Prosječna osoba napravi oko 35.000 odluka svakog dana – od toga što će odjenuti do toga gdje će sjesti na sastanku. Donosimo oko 200 sudova svakog dana vezanih samo za hranu. Međutim, istraživanja pokazuju da sve odluke mogu biti mentalno i fizički iscrpljujuće.
Imamo ograničene kapacitete i naši „rezervoari“ energije brzo se iscrpe, tako da se sudovi uz pomoć kojih donosimo odluke pogoršavaju. To nadalje može rezultirati time da kupujemo impulzivno, preskačemo vježbanje ili pretjerujemo u reakcijama.
Životni trener i stručnjak za ljudsko ponašanje Melody Wilding preporučuje:
„Trik za donošenje boljih odluka je u tome da smislite kako upravljati vašim unutrašnjim resursima i da priznate svoje granice. Kao stručnjak za ljudsko ponašanje i trener koji konstantno prati zahtjeve umnog rada, pronašla sam neke od najmoćnijih alata za suočavanje s teškim odlukama, a to je jednostavna praksa za brigu o sebi.
Prije svega, odmorite se.
Često nam je teško spoznati svoje granice. Umjesto odmora, još više zapnemo, pretrpamo se obavezama i osporavamo potrebu za odmorom. To je zato što u ključnim trenucima isključujemo sposobnost da nadgledamo sami sebe. Ne prepoznajemo simptome koji nam kažu da nam je potreban odmor.
Kada trebate donijeti neku važnu odluku zapitajte se jeste li:
- Gladni
- Ljuti
- Usamljeni
- Umorni
Ovo su osnovne potrebe koje su povezane s našom biologijom. Ako se suočavate s bilo kojim od navedenih „problema“, velike su šanse da ćete donijeti loše odluke.
Ako ste gladni:
Niska razina šećera u krvi može dovesti do osjećaja anksioznosti i panike, zato nemojte preskakati obroke.
Ako ste gladni, pauzirajte prije nego što se spremate odgovoriti šefu na mail.
Ako ste ljuti:
Iako je ljutnja neugodna, to je normalna ljudska emocija i važno je da se s njom suočimo konstruktivno. Niti je dobro da vičemo na kolege i sve koji nam se nađu na putu niti da potiskujemo emociju.
Probajte ljutnju rješavati dugoročno – pišite dnevnik, relaksirajte se, vježbajte…
Ako ste usamljeni:
Osjećaj odbačenosti, nerazumijevanja ili usamljenosti može dovesti do potpunog povlačenja u sebe i anti-socijalnog ponašanja. Ljudima je potrebna komunikacija i interakcija da bi preživjeli i to je naša temeljna potreba, čak i da ste najstidljiviji na svetu.
Natjerajte sebe da se više družite, da čujete i neke druga mišljenja i dojmove, prije nego što povučete bilo kakav potez koji će imati dugoročnije posljedice.
Ako ste umorni:
Normalno je da smo ponekad zauzeti, ali ako nam je prezauzetost način života, onda nećemo daleko dogurati, posebno ne sa zdravljem. Ako tehnologija negativno utječe na vas i primjećujete kod sebe neku vrstu ovisnosti o internetu, onda je vrijeme da razmislite o digitalnom detoksu.
Prije nego što donesete važnu odluku, napravite pauzu, prvo se pobrinite o sebi i svojim potrebama, a onda se uhvatite u koštac s dilemom. Ponekad nas zanemarivanje sebe dovede do toga da zažalimo što smo odabrali nešto.“