Spinach photo created by Racool_studio - www.freepik.com

Primijetili ste da vam rane sporo zarastaju? Imate slabe kosti i skloni ste kroničnim infekcijama? Moguće je da vašem organizmu nedostaje vitamina K!

atma.hr – 52




Za razliku od vitamina B, C i D, o ovom se vitaminu vrlo rijetko govori, premda je njegova uloga u ljudskom organizmu neprocjenjiva. Taj je nutrijent otkriven tek 30-ih godina prošlog stoljeća, kada se pokazalo da upravo on igra ključnu ulogu u koagulaciji krvi. Zato se i naziva „koagulacijskim vitaminom“ ili vitaminom K.

Za njegovo otkriće zaslužan je i Weston Price, stomatolog koji je na početku 20. st. proputovao svijet kako bi otkrio vezu između prehrane i bolesti kod različitih naroda. Primijetio je da u prirodnoj, neindustrijskoj prehrani postoji tajni nutrijent koji pruža zaštitu od propadanja zuba, kao i od kroničnih oboljenja.

Taj je misteriozni sastojak nazvao „aktivator X“ (radilo se upravo o vitaminu K2).

Zeleno lisnato povrće i fermentirana soja – odlični izvori vitamina K

Postoje dvije vrste vitamina K – K1 (filokvinon) i K2 (menakvinon). Biljke proizvode vitamin K1, koji se u ljudskom organizmu, uz pomoć probavnih bakterija, pretvara u vitamin K2. Vitamin K2 prisutan je i u fermentiranoj hrani.

Među najbolje prirodne izvore vitamina K spadaju kelj i špinat – u jednoj porciji sadrže čak 10 puta veće količine od onih dnevno preporučenih.

Prokulice i brokula također su bogati ovim nutrijentom – 1 šalica zadovoljava više od 100 posto dnevnih potreba za ovim važnim nutrijentom.

Obiljem vitamina K2 može se pohvaliti i japanski natto, poseban oblik fermentirane soje (za njezinu fermentaciju zaslužna je bakterija Bacillus subtillis natto).

Ova namirnica na 100 grama sadrži čak 1000 mikrograma vitamina K2.

atma.hr – 52




Manjak vitamina K

Ne jedete li dovoljno tamnozelenog lisnatog povrća ili pak kupušnjača, lako je moguće da vam nedostaje ovog vitamina.

Njegov se manjak može pojaviti i nakon dugotrajnog uzimanja antibiotika, koji uništavaju dobre bakterije u crijevima, a samim time i sprječavaju stvaranje vitamina K2.

Optimalan dnevni unos vitamina K za žene iznosi 90 mikrograma, a za muškarce 120 mikrograma.

Dobrobiti vitamina K

1. Omogućuje normalno zgrušavanje krvi

Ako ste porezali prst, krv se neće lako zaustaviti ako je ometena njezina normalna funkcija zgrušavanja.

Zahvaljujući toj funkciji, rana se uskoro zatvara i tako se sprečava pretjerani gubitak krvi.

No važno je da se krv ne zgrušava sama od sebe ako nema rane i ozljede jer se u tom slučaju lako mogu stvoriti krvni ugrušci koji mogu začepiti žilu.

Za normalnu funkciju zgrušavanja krvi važan je upravo vitamin K. On, naime, aktivira proteine koji su zaslužni za koagulaciju.

atma.hr – 52




2. Pomaže u prevenciji osteoporoze

Kalcij nije jedini nutrijent koji čuva zdravlje kostiju. Tu je i vitamin K, koji je zadužen upravo za pohranu kalcija i kalcifikaciju kostiju.

Studije su pokazale da ovaj vitamin povećava mineralnu gustoću kostiju.

Stoga, osobama kojima nedostaje ovog ključnog nutrijenta prijeti veći rizik od fraktura i težih oštećenja kostiju i zglobova.

Niske razine vitamina K u organizmu znatno povećavaju rizik od artritisa i osteoporoze.

3. Štiti i zdravlje srca i bubrega

Dostatnim unosom vitamina K zaštitit ćete i zdravlje svog srca.

Vitamin K sprječava odlaganje kalcija u krvne žile, odnosno prevenira kalcifikaciju krvnih žila i bubrega.

banner za knjige SVE STO TREBATE ZNATI A NITKO VAM NIJE REKAO

4. Čuva zdravlje zuba

Vitamin K2 zadužen je za aktivaciju osteokalcina, proteina koji je ključan ne samo za zdravlje vaših kostiju nego i zuba.

Dostatan unos vitamina K važan je i za dentalno zdravlje.

5. Produljuje životni vijek

Prema višegodišnjem istraživanju u koje je bilo uključeno 4000 ljudi u dobi od 65 godina, osobama s najnižim razinama vitamina K u organizmu prijeti 19 posto veći rizik od preuranjene smrti (od bilo kojeg uzroka).

atma.hr – 52




Najbolji biljni izvori vitamina K:

  • zeleno lisnato povrće: kelj, špinat, blitva, raštika, rimska salata, peršin
  • prokulice, brokula, kupus, cvjetača
  • borovnice, šljive, grožđe, maline
  • fermentirana zrna soje

Ostali dobri izvori: poriluk, salata, šparoge, korijandar, zelene mahune, grašak, gorušica.

alternativa-za-vas