Dolazak oblaka, praćenih grmljavinom i sijevanjem munja preko cijelog neba, pruža sliku nade u život. Prekriveno tamno plavim oblacima, nebo izgleda neprirodno obučeno. Grmljavina i sijevanje unutar oblaka predstavljaju znakove nade u novu sliku života. Mirno, do u beskraj prostiruće nebo, predstavlja Apsolutnu Istinu.

Živa bića su istine manifestirane s obzirom na vezujuće sile materijalne prirode. Tamno plavi oblak prekriva samo neznatni dio beskrajnog neba i taj djelomični prekrivač predstavlja odliku neznanja ili zaboravnosti o istinskoj prirodi živog bića. Žive biće je isto tako čisto kao i beskrajno nebo. Međutim, u svom nastojanju da uživa u materijalnom svijetu postaje prekriveno oblakom zaborava.

Zbog ove odlike, nazvane tamas (neznanje), ono se smatra različitim od Apsolutne Cjeline i zaboravlja svoju čistoću, koja je poput čistoće čistog neba. Ova zaboravnost je uzrok separatizma u lažnom egu. Tako zaboravna živa bića, individualno i kolektivno, stvaraju zvukove poput grmljavine oblaka: “Ja sam ovo”, “To je naše” ili “To je moje”. Ovo stanje lažnog separatizma se naziva rajas i uzrok je stvaralačke sile da se odvojeno vlada nad gunom tamasa.

Bljesak munje je jedini tračak nade koji osobu može odvesti na stazu znanja, pa se se time uspoređuje se gunom sattve ili vrline. Beskrajno nebo ili sveprožimajuća Apsolutna Istina (Brahman) se ne razlikuje od svog prekrivenog dijela, ali cjelokupno nebo se u isto vrijeme razlikuje od komadića koji je podložan da bude prekriven tamnim oblakom. Oblak praćen grmljavinom i munjama nikako ne može prekriti beskrajno nebo. Zbog toga je Apsolutna Istina, koja se uspoređuje sa cjelokupnim nebom, u isto vrijeme istovjetna manifestiranom živom biću i različita od njega. Živo biće je samo uzrok Apsolutne Istine i sklono je da bude prekriveno oblikom neznanja.

Postoje dvije grupe filozofa, uglavnom poznatih kao monisti i dualisti. Monist vjeruje da su Apsolutna Istina i živo biće jedno, dok dualist vjeruje u odvojeni identitet živog bića i Apsolutne Istine. Iznad ove dvije klase filozofa se nalazi filozofija acintya bhadabheda tattve ili istina o istovremenoj jednakosti i različitosti. Ovu filozofiju je izložio Gospodin Sri Caitanya Mahaprabhu u Svom objašnjenju Vedanta-Sutre. Vedanta je medij za filozofska tumačenja i stoga ne može biti apsolutno vlasništvo nijedne određene klase filozofa. Iskreni tragalac za Apsolutnom Istinom se naziva vedantist. Veda znači “znanje”. Bilo koja oblast znanja se naziva dijelom vedskog znanja, a Vedanta znači krajnji zaključak svih grana znanja. Pošto se filozofija naziva vrhuncem svih znanosti, Vedanta je krajnja filozofija svuh filozofskih špekulacija.

Prethodna objavaVIDEO: Pogledajte jednu od najboljih antipušačkih reklama
Slijedeća objavaDnevni Jyotish Horoskop za 27.01.2014.
A.C. Bhaktivedanta Swami Prabhupada
Učenjaci i duhovni vođe diljem svijeta cijene ga kao jednog od najistaknutijih učitelja indijske kulture i filozofije suvremenog doba. 1965-te godine, u svojoj 70-toj godini života, putuje na zapad kako bi proširio poruku Bhagavad Gite i Srimad Bhagavatama. Za samo 12 godina, usprkos svojoj poodmakloj dobi, proputovao je svijet četrnaest puta, održavajući predavanja na šest kontinenata. Usprkos tako intenzivnom programu, nastavlja s plodonosnim spisateljskim radom. Njegova djela sačinjavaju pravu biblioteku vedske filozofije, mudrosti, književnosti i kulture.

OSTAVI KOMENTAR

Ostavite svoj komentar!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.