Kada je Tesla bio na vrhuncu slave, početkom dvadesetog stoljeća i kada su američke i svjetske novine pisale da je on najveći svjetski znanstvenik, Teslin prijatelj, američki pjesnik Johnson, zamolio ga je da sažeto izloži svoju životnu filozofiju. Tesla je prihvatio ponudu i napisao divan esej o tome kako je čitavog života, od najranijeg djetinjstva, tragao za pitanjem povećanja ljudske energije. On navodi kako je bio duboko začuđen i oduševljen kada je nakon mnogo godina i desetljeća traganja konačno našao odgovor, koji se sve vrijeme nalazio tu pored njega – u kršćanstvu i to baš u molitvi ‘Oče naš’ kao najboljem generatoru ljudske energije.

U dubini ljudske duše leži mehanizam koji su mnogi ljudi zaboravili koristiti. Njegova svrha je u povezivanju naše duše s Božanskom, a njegovo bogatstvo je u svemu onome što iz tog spoja proizlazi. Kada u miru i blaženstvu, sa srcem punim ljubavi otvorimo svoju dušu ka Bogu i usmjerimo misli i emocije ka nečemu što je više od nas samih, tada se događa čudesna transformacija čovjeka i sve postaje moguće. Molitva, jedinstveni kod koji je ugrađen u sve nas, taj savršeni oblik komunikacije, omogućuje da se izdignemo na viši nivo postojanja, da ostvarimo svoje želje, iscijelimo životne rane i donesemo svjetlost u naš svijet.

Od postanka čovjeka postoji i molitva. U trenucima krize ili nevolje, ili pak zbog ostvarenja svojih želja i namjera, ljudi su oduvijek pribjegavali jednom specifičnom, unutarnjem obliku komunikacije s nečim što je više od njih samih, s Bogom, Svemirom ili kako god već nazivali ono nespoznajno i beskrajno od čega smo postali. Kao da je to obraćanje višim silama usađeno u nas i postoji u samom instinktu. Molitva, kojoj god religiji da pripada, u svojoj suštini je ista. Ona počiva na univerzalnim principima i zakonitostima koji vladaju u prirodi i svemiru, kao što i sam naš život počiva na njima.

Postoji neizbrojivo mnogo različitih molitvi, ovisno od religije, namjene ili od samog karaktera i maštovitosti osobe koja se moli. Religija i tradicija koja je na ovim prostorima najraširenija kršćanstvo, posjeduje izvorno znanje o značaju i važnosti molitve, kao i o samoj formi izvođenja. Učeni ljudi su tisućama godina otkrivali nevidljivu i tajnu strukturu koja se krije iza ovog svetog čina i na taj način doprinosili sve boljem shvaćanju procesa koji je naizgled tako običan i jednostavan, a u stvari krije ogromnu moć koju čovječanstvo još uvijek ne može razumjeti.

Dušan Ninić, pisac i istraživač, napravio je analizu najpoznatije kršćanske molitve ‘Oče naš‘ predstavljajući je iz više kutova i otkrivajući podudarnosti koje postoje između nje i univerzalnih zakona. Kroz prizmu dva različita kuta gledanja – teologiju Vladike Nikolaja Velimirovića i teozofski pogled Rudolfa Steinera, Dušan Ninić prikazao je slojevitost koja se krije iza ove temeljne kršćanske molitve.

“Cilj nam je skrenuti pozornost da pored kršćanskog poimanja molitve ‘Oče naš’, postoje i druga tumačenja, koja na svoj način objašnjavaju njenu sadržinu, svodeći sedam molbi iz molitve na sedam elemenata prirode koje možemo naći posvuda – od strukture čovjeka do sedam tonova u glazbi , sedam redova ‘Periodnog sustava elemenata’ itd. “, pojašnjava Dušan i nastavlja:” Kada govorimo o molitvi uopće, a pogotovo iz kršćanskog kuta, sjetimo se kako je Krist prikazao osnovno raspoloženje koje bi trebalo prevladavati u svakoj molitvi. On kaže: “Oče, neka me mine ova čaša, ali ne moja nego Tvoja volja neka bude”. Ako molitelj želi moli kršćanski, u njegovoj duši mora živjeti to osnovno opredjeljenje bez obzira na to za što on osobno molio. To je osnovno molitveno raspoloženje na koje se kroz uzvišenu duhovnost oslanja i Vladika Nikolaj Velimirović.

S druge strane, teozofski gledano, sve stvarne molitve, ako se raščlane riječ po riječ, kriju mnogo više od jezično i gramatički lijepo nanizanih riječi.

Stari filozofi koristili su molitvene formule iz duhovne znanosti. Nema nijedne molitvene formule koja nije rođena iz velikog znanja. Da one nisu tako uređene, gdje bi im bila snaga da djeluju kroz tisuće godina i to podjednako i na naivnog čovjeka i na mudraca “, završava gospodin Ninić.

Da bismo razumjeli Steinerovo Teozofsko tumačenje molitve ‘Oče naš’ moramo prvo objasniti njegov pojam emanacije. Žrtvovanje vlastitog života svom odrazu u ogledalu, svojoj slici, duhovna znanost oduvijek je nazivala emanacija. Prema Steineru prve tri molbe u molitvi ‘Oče naš’ govore upravo o tome.

Ime iz prve molbe je središnja točka, Bog, iz koje je krenulo stvaranje. Volja božja predstavlja proces emanacije jer cijeli univerzum oživljava univerzalna volja koja se izražava u beskonačnoj raznolikosti, odnosno u svojoj ogledalskoj slici koja se drugačije naziva kraljevstvo božje.

Za analizu molitve ‘Oče naš’ posjetite slijedeću stranicu…




1
2
Prethodna objavaDnevni Jyotish Horoskop 26.05.2016.
Slijedeća objava3 načina kako postati (i ostati) POZITIVAC: Neka vam je čaša uvijek napola puna!
Atma
Učinite od svog života ono najbolje što on može biti - nevjerojatno iskustvo, ispunjenje i putovanje. Stvorite ravnotežu tijela, uma i duše - budite svoji, živite slobodno, njegujte znanje, cijenite iskustvo, volite i budite sretni...

1 KOMENTAR

OSTAVI KOMENTAR

Ostavite svoj komentar!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.