“Većina ljudi su odrastali u obiteljima koje prakticiraju neuživanje u životu i gdje članovi nemaju naviku govoriti da im je dobro i da su sretni. Nesposobnost roditelja radovati se i smijati se prenosi se i na djecu, koja počinju misliti da tako funkcionira ovaj svijet. Druga greška je misliti da za sve dobro morate platiti kasnije. Mi se bojimo osjećati zadovoljstvo u životu i povezujemo to s nečim pokvarenim!”
Mihail Labkovski je ruski psiholog poznat po svojim žestokim opaskama o ljubavi, životu i ženama. On je psiholog već trideset godina, a na njegove savjete i komentare nitko ne ostaje ravnodušan, neki ih prihvaćaju, a neki opovrgavaju.
Iako se ne slažu svi s njegovim savjetima, njegove riječi imaju ogromnu snagu. One su jezgrovite i lucidne, pomalo i cinične, ali su originalne i zasnovane na dugogodišnjem iskustvu. Mi smo izdvojili najzanimljivije:
1. Ne bojte se sreće.
Većina ljudi su odrastali u obiteljima koje prakticiraju neuživanje u životu i gdje članovi nemaju naviku govoriti da im je dobro i da su sretni.
Nesposobnost roditelja radovati se i smijati se prenosi se i na djecu, koja počinju misliti da tako funkcionira ovaj svijet.
Druga greška je misliti da za sve dobro morate platiti kasnije. Mi se bojimo osjećati zadovoljstvo u životu i povezujemo to s nečim pokvarenim.
2. Prestanite se žaliti.
Što želite, kad se žalite nekome o svojim problemima? Vi se želite žaliti, a ne riješiti probleme. To je neki kult jadikovanja – naš izum. Lakše je patiti nego živjeti sretno.
Zdrava osoba će ili primiti situaciju kakva je, ili će istu promjeniti. Neurotična osoba neće ni jedno ni drugo. To se od odnosi i na fizičku bolest – dok se psihički zdrava osoba liječi od bolesti, neurotična će osoba htjeti biti bolesna, jer će na takav način imati razlog da jadikuje.
To je skoro pa hobi – izmisliti sebi problem i patiti od njega.
3. Razlikujte realne probleme od izmišljenih.
Razlika između zdrave i neurotične osobe je u tome, da prva osoba brine o stvarnim problemima, dok druga pati od nepostojećih.
4. Ne pokušavajte pomagati svima oko sebe.
Želja pomoći svima okolo je uzrokovana strahom, da se vas ne može voljeti za ono sto jeste, pa kroz pomoć drugima pokušavate podići svoje samopouzdanje.
Stoga, ako vas nisu zamolili da pomognete, ne dirajte te osobe, nego se posvetite onima, kojima je zapravo potrebna vaša pomoć.
5. Ne odgovarajte ako vas nisu pitali.
Kad vi riječima ili djelatnostima odgovarate na nepostavljena pitanja, pokazujete svoju uznemirenost.
Jednom sam prolazio sa svojom djevojkom kraj dućana, ona je vidjela neku haljinu i rekla mi je: “Kakva lijepa haljina!” Kad nisam ništa odgovorio, rekla mi je: “Znala sam da nisi pravi muškarac!”
Ja bih njoj kupio tu haljinu da me pitala, ali ako vi u takvoj situaciji odmah bježite platiti na blagajnu, onda ste nesigurna osoba.
6. Razlikujte ljubav od ovisnosti.
Ljudi nikad neće napustiti ono što vole. Na primjer- pušenje. Ja sam pušio 37 godina, a zadnjih 10 godina sam pušio 3 kutije dnevno. Jedanput sam prestao pušiti, kad mi je doktor rekao da sam gotov. I to je trajalo 1 sat i 40 minuta.
Prestao sam pušiti tek kad sam sebi rekao da ne volim cigarete, a ne da sam ovisan o njima.
Neurotični ljudi ne mogu razlikovati ljubav i ovisnost.
7. Rutina nije uvijek loša.
Ja se bavim rutinom (čitam i predajem) već zadnjih 37 godina i osjećam se prekrasno.
Neurotične osobe ne mogu živjeti na miru, boje se da nešto neće stići napraviti, završavaju po pet fakulteta, uvijek su uznemireni, osjećaju nelagodu ako ne rade ništa.
8. Mijenjajte sebe, a ne druge.
I to se odnosi najprije na odgajanje djece. Ne možete ih prisiliti da rade nešto, ako to ne radite vi sami. Djeca usvajaju ne ono što njima govorite, već ono što radite sami i kako se odnosite prema drugima.
U ovom slučaju jako je koristan savjet stjuardese: prvo stavite masku s kisikom sebi i tek onda djetetu.
9. Lakše se odnosite prema tuđoj kritici.
Sjetite se situacije: vi sjedite u autobusu, ulazi stara baka. Cijeli autobus vas ljuto gleda i vi se, što je brže moguće, dižete s mjesta.
Zašto to radite, kad baka nije ni tražila da to učinite? Razlog se krije u niskom samopouzdanju i strahu od osuđivanja.
Eksperimentirajte – probajte ostati na mjestu, ako se ne želite dignuti, bez obzira što govore ljudi okolo, ne reagirajte uopće nikako. S vremenom ćete vidjeti, da se tuđa ocjena može ignorirati.
10. Radite samo ono što želite.
Klasičan primjer toga je situacija, kad se igrate sa svojom djecom zato što “tako treba” jer ste dobra osoba, a to znači – morate se igrati sa svojom djecom. Prestanite to raditi.
Igrajte se s njima tek kad se želite igrati, jer i oni će osjetiti da vi to radite iz osjećaja dužnosti, a ne zainteresiranosti. A osjećaj dužnosti nije ljubav. Bavite se s djecom, a i drugim ljudima s iskrenim zanimanjem, kad želite i koliko želite.
11. Imajte svoj svijet
Usamljenost – to nije nedostatak ljubavi, to je odsustvo interesa za sebe, još od djetinjstva. Ako čovjek drugom čovjeku zamjenjuje cijeli svijet, to znači da on nema vlastiti svijet.
12. Volite prvo sebe
Jamac sretnog obiteljskog života i braka sa samo jednim partnerom, samo je u jednom – stabilnoj psihi. Bez ustupaka i kompromisa – to je sve izravan put kardiologu ili onkologu. Kad čovjek ima stabilnu psihu, on može živjeti s jednim partnerom cijeli život. I voljeti ga.
Ljudi koji ne vole sebe ne mogu voljeti jedni druge.
Pripremila: Irina Tadej za atma.hr
