Naš je organizam precizan stroj u kojem svaki dio obavlja svoj posao u određeno vrijeme. Ovdje pročitajte kada je najbolje vrijeme da potpuno iskoristite sposobnosti svog tijela, a kada trebate štedjeti pojedine njegove dijelove da biste bili zdravi, odmorni i efektivni!
Ponoć:
Odsječeni od ustaljenog dnevnog ritma, ostajemo sami sa sobom, čak i ako u krevetu spavamo udvoje.
Sada se približavamo stanju prije našeg rođenja; sami smo, na toplom i najčešće skutreni. Začudo, naša se koža noću obnavlja mnogo brže nego danju; zbog bržeg dijeljenja stanica.
1 sat:
Sat ili dva nakon početka spavanja san je najdublji. Noću sanjamo otprilike svakih 90 minuta, a san može potrajati i do jednog sata. Njegova dubina prema jutru se postepeno smanjuje.
Onaj tko je u to vrijeme budan, spušta se prema najnižoj razini aktivnosti koju tijelo doseže oko tri sata ujutro. Tada se događa i najveći broj nesreća i katastrofa izazvanih čovjekovom nepažnjom.
2 sata:
Tko kasno odlazi na spavanje, u ovo doba, osjeća hladnoću u nogama; krvotok se usporava. Koža postaje gotovo neosjetljiva na ubod igle.
3 sata:
Između 3 i 4 sata čovjek je na najnižoj točki svih tjelesnih i duševnih aktivnosti što djelomice možemo zahvaliti hormonu melatoninu. On čini čovjeka pospanim i labilnim.
Tijekom dana, zbog djelovanja dnevnog svjetla, lučenje tog hormona je spriječeno pa smo raspoloženiji i aktivniji. Jetra počinje raditi pojačano, a tijelo bolje podnosi oskudicu kisika.
4 sata:
Tijelo dobiva porciju stres–hormona zvanog kortizol. On na tijelo djeluje poput baterija električnog automobila, koje su se noću napunile i sada su spremne za dnevne napore.
Međutim, u to vrijeme, mnogi bolesnici teško podnose djelovanje tog hormona i to je za njih kritično vrijeme.
5 sati:
U to vrijeme tijelo izlučuje maksimalnu količinu muškog spolnog hormona testosterona. Koncentracija kortizona šest je pak puta veća od dnevnog prosjeka.
6 sati:
Lučenje kortizola tada djeluje na tijelo poput budilice. U čitavom se tijelu pobuđuje izmjena tvari. U krv ulaze povećane količine glukoze i aminokiselina. Tako energija i bjelančevine pripremaju tijelo za dnevne napore.
7 sati:
Povećavaju se tlak i tjelesna temperatura, tijelo počinje raditi, čovjek se aktivira. Sada treba doručkovati.
8 sati:
Žlijezde luče najviše hormona!
9 sati:
Mozak je najbistriji, ako se spremate za nastup ili ispit tada se još jednom preispitajte.
10 sati:
Tjelesna temperatura u ovo vrijeme doseže svoj maksimum, a s njom i sposobnost obavljanja poslova. No, u ovo doba srce je osjetljivije na stresove, pa radi mnogo brže nego, primjerice, navečer.
11 sati:
Vrijeme koncentracije. Najzad je organizam sasvim probuđen; umor ga ponovno osvaja kasnije.
12 sati:
Nakon faze vrhunske aktivnosti slijedi potreba za mirovanjem. Tko se toga ne pridržava, mogu mu se u poslu događati greške!
Naime, organski sat upravo još jednom otkucava krizno doba. Taj prijelaz iz prve u drugu fazu dana prati i povećanje količine želučane kiseline. Najbolje vrijeme za ručak.
13 sati:
U ovaj sat sposobnost obavljanja poslova opada i do 20 posto u odnosu na dnevni prosječni učinak. Sada je posebno aktivna žuč.
14 sati:
Krvni tlak i prisustvo hormona i dalje opadaju. Spava vam se! Prijao bi vam odmor, barem od pola sata.
Posjet zubaru je u to vrijeme manje bolan nego inače, zubi su najmanje osjetljivi na bol u to doba dana. Injekcije protiv boli djeluju sada 30 minuta, navečer samo 19, a poslije podne samo – 12 minuta.
15 sati:
Početak nove aktivnosti, faza uzleta. Dobro vrijeme za učenje i fizičke djelatnosti.
16 sati:
Krvotok i krvni tlak dobivaju novi polet. Najbolji rezultati za sportaše. Radnici u tvornicama sada bilježe povećanu produktivnost. U to vrijeme najbolje djeluju lijekovi za smanjenje kiselina u tijelu.
17 sati:
Između 17 i 18 sati tijelo je na vrhuncu aktivnosti, ali je ipak niži od onoga u prijepodnevnim satima. Rad srca je pojačan, a i potrošnja kisika se povećava.
Vrijeme jako intenzivnog rada bubrega i mjehura, a između 16 i 18 sati rastu nam najbrže kosa i nokti.
18 sati:
Organizam se priprema za večernji odmor. Sada čovjek želi toplinu doma, sklon je čitanju, razgovorima, hobijima, razmišljanju i ljenčarenju.
Spremni smo i za večernji obrok. Gušterača je posebno aktivna.
19 sati:
Puls i krvni tlak padaju tako nisko da liječnici ne preporučuju uzimanje sredstava za snižavanje tlaka u ovo doba dana. Preparati koji djeluju na središnji živčani sustav sada imaju pojačan utjecaj.
20 sati:
U tijelu se događaju bitne promjene, opada sadržaj masnoća u jetri, a iskorištena krv pojačano se vraća u srce, odnosno u pluća. Lijekovi protiv alergija i astme najjače djeluju.
Od 20 sati pa do 4 ujutro i najmanja doza antibiotika najjače djeluje, a najbolje vrijeme za uzimanje antibiotika je u 20:30 minuta.
21 sat:
Za probavne organe počinje vrijeme odmora. Uspavani želudac i crijeva doduše primaju hranu, ali je više ne probavljaju.
Neprobavljena, ona se kiseli čekajući jutro. Na taj način postaje balastom, a može oštetiti sluznicu crijeva.
22 sata:
Sposobnost tijela bitno slabi. Oni koji rano ustaju, sada trebaju otići na spavanje. U krvi se u to vrijeme nalazi velik broj leukocita, bijelih krvnih tjelešca.
Pušači bi tada trebali prestati pušiti jer je u to doba dana sposobnost tijela da razgrađuje otrove – skoro nikakva!
23 sata:
Izmjena krvi pada na minimum. Slično je i s otkucajem srca, krvnim tlakom i tjelesnom temperaturom. Ovu fazu, znanstvenici su nazvali – doba parasimpatikusa.
Taj umirujući živac preuzima komandu nad tijelom; vrijeme je za postelju.
Najvažniji sati
- pamćenje je najbolje između 9 i 11 sati, te 13 i 16 sati
- koncentracija je najveća između 8 i 9 sati
- zvuci i mirisi najbolje se osjećaju oko 18 sati
- umor se najjače osjeća oko 14 sati
- mentalne sposobnosti na najnižoj su razini između 2 i 4 sata
Najopasniji sati
- temperatura je najviša od 13 do 15 sati i od 19 do 21 sat
- adrenalina je najviše u krvi između 12 i 14 sati
- inzulina je najviše u urinu od 10 do 12 sati
- najveći krvni tlak je između 16 i 18 sati
- glikemija je najizraženija od 16 do 17 sati
- akutna otrovanja najjača su između 20 i 22 sati
- moždani udar najčešći je između 16 i 18 sati
- smrtnost od srčanih bolesti najveća je između 24 i 2 sata
- smrtnost od infektivnih bolesti između 1 i 9 sati
- puls je najjači oko 16 sati
- seboreja je najizraženija u 18 sati
- rizik miokarda najveći je između 6 i 12 sati
Izvor: magicus
