imate problema sa sušom, redovno navodnjavajte tlo, jer krumpir voli vodu.
Kad biljke narastu do otprilike 23 cm, započnite s nagrtanjem.
Razbijte koru zemlje koja se stvorila između redova i po tome rasipajte eko hranjivo.
Zatim opkopajte i razrahlite zemlju posutu eko hranjivom kako biste nagrnuli strm humak iznad svakog reda. Humak treba biti visok oko 15 cm sa širinom vrha oko 12 cm, a podnožje širine oko 20 cm.
Tjedan dana kasnije, nagrnite još zemlje na humak kako biste ga podigli za tri cm. Tri tjedna kasnije, kad biljke narastu najmanje 30 cm, podignite humak za još tri cm.
Redovno nadohranjivanje
Dohranom se postiže bolja struktura zemlje, bolje skladištenje i vezanje vode u tlu te se omogućuje uravnotežena ishrana biljaka u tlu.
Međutim nemojte pretjerivati u nadohrani, jer krumpir ne voli prebogato tlo.
Okopavanjem, nagrtanjem i gnojenjem zaštitit ćete biljke od korova, nametnika i bolesti, a krumpir će vam uloženo vratiti bogatim urodom.
Primjenom stajskog gnojiva u jesenskoj gnojidbi, zemlja se brže zagrijava pa je moguća i ranija sadnja krumpira.
Zaštita od bolesti i nametnika
Na vaš vrt vrebat će ptice, kukci, miševi i puževi. Budite spremni na primjerenu zaštitu.
Vaše biljke zaštitit ćete redovitim plijevljenjem korova, odstranjivanjem starih i zaraženih biljki, te ako ih prilikom sadnje zasadite s malo većim proredom.
Krumpirova zlatica je nametnik koji prvenstveno napada krumpir.
Iz tla počinje izlaziti kada temperatura u dubini od 10 cm poraste na 14,5 °C.
Nakon izlaska iz tla zlatica može živjeti desetak dana, nakon ishrane započinje parenje. Jajašca polaže ženka na unutarnju stranu listova krumpira.
Zlatica u našem podneblju ima malo prirodnih neprijatelja. Jedu ju neke vrste pura i patki, a jajašca napadaju neki paraziti. Prirodni neprijatelj im je i smrdljivi martin.
Od krumpirove zlatice ćete se najbolje obraniti ako od samog početka “stražarite“ nad vašom gredicom.
Čim uočite prva jajašca, mehanički ih uništite, a već odrasle primjerke skupite rukom i odnesite negdje gdje vam ne mogu napraviti štetu.
Na krumpiru ćete često naići i na bubamaru. Nju nemojte ubijati, jer ona je jako koristan kukac u biovrtu.
Prirodni neprijatelji krumpira su i puževi i rovci. Oni napadaju krumpir pod zemljom.
Puževa se možete riješiti i uz pomoć taloga kave. Naime, puževi ga ne vole, jer je u većoj koncentraciji otrovan.
Napadnute biljke zalijevajte talogom kave, koji ne samo da će otjerati puževe, već će i blago gnojiti zemlju i istovremeno tjerati biljne mušice.
Budite umjereni u zalijevanju tla talogom kave, jer on podiže kiselost tla.
Tlo oko biljaka koje puževi napadaju možete posuti pepelom ili kamenim brašnom. Kako biste puževe držali što dalje od vaših biljaka, ovaj postupak ponavljajte nakon svake kiše.
Puževe odbijaju i neke biljke kao što su dragoljub, kadulja, timijan i ricinus. Zasadite li neku od tih biljaka uz rub gredice, puževi neće napadati vašu biljku.
Rovac je jedan od učestalih zemnih štetnika. Omiljena poslastica su mu gomolji i korijenje. Rovac je noćna životinja i izlazi na površinu zemlje samo noću.
Njegov rov nije duboko u zemlji, pa će te ga najlakše uhvatiti ako u tlo ukopate posudu s vodom, a sa strane postavite daščice koje ga usmjeravaju u posudu.
Krtica je korisna životinja, jer uništava rovce, gusjenice i crve, ali istodobno prave krtičnjake koji narušavaju estetski izgled vrta.
Krticu ćete najlakše otjerati ako u tlo ukopate praznu bocu, tako da vrh boce ukopate u otvor njegovog rova, pazeći da ne začepite grlo flaše. Zvukove koje proizvodi vjetar i prazna boca krtice ne mogu dugo podnositi pa odlaze.
Kako biste smanjili mogućnost zaraze i napade nametnika uz krumpir posadite kamilicu, neven i mlječiku.
Krumpir nikada nemojte saditi na onoj gredici na kojoj ste prije sadili paradajz jer koriste iste sastojke iz zemljišta.
Nikad nemojte krumpir zasaditi pored paradajza, jer za zajedničkog neprijatelja imaju krumpirovu zlaticu.
Prirodna sredstva za prskanje krumpira
Prvo sredstvo koje se može primijeniti u rano proljeće je juha od listova bazge. Miris bazge maskira miris krumpira pa ga zlatice u potrazi za hranom ne mogu nanjušiti.
Odbija ih i hren, od kojega napravite juhu tako da potopite hren u kišnicu na tri do pet sati. Tom juhom redovno prskajte biljke.
Možete napraviti i juhu od koprive koja je jednako učinkovita u borbi protiv nametnika.
Više o prirodnim sredstvima za zaštitu vrta možete pročitati ovdje.
Berba krumpira
Vrijeme za berbu krumpira je kada gomolji završe svoj razvoj, a nadzemna biljka počinje odumirati.
Da bi krumpir što duže održao svježinu i kvalitetu, potrebno ga je vaditi iz zemlje tek nakon što se stabljika potpuno osuši kako bi potkožica očvrsnula.
Potrebno ga je vaditi za suhog vremena da bi na njemu ostalo što manje zemlje i vlage.
Krumpir se može vaditi i prije zrelosti, a u tom slučaju govorimo o mladom krumpiru.
Mladi krumpir ne treba vaditi sve dok ga ne želite jesti. On brzo raste i može udvostručiti težinu u roku od dva tjedna.
Prije konačnog branja odrežite stabljiku s lišćem, zatim uzmite vrtne vile za vađenje, zabodite ih dalje od biljke i gurnite dovoljno duboko kako ne biste izboli krumpire.
Čuvanje krumpira
Idealna temperatura za čuvanje krumpira je 4-5 C uz obavezno povremeno provjetravanje.
Krumpir je potrebno pažljivo skladištiti i čuvati od truleži i klijanja da bi mu izgled i okus ostali nepromijenjeni.
Kako biste sačuvali krumpir od klijanja i truljenja stavite ga na pijesak koji će upiti suvišnu vlagu.
Ako ste odlučili krumpir držati u vrećama, od klijanja ćete ga sačuvati tako da u vreću stavite jabuku.
Zanimljivosti o krumpiru
Krumpir je jednogodišnja zeljasta biljka i jedna je od najraširenijih namirnica na svijetu.
Donijeli su ga španjolski moreplovci prije nešto više od 400 godina iz brdskih predjela Perua. U Hrvatskoj se uzgaja već 250 godina.
Krumpir ima visoku prehrambenu vrijednost jer obiluje škrobom, visokovrijednim bjelančevinama, vitaminima i mineralima.
Energetska vrijednost krumpira iznosi samo 86 kcal na 100 g kuhanog krumpira.
U 100 grama sirovog krumpira nalazi se 80,96% vode, 0,14 g masti, 1,89 g bjelančevina, 15,90 g ugljikohidrata (13,35 g škroba; 1 g šećera) i 1,7 g vlakana.
Ista količina krumpira sadrži 2,5 puta manje ugljikohidrata nego kruh, što ga čini idealnom namirnicom za mršavljenje.
Krumpir je vrijedan izvor vitamina i minerala: vitamina C, niacina, vitamina B6, pantotenske kiseline, tiamina, folata, kalija, magnezija, fosfora, željeza i mangana.
Prilikom termičke obrade namirnica vitamin C se velikim dijelom razara, dok se u krumpiru gubi tek ako se kuha oguljen i narezan.
Kada se krumpir kuha u kori, sačuvana je trećina vitamina C, a pečen u kori gubi ga neznatno.
Vitamini i minerali nalaze se u kožici krumpira i neposredno ispod nje, zbog čega se preporučuje guliti samo tanki sloj ili ga kuhati i peći neoguljenog.
Mladi krumpir sadrži više šećera, vitamina C i vode, a stari više škroba.
http://www.alternativa-za-vas.com/index.php/clanak/article/eko-krumpir
