U Indiji se spominje kako je naš um vrlo nemiran i da ga je teže zauzdati nego zaustaviti vjetar. On nas neprekidno odvlači s jednog objekta na drugi. Ovdje na Zapadu takvo stanje našeg uma vrlo je očigledno i očituje se u mnogobrojnim stresovima i psihološkim problemima kako odraslih tako i djece. Poznat nam je primjer novijeg doba o hiperaktivnoj djeci koja niti za trenutak ne mogu ostati smirena i koncentrirana na jednu aktivnost.
Međutim, prakticiranjem ashtanga-yoge u drevna vremena, prije više od 5000 godina, mistički su yogiji u potpunosti ovladali svojim umom. Na taj način, um postaje ovladan i kontroliran i čak iako su osjetila i dalje snažna poput otrovnih zmija, one više neće biti opasne jer će biti poput zmije bez zubiju.
Um je podijeljen na pet stupnjeva, ovisno o stupnju transparentnosti tj. prozirnosti: uznemiren (kshipta), zaglupljen (mudha), neumoran (vikshipta), usredotočen (ekagra) i dobro kontroliran (niruddha).
1. Dominacija prirodnih sila strasti (rajasa) i neznanja (tamasa) uzrokuju da um bude uznemiren (kshipta). Zbog dominacije strasti on postaje hiperaktivan, a uslijed dominacije neznanja gubi sposobnost razlučivanja. Tako juri s jednog objekta na drugi ne zaustavljajući se niti ne jednom. Stalno ga uznemiravaju izvanjski podražaji, ali ne zna razlikovati korisno od beskorisnog.
2. Na slijedećem stupnju zaglupljenosti (mudha), našim umom dominira neznanje te ga karakteriziraju inercija, zbunjenost, ignorancija, letargija, tupost, tromost i spavanje. Na ovom stupnju um je toliko trom da gubi svoju sposobnost pravilnog mišljenja i postaje tmuran i pesimističan.
3. Na neumornom stupnju (vikshipta), umom dominira strast. U tom stanju um juri s jednog objekta na drugi, a da se nigdje ne zadržava. To je napredno stanje uznemirenog uma.
Ova prva tri stupnja uma su negativna i stvaraju prepreke na putu razvoja i istraživanja. Na tom stupnju pojedinac osjeća bol i patnju, kao i sve vrste neugodnih emocija, dok su slijedeća dva stupnja smirenija. Do svih promjena dolazi na prva tri stupnja.
4. U usredotočenom i dobro kontroliranom umu (ekagra) uopće nema promjena. U usredotočenom stanju uma dominira vrlina (sattva). Ovo je mirno stanje, vrlo blizu potpunoj tišini kojoj se otkriva prava priroda stvari. Ovo četvrto stanje pridonosi koncentraciji i cilj yoga sustava je razviti ili održati ovo stanje uma što je moguće duže.
5. U dobro kontroliranom stanju uma (niruddha), ništa ne remeti mir osim čiste manifestacije energije vrline (sattva). U ovom stanju, svjesnost reflektira svoju čistoću i cjelokupnost na zrcalo uma i osoba postaje sposobna istraživati svoju istinsku prirodu.
Samo posljednja dva stanja uma su pozitivna i korisna za meditaciju. Mnoge yoga prakse su oblikovane tako da pomognu osobi dostići ta stanja. Kada sve promjene prestanu i postigne se stanje potpune tišine, osoba tada može realizirati svoju isitinsku prirodu kako se reflektira u zrcalu uma.
Widget not in any sidebars
Promjena uma
Yoga sustav klasificira promjene uma u pet stanja:
- pravilna spoznaja
- nepravilna spoznaja
- verbalna spoznaja
- spavanje
- pamćenje
Sve misli, emocije i mentalno ponašanje mogu se svrstati u ovih pet stanja, koje se opet dalje mogu podijeliti u dva glavna tipa: one koji uzrokuju probleme (klishta) i one koje ne uzrokuju probleme (aklishta). Lažna spoznaja, verbalna spoznaja i spavanje uvijek uzrokuju probleme i sami po sebi su problemi jer stvaraju štetne promjene. Pravilna spoznaja i pamćenje, ovisno o njihovoj prirodi, ne smatraju se uzročnicima problema i nisu štetni za meditaciju.
Widget not in any sidebars
