Beba i dijete vegetarijanac + kalendar dohrane (3. dio)

Uvođenje dohrane uzbudljiv je dio roditeljstva. Katkad smo radoznali, nestrpljivi, čak i prestrašeni… kako će djeca prihvatiti okuse drugačije od onih na koje su navikli – drugačije od majčina mlijeka ili dojenačkog mliječnog pripravka (mliječne formule).

Dojena djeca su kroz majčino mlijeko djelomično okusila razne namirnice „kušajući“ hranu koju su jele njihove majke, ali ne znamo kako će prihvatiti dohranu jer je riječ o drugačijoj teksturi, temperaturi, mirisu, okusu, okruženju…

Uvođenje dohrane

Uvođenje dohrane ne znači prestanak dojenja, kao ni zamjenu mliječne formule nemliječnom hranom. Dohrana znači upravo što i naziv govori: dodatak neke druge hrane majčinom mlijeku ili dojenačkoj formuli. U stručnoj literaturi naziva se još i komplementarnom hranom. Prema tome, komplementarnom prehranom naziva se sva druga hrana i tekućina osim majčina mlijeka ili dojenačke formule.

Zdravstveni stručnjaci i stručnjaci za dojenje slažu se da je najbolje pričekati da dojenče navrši bar šest mjeseci prije nego što mu ponudimo drugu hranu. Razlog za takav stav je nezrelost probavnog sustava djeteta, odnosno fizička nespremnost da prihvati dohranu. Osim toga, prerano uvođenje krute hrane moglo bi umanjiti pa čak i ugroziti stvaranje majčina mlijeka. Time se povećava rizik od prestanka dojenja.

No, nakon 6 mjeseci, samo majčino mlijeko nije dovoljno za daljnje potrebe zahtjevnog rasta i razvoja djeteta. U prosjeku, dojeno dijete u dobi od 6 do 8 mjeseci namiruje oko 70% svojih energetskih potreba iz majčina mlijeka, u dobi od 9 do 11 mjeseci oko 55%, dok u dobi od 12 do 23 mjeseca svega 40% svojih energetskih potreba. Veće su i potrebe za vitaminima A i C, nekim vitaminima iz skupine B, željezom, kalcijem i cinkom.

Alergogene namirnice

Dijete može razviti alergiju na svaku namirnicu ako se ona uvede u neprikladnoj dobi, odnosno ako dijete ima obiteljsku sklonost alergijama. Namirnice koje najčešće uzrokuju alergije su: kravlje mlijeko, jaja, ribe, rakovi i školjke, žitarice, soja, kikiriki, orasi, bademi, lješnjaci i jagode.

Alergijske reakcije na hranu nerijetko su uzrokovane i dodacima (aditivima) hrani, konzervansima i bojama te se pojavljuju u oko 1% djece. Smatra se da je učestalost reakcija na aditive u hrani zapravo veća, ali se zbog nedostatnih i nestandardiziranih testova rjeđe dokazuju.

Alergija na kravlje mlijeko javlja se u oko 2,5% dojenčadi i u djece do druge godine života. To je najčešća alergijska reakcija u djece te dobi. Objašnjava se činjenicom da su bjelančevine kravljeg mlijeka najčešće prve strane bjelančevine s kojima dolazimo u kontakt. U kravljem mlijeku nalazi se dvadesetak tvari koje mogu uzrokovati alergijsku reakciju, a njihova se alergogenost ne umanjuje pasterizacijom.

Oko 50% bolesnika alergičnih na kravlje mlijeko, alergično je i na kozje mlijeko. U oko 50% bolesnika koji su zbog alergije na kravlje mlijeko uzimali sojino mlijeko, razvije se osjetljivost i na soju. Preosjetljivost na kravlje mlijeko često nije trajna. Oko 85% djece kojoj je bila dokazana alergija na kravlje mlijeko prestaje biti alergično do treće godine, pa nakon toga mogu, ako žele, konzumirati kravlje mlijeko bez posljedica.

Način i redoslijed dohrane

Početak prehrane nemliječnom hranom veliki je korak za dijete, ne samo u nutritivnom smislu već ono označava i ulazak u novi svijet okusa i mirisa, navikavanje na gustoću i tvrdoću hrane te privikavanje na jelovnik odraslih. To je uzbudljiv početak sudjelovanja djeteta u još jednom dijelu obiteljskog života.

Dijete se treba i naviknuti na mnogo novih okusa i svojstava hrane: naučiti da postoji slano, slatko, kiselo i gorko, toplo i hladno, tekuće, kašasto i čvrsto. Treba spoznati da se glad može utažiti hranom posluženom iz tanjura ili šalice, žlicom, vilicom ili slamčicom, a ne mora uvijek doći iz dojke ili bočice.

Potrudite se zato da dječji obroci budu i oku ugodni. Kombinirajte različite okuse, boje i mirise, neka sva osjetila budu zadovoljena.

Ono što je potrebno na samom početku je – strpljivost! Naoružajte se strpljenjem pri uvođenju namirnica, ali i umanjite (prepolovite) očekivanja da dijete prihvati ono što mu nudite i u količinama koje ste vi zamislili.

Redoslijed uvođenja pojedinih namirnica nije presudan i ponajviše ovisi o običajima odgovarajuće obiteljske i šire sredine. Važno je, međutim, naglasiti da se pojedine nove vrste hrane moraju uvoditi pojedinačno i postupno u razmacima od nekoliko dana da bi se eventualne neželjne reakcije mogle povezati uz točno određenu namirnicu. Takvim polaganim načinom uvođenja namirnica, dijete ima vremena priviknuti se na novi okus, usvojiti ga i prepoznavati.

To je početak stvaranja njihovih životnih stavova o hrani. Moramo računati s tim da ćemo dobar dio prve i druge godine djetetova života provesti – hraneći ga. Zato je bolje da svi uživamo u djetetovom neurednom tanjuru, ljepljivim ručicama i zamusanom licu. Zajedno gradimo temelje zdrave prehrane za cijeli život.

Što ne nuditi na početku?

Nije preporučljivo dodavati sol u prehranu djece do godine dana jer funkcije bubrega nisu dovoljno razvijene, a s druge strane razvija se okus za jače slano. Dijete do 12 mjeseci starosti treba unijeti manje od 1 gram soli dnevno. Imajući u vidu da su mnoge namirnice koje dijete konzumira već posoljene (npr. kruh) te da majčino mlijeko ili dojenačka formula sadrže dovoljne količine soli, svako dodatno soljenje djetetove hrane bilo bi preveliko opterećenje za bubrege što može predstavljati početni mehanizam nastanka povišenog krvnog tlaka.

Ako ponekad kupujete gotove kašice za djecu, posebno pripazite na količinu soli u njima, jer je prečesto ta hrana presoljena. Hrana koja ima previše soli je ona koja ima 0,6 grama (ili više) natrija na 100 grama, a hrana koja ima malo soli je ona koja ima 0,1 gram (ili manje) natrija na 100 grama. Na našem tržištu postoje organske kašice Holle koje se mogu nabaviti u bio dućanima.

Djeci nije potrebno dodavati ni šećer. Važno je da okuse namirnice u punini okusa, bez dodane soli ili šećera. Ne zaboravite da će djeca cijeloga života imati prilike konzumirati slatko i da je u početku važno da nauče jesti zdravo, u nadi da će te navike zadržati i poslije u životu. Ako dijete najprije proba zaslađene namirnice, vrlo vjerojatno ih poslije neće prihvatiti bez šećera. Kao što će i teže prihvatiti vodu ako je u početku dohrane naviklo na slatke sokove ili čajeve.

Neka vaš izbor budu zdrave namirnice i voda, a tek poslije, kad dijete bude starije, samo će upoznati svijet slatkiša. Neka istraživanja pokazuju da konzumacija šećera utječe na zdravlje kostiju i zubi, budući da tijelo iz njih izvlači kalcij da bi se zadržao dobar omjer nutrijenata u krvi.

Prije djetetovog prvog rođendana ne nudite kravlje mlijeko, agrume ni med. Kravlje mlijeko nije dobar izvor željeza, pa njegova upotreba u prehrani djece može izazvati anemiju. Agrumi mogu izazvati pojavu bolnog pelenskog osipa, a med može sadržavati spore koje uzrokuju botulizam.

Izbjegavajte djeci mlađoj od 9 mjeseci pripremati obroke od špinata, repe, cikle ili blitve jer te namirnice mogu sadržavati potencijalno škodljive spojeve iz tla.

Ne nudite im grickalice: smoki, štapiće, čipseve, bombone itd., koji, osim što mogu uzrokovati gušenje, imaju veliku energetsku vrijednost, a vrlo malu nutritivnu. Dijete njima ne unosi dovoljnu količinu nutrijenata potrebnih za rast i razvoj, ali zato unosi preveliku količinu energije i potencijalno alergogenih sastojaka, a često i sol. Isto je i sa slatkišima kao što su lizalice, čokolade, keksi, kolači, kupovni pudinzi i voćni jogurti.

Vegetarijanski i veganski jelovnik za djecu – općenito

Kad dijete počne jesti krutu hranu, uz dojenje, u prehranu se mogu uvoditi pasirane kašice od voća (jabuka, kruška, banana, avokado), povrća (mrkva, tikvice, buća, batat, celer, brokula, cvjetača) i žitarica (prvo palenta, pahuljice prosa i riže, basmati riža, zatim integralni griz i pahuljice od zobi, pšenice, raži, ječma, kukuruza i pira a kasnije i cijela zrna koja se moraju pasirati i kuhati s kombu algom).

Kašice se mogu kuhati na vodi ili rižinom ili zobenom napitku bez šećera. Možete uvesti jogurt i mladi sir sa 9-10 mjeseci. Nešto kasnije, u obroke se mogu početi dodavati pasirane mahunarke (mahune, grašak, mung dahl i crvena leća) i mljeveni orašasti plodovi i sjemenke (lješnjaci, bademi, orasi, suncokret, buča) te drugo povrće i žitarice.

Griz se do navršene prve godine može kuhati na vodi ili rižinom ili zobenom mlijeku bez šećera, a od navršene prve godine na organskom punomasnom kravljem mlijeku ili obogaćenom biljnom mlijeku (rižinom, zobenom, sojinom mlijeku prilagođenom bebama, bez šećera). Nakon navršenih godinu dana u prehranu se mogu uvesti med, kravlje mlijeko i druge mahunarke (slanutak, zelena leća, grah).

Dobro je da se prehrana i djece i odraslih sastoji od cjelovitih namirnica, svježeg i sušenog voća, povrća i žitarica. Neovisno o vrsti prehrane, općenita preporuka je da u prehrani prevladavaju integralne namirnice poput smeđe riže prvo kroz pahuljice a zatim cijela, integralne tjestenine i proizvoda od integralnog brašna, a da se izbjegavaju rafinirane namirnice poput bijelog šećera, bijele riže osim basmati i bijelog brašna.

Bebama se za doručak može dati npr. integralni griz ili proso na vodi ili biljnom mlijeku bez šećera s integralnim keksima bez šećera (od zobi, mljevenih lješnjaka, jabuke i sl.), rižinim, zobenim ili pšeničnim pahuljicama, bananom, naribanom jabukom… Može se dodati po žličica-dvije mljevenih oraha, badema, lješnjaka, malo grožđica, sušenih brusnica, datulja ili sušenih marelica te pšenične klice. Od voća mogu jesti kruške, breskve, šljive, marelice, kasnije kivi, jagode, borovnice, kupine, itd.

Bilo bi dobro da dijete svakodnevno jede zeleno lisnato povrće (kelj, brokulu, špinat, blitvu, prokulice i sl.) i žitarice s mrkvom, krumpirom; tome se mogu dodati neke mahunarke (leća, slanutak, grah, grašak), komadići i rajčica, tanko ribano zelje i sl. Djeca vole jesti tofu (sir od soje, svježi ili dimljeni), smiksan u jutarnju kašicu ili u komadićima za druge obroke. Mogu jesti i biljne namaze, a za međuobroke običan ili domaći voćni jogurt (mliječni ili od soje).

Uz navedeno, kasnije se bebama može u prehranu uvesti voćna salata, domaći puding od vanilije i čokolade, pirjano povrće, palačinke (jaja zamijeniti običnim brašnom otopljenim u vodi ili zgnječenom bananom, tofuom i cimetom, ako radite slatke palačinke) i pizza (sa mladim sirom, tikvicom, patlidžanom, rajčicama, tofuom, slatkim kukuruzom, maslinama, bosiljkom i origanom), a na kruh i namaze dodati malo tahinija, ABC sira, bio kečapa ili majoneze (bez životinjskih sastojaka).

Od žitarica djeca vole integralnu i basmati rižu, integralnu tjesteninu (pužiće, špagete…), amaranth, proso, kvinoju, bulgur, ječam, raž, a od mahunarki grašak, leću i slanutak.

Obroci se mogu obogatiti i ribanom ciklom, pire krumpirom i palentom ili možemo dati djetetu nasjeckanu rajčicu ili umak od rajčice, tikvica i bosiljka s tjesteninom; svježe krastavce, naribanu mrkvu, juhe (od graha, ječma i tjestenine; od povrća i tjestenine, od krumpira i riže; od leće, kvinoje i rajčice, krem juha od povrća, krem juha od graška itd.), variva (sa špinatom; od graška i mrkve; od tikvica i krumpira; od cvjetače, leće, krumpira i rajčice; od slanutka, krumpira i mrkve itd.), kuhane mlade mahune; pire od tikvica, krumpira i mrkve s umakom od celera, peršina, bosiljka i vlasca; usitnjeno povrće; njoke s umakom od sojinog jogurta ili rajčice; grah s nasjeckanim porilukom i korijenom celera; kuhani krumpir i blitvu s češnjakom i peršinom; voćni frape ili smoothie sa jogurtom, kravljim ili zobenim ili rižinim mlijekom; integralni kruh, kekse i krekere.

Kuhana jela ne treba soliti, već po potrebi staviti tek malo himalajske soli. Najzdravije je izbjegavati dodavanje šećera u hranu i napitke, već samo po potrebi dodati pasirane grožđice (prethodno namočene u toplom sojinom ili rižinom mlijeku) ili neko drugo sušeno voće ili rižin slad.

Kada se koristi šećer, preporučuje se izbjegavati bijeli šećer, a kod smeđeg šećera važno je pripaziti da se radi o pravom smeđem šećeru tipa rapadura, ghur ili muscovado, a ne bijelom kojemu je dodana melasa. Najkvalitetniji zaslađivači, a ujedno dobra zamjena za med, su agavin, rižin, javorov, kukuruzni i druge vrste sirupa. Također, umjesto kupovnih slatkiša, djeci je bolje ponuditi sušeno voće.

Ukusne i zdrave sjemenke, ulja i orašidi

Dobro je u gotovo jelo umiješati mljevene sjemenke sezama, lanene sjemenke, sjemenke suncokreta i bučine sjemenke te maslinovo, bučino, kokosovo i sezamovo ulje (zbog ravnoteže omega-3 i omega-6 masnih kiselina), mljevene bademe, lješnjake i indijske oraščiće i sl. Zbog uštede na vremenu i novcu, lanene sjemenke i orasi mogu se kupiti već mljeveni i držati u hladnjaku, dok se ostale sjemenke (bučine, suncokretove, sezamove) i orašasti plodovi (badem, lješnjak) mogu samljeti unaprijed, kako bi se imala količina za oko tjedan dana. Na tržištu u bio dućanima postoje i paste od badema, lješnjaka i sezama bez soli i šećera.

Sjemenke sezama izuzetno su bogate kalcijem, s visokim udjelom omega-6 masnih kiselina, dok oko petinu sadržaja čine bjelančevine visoke biološke vrijednosti. Vrlo su dobar izvor bakra i mangana, a ističu se i sadržajem magnezija, željeza, vitamina B1, cinka te prehrambenih vlakana.

Mljevene lanene sjemenke izuzetno su bogate omega-3 masnim kiselinama, sadrže visokokvalitetne bjelančevine i vitamine B1, B2 i C. U sastavu ulja, koja čine 50 % sadržaja suncokretovih sjemenki, prevladavaju osobito omega-6 masne kiseline, a znatan je i sadržaj bjelančevina. Odličan su izvor vitamina E i B1 te dobar izvor mangana, magnezija, bakra, selena, vitamina B5, folne kiseline i prehrambenih vlakana.

Bučine sjemenke sadrže omega-3 i omega-6 masne kiseline, oko 25 % bjelančevina i obilje minerala, osobito fosfora, magnezija i mangana te dobar udio cinka, željeza i bakra. Dobar su izvor vitamina E i K te vitamina A u obliku beta-karotena, a sadrže u tragovima natrij i kalcij.

Zbog povoljnog omjera omega-3 i omega-6 masnih kiselina preporučuje se općenito koristiti u prehrani različite vrste sjemenaka, ali najbolje je ulje algi (postoji u kapima s okusom). Od masnoće dobar je organski ghee, djevičansko maslinovo ulje, kokosovo ulje, bućino, nerafinirano suncokretovo i sezamovo ulje.

Zdravi kalorični namazi i jela

Djeca vole kruh s namazom od tahinija, mladog sira, kikiriki maslaca bez soli i šećera, maslina, leće, graha, slanutka… Namaze od mahunarki (grah, leća, slanutak) moguće je napraviti u većoj količini, držati u hladnjaku i koristiti nekoliko dana. Djeca vole i kupovne namaze od graha, brokule, šampinjona, rajčice ili začinskih trava- pazite da su što prirodniji. Namazi od mahunarki kalorični su i pogodni za djecu koja ne vole jesti, kako bi kalorijski pojačali njihove obroke.

Osim što se pri izradi namaza koriste biljna ulja, za kalorijski pojačane obroke dobro je i u gotova jela prije posluživanja dodati maslinovo, laneno i bučino ulje, a hranu pirjati na ulju od uljane repice, sojinom i suncokretovom ulju. Dobro je koristiti i ulja s povoljnim omjerom omega-3 i omega-6 masnih kiselina.

Biljna ulja mogu kalorijski obogatiti i jela kao što su riža s lećom, slanutkom ili grahom, tjestenina s grahom, riža s tofuom, koja su već sama po sebi bogata kalorijama.

Što piti?

Od napitaka bebe mogu piti izvorsku ili prokuhanu vodu, čaj za bebe (komorač, kim, bancha) i cijeđene razrijeđene voćne sokove bez šećera. Nakon navršenih godinu dana djeca mogu piti i organsko punomasno kravlje i sojino mlijeko za djecu. Prije godinu dana starosti bolji izbor je rižino i zobeno mlijeko ali ne kao zamjena za dojenje.

Rižino mlijeko je zdravo i lagano, ali kalorijski siromašno, pa se ne preporučuje kao jedino mlijeko u uporabi, već radije u kombinaciji sa zobenim. Paziti da nisu zašećerena. Biljna mlijeka ili napitci nisu neophodna u veganskoj prehrani, ali su praktična i zdrava. Također se može davati kokosov i bademov napitak.

Dodaci prehrani

Uz dobru krvnu sliku i izbalansiranu prehranu uz dobar apetit djeteta, dodaci nisu potrebni no ako se ipak odlučite za njih, izbor onih prirodnih je veliki; B12 u spreju za djecu, kapi omega 3 ulja od algi, zelena magma, spirulina, maca prah, hemp prah,…Mogu se kao prah dodati u frape ili smoothie ili kostiti u tabletama, sirupu i sl.

Kalendar dohrane

Ova tablica je rezultat istraživanja i komparacije mnogih vegetarijanskih i veganskih internet stranica i priručnika raznih vrsta dohrane za bebe te osobnih iskustava mnogih majki. Postoji više stajališta kad koju namirnicu uvesti u dohranu te se dobro raspitajte i oslonite na vlastitu intuiciju i znakove koje vam daje vaša beba.

Danas se medicinski stručnjaci slažu da i nije toliko važno kad koju namirnicu uvesti osim nekih generalnih pravila  – a posebno u slučaju ako imamo alergičare u obitelji. Mi vam donosimo informaciju ali naglašavamo da ne snosimo odgovornost te se uvijek prije svega posavjetujte sa vašim pedijatrom.

Također postoji i način Beba-vođa dohrane ili Baby Led Weaning gdje se dijete hrani samo, ne daju se kašice već komadići. Više na www.babyledweaning.com.

Pedijatri uglavnom preporučuju započeti s rijetkim voćnim sokovima i kašicama s instant rižinim pahuljicama, Ayur veda sa sluzi raskuhane basmati riže i malo ghee-ja, makrobiotičari s rijetkom kašom od integralne, raskuhane i pasirane riže, neki kreću s povrtnom juhicom ili kašicom, neki avokadom, neki bananom, neki čak i jogurtom… Vi odlučite što je najbolje za vas i vašu bebu.

Pravilo je uvoditi namirnice postupno i držati se barem 3 dana iste namirnice kako bi se na vrijeme detektirala eventualna alergija.

Voće gulite i u početku kratko prokuhajte (osim onog mekog), mahunarke dobro namočite i kuhajte s kombu algom, ako dijete ima zatvor smanjite integralno i dajte radije pahuljice te smanjite banane i rižu, mliječne proizvode nastojte kupiti organsko i uvijek punomasno, dodajite malo kvalitetne masnoće i začina (bebi hrana ne mora biti bljutava!), pokušajte što više praviti domaću hranu za bebu jer je “živa” (kupovne stvari koristite samo u slučaju nužde – čitajte pomno sastave pazeći na natrij i šećer), pazite da bebu ne stavljate u krevet s bočicom jer može brzo dobiti karijes (voda je najbolje piće) …

Potrudite se kupiti organske namirnice te kuhati u kvalitetnom posuđu (najbolje na pari)  – bez soli i šećera te smiksati u rijeđu kašicu a po potrebi i pasirati (osim ako se ne odlučite na Baby led weaning sistem). Količina kreće s 2-3 male žličice po obroku do količine od cca 200-400 gr po obroku. S oko 10-12 mjeseci može ići više sirovog povrća i finger food tj komadići hrane (ali ne i cijelih orašida!).

Prvo se uvodi jedan obrok, nakon mjesec-dva dana drugi, s otprilike 9 mjeseci treći i s 11 mjeseci četvrti. To je sve okvirno, pratite znakove koje vam daje dijete. Dojenje (ili mliječna formula) se preporučuje do minimum godine dana.

MJESECI	6-8	8-10	10-12	12+
Voće	jabuke kruške marelice breskve banane avokado lubenice šljive nektarine dinje smokve	kivi ananas mango papaja kupine sušeno voće kokos kokosovo mlijeko borovnice	maline riblizle mandarine jagode	ostali citrusi
Povrće	tikvica mrkva batat buća krumpir koraba	blitva špinat brokula cvjetača cikla	rajčice paprike patlidžan kupusnjače lukovice	sirovo povrće peršin gljive
Žitarice (pahuljice, brašna i cjelovita zrna)	riža proso palenta kvinoja amarant zobena kaša zobeni i rižin nezaslađeni napitak	raž ječam pšenica bulgur pir	dvopek tjestenina musli seitan
Mahunarke	zelene mahune mladi grašak	tofu mung dahl crvena leća	azuki grah slanutak	grah leća soja sojin napitak bez šećera miso juha razblaženi soja sos tempeh
Mliječni proizvodi (punomasni, organski)	obični jogurt	kiselo mlijeko mladi sir acidofil skuta	vrhnje maslac	mlijeko kefir jači sirevi
Orašidi, alge, sjemenke	tahini namaz (bez soli)	mljevene sjemenke (lan, buća, sezam, suncokret)	mljeveni orašidi ili nezasoljeni namazi od istih bez šećera bademov napitak bez šećera	kikiriki alge
Masnoće	organski ghee djevičansko maslinovo ulje djevičansko kokosovo ulje sezamovo ulje bućino ulje	suncokretovo ulje sojino ulje biljno ulje	maslac
Začini	kim komorač kurkuma kardamom čista vanilija cimet	đumbir kerob	začinsko bilje slatka paprika	lukovice ostali začini
Deserti i pića	nezaslađeni bebi čajevi razblaženi cijeđeni sokovi rižin slad	prirodni bio keksi i pudinzi bez šećera	šećer od kokosa	domaći sladoled kakao med nerafinirani smeđi šećer sladovi od agave, javora i sl.
Dodaci prehrani				hemp prah chia sjemenke maca prah spirulina zelena magma

> atma.hr/specijal-beba-i-dijete-vegetarijanac-1-dio/

> atma.hr/specijal-beba-i-dijete-vegetarijanac-2-dio/

Reference:

• Jadranka Boban Pejić: Prirodno i zdravo za bebe i djecu, Biovega, Zagreb, 1998.
• Benjamin Spock, Steven J. Parker: Dr. Spock – Odgoj i njega djeteta, 7. prošireno izdanje, Botteri i sinovi, Supetar, 2004.
• Position of the American Dietetic Association: Vegetarian Diets, J Am Diet Assoc.;109: 1266-1282, 2009.
• F. Phillips: Vegetarian nutrition, British Nutrition Foundation, Nutrition Bulletin 30, 132–167, London, UK, 2005.
• Katharina Petter, Tobias Pohlmann: Die große Vegane Nährwert-tabelle, 2007.
• Prim. mr. sc. dr. Ružica Duplanćić-Šimunjak, pedijatrica: Povrće u dječjem jelovniku, Bebe, 2008.

www.wholesomebabyfood.momtastic.com

www.kidshealth.org

www.vegetarianbaby.com

www.vegsoc.org

www.prijatelji-zivotinja.hr

www.lalecheleague.org

www.roda.hr