Odrasli se mogu smijati maloj djeci nanjihovoj igri s igračkama. Odrasla osoba dječje sklonosti smatra ‘privremenim’, dok se ona bavi ‘pravim’ stvarima u životu. Međutim, dubljom analizom dolazimo do zaključka da su odrasli također zaokupljeni igračkama, samo što su njihove igračke malo veće. Postoji američka izreka – „razlika između djece i odraslih je u veličini njihovih igračaka“.

Naš fetiš za materijalnim stvarima, neprospavane noći i svađe oko njih nam oduzimaju naše prirodno pravo na blaženstvo i sreću. Većina naših briga, koje su povezane s privremenim posjedovanjem i prolaznim situacijama u ovom svijetu, mogu se nadići oružjem transcendentalnog znanja.

Drugo poglavlje Bhagavad-gite nas opunomoćuje s božanskom vizijom: „Mi nismo ovo privremeno tijelo, već duhovne duše,“ izjavljuje Gita. Život koji se temelji na iskrenoj introspekciji, pažljivom proučavanju svetih spisa, iskrenim molitvama i služenju Boga nam može pomoći u spoznavanju ove duboke mudrosti. Kako spoznajemo da je naše postojanje iznad ovog prolaznog tijela, opunomoćeni smo za zrelo hvatanje u koštac s hirovima života. Naše je izvorna priroda duhovna; mi smo vječni, puni znanja i blaženstva. “Kao što utjelovljena duša u ovom tijelu prolazi kroz dječaštvo, mladost i starost, tako u trenutku smrti duša prelazi u drugo tijelo. Mudra osoba nije zbunjena takvom promjenom.” (Bhagavad-gita 2.13) Duhovna osoba obavlja svoje svjetovne dužnosti sa znanjem o prolaznoj prirodi ovog svijeta. To joj pomaže da se trezveno suočava s preprekama pa čak i s uspjesima.

U Bhagavad-giti Gospodin Krišna objašnjava da ozbiljni duhovni tragatelj traži povezanost s Bogom iznutra. On obavlja svoje dužnosti bez vezanosti i ostaje netaknut negativnostima ovog svijeta baš kao što lotosov list ostaje netaknut vodom (Bhagavad-gita 5.10) Duhovni tragatelj je također pažljiv da ne zanemari svoje odgovornosti znajući da su one Božji dar i prilika za povezivanje s duhovnom stvarnošću. Duhovni svijet je postojanje iznad ovog privremenog i prolaznog postojanja, a naše putovanje k tom svijetu nam jamči vječnu sreću i osigurava nam da se više ne vratimo u ovaj privremeni materijalni svijet.

Prethodna objavaKako donosimo odluke
Slijedeća objavaMajčinska ljubav
Radhanath Swami
Rođen u Chicagu 1950-te, u svojim je mlađim danima, u potrazi za duhovnom istinom, slijedio mnoge religijske puteve kao što su judaizam, kršćanstvo i islam. U 19-toj godini odlučio je svoje istraživanje proširiti putovanjima po Europi i Bliskom Istoku, na kraju završivši na Himalajama. Tamo je izvjesno vrijeme slijedio tradiciju šivaizma, a za to vrijeme je došao u kontakt s A.C. Bhaktivedanta Swami Prabhupadom te nekoliko godina kasnije postao njegov učenik. Trenutno putuje Azijom, Europom i Amerikom te poučava mudrost posvećenosti, piše knjige i održava predavanja i seminare. Svoj je život opisao u popularnoj autobiografskoj knjizi "U potrazi za domom".