Nakon iznošenja više nego čvrstih dokaza da su životinje svjesne vlastite patnje i mnoštva naknadnih studija koje podupiru te nalaze, više nema opravdanja za nastavak zlostavljanja životinja jer one navodno ne pate. Svi oni koji inzistiraju na svom pravu da uživaju u šteti drugim bićima moraju pronaći druge argumente jer znanost više nije na njihovoj strani.
Kada životinje pate, jesu li toga svjesne? Svatko tko živi sa životinjom vjerojatno zna odgovor na ovo pitanje. Ali što o tome kaže neuroznanost? Možemo li konačno potvrditi da znanost jamči za svijest koju životinje imaju o vlastitoj patnji i patnji drugih živih bića?
Imamo dobre vijesti: odgovor je da. Neuroznanost je prikupila nevjerojatne dokaze da su životinje svjesne vlastite patnje. Ova informacija također nije nova. Još 2013. godine Cambridge deklaracija o svijesti pokrenula je ovo pitanje uz nepobitne dokaze. Međutim, od tada su istraživanja otišla još dalje.
Identificirani su homologni sklopovi i kod ljudi i kod životinja, čija je aktivacija povezana sa svjesnim iskustvom. Čini se da su neuronski krugovi koji se aktiviraju dok životinja osjeća emociju isti kao oni kod ljudi koji osjećaju tu emociju.
Poznati neurolozi iz cijelog svijeta podržavaju ovu hipotezu i slažu se da životinje imaju svijest o vlastitoj patnji.
Cambridge deklaracija o svijesti
7. srpnja/jula 2012., skupina uglednih znanstvenika potpisala je Cambridgeovu deklaraciju o svijesti. Ovaj dokument navodi da su ne samo ljudi, već i značajan broj životinja, uključujući kralježnjake i beskralježnjake, svjesna bića. To znači da su oni osjećajna bića, doživljavaju ono što im se događa i doživljavaju mentalna stanja koja za njih mogu biti pozitivna ili negativna.
Postoji znanstveni konsenzus da i druga bića osim ljudi imaju neuroanatomske, neurofiziološke i neurokemijske preduvjete za formiranje svijesti, zajedno sa sposobnošću ispoljavanja usmjerenog ponašanja. To jest, ne posjeduje čovjek samo neurološke supstrate koji stvaraju svijest.
Philip Low, osnivač i izvršni direktor neurodijagnostičke tvrtke NeuroVigil, (Kalifornija, SAD), Christof Koch s Allen Institute of Brain Sciences u Seattleu (Washington, SAD), David Edelman s Instituta za neuroznanost u La Jolli, Kalifornija i drugi vodeći neuroznanstvenici su dali Cambridgeovu deklaraciju o svijesti.
Jasna je poruka da sposobnost stjecanja pozitivnih i negativnih iskustava dovodi do patnje i štete. Postoje čvrsti dokazi da to treba uzeti u obzir pri postupanju s ljudima ili životinjama bez diskriminacije.
Studije o svijesti o patnji
Od 2012. godine provedeno je nekoliko studija koje iznova potvrđuju te činjenice. Jarrod Bailey i Shiranee Pereira predstavili su studiju iz 2016. o cerebralnim procesima povezanima s emocijama i empatijom kod pasa.
Ova studija potvrđuje i nadopunjuje zaključke Cambridgeove deklaracije o svijesti.
Francuski nacionalni institut za agronomska istraživanja, u suradnji s Europskom agencijom za sigurnost hrane, proveo je ponovnu procjenu literature o svijesti o životinjama. Rezultati su predstavljeni u Parmi (Italija) 2017. godine.
Ova istraživanja potvrđuju da su životinje obdarene živčanim sustavom koji podržava složenu obradu informacija, uključujući negativne emocije izazvane nociceptivnim podražajima.
Navedena studija odnosi se na različite vrste uključujući primate, lešinare, glodavce i preživače. Istraživači zaključuju da životinje s autobiografskim sjećanjima, mogu imati želje i ciljeve koji sežu u prošlost i budućnost te na njih može negativno utjecati averzivno iskustvo.
Nema više isprika
Sedam godina nakon iznošenja više nego čvrstih dokaza da su životinje svjesne vlastite patnje i mnoštva naknadnih studija koje podupiru te nalaze, više nema opravdanja za nastavak zlostavljanja životinja jer one navodno ne pate.
Svi oni koji inzistiraju na svom pravu da uživaju u šteti drugim bićima moraju pronaći druge argumente jer znanost više nije na njihovoj strani. Isto tako, reguliranje prava ovih živih bića na zaštitu i dobrobit odjekuje sve dublje i dublje u pravosuđe, gdje se nova i stara znanja materijaliziraju u obliku sve strožih zakona koji će utjecati na mnoga područja života.
Koliko god složeno bilo proučavanje ljudske svijesti, čini se da će od sada, proučavanje ljudske svijesti ići ruku pod ruku s proučavanjem naših životinjskih prijatelja. I to je jako dobra vijest, unatoč nekolicini disonantnih glasova.
gedankenwelt.de/Pripremila: Suzana Dulčić za atma.hr
