atma.hr – 52




Čovjek je društveno biće i većinu svog života provede u različitim odnosima. Od tih odnosa najvažniji su ljubavni, intimni odnosi. Iako ljubav podrazumijeva puno pozitivnih aspekata, s druge strane ljubavni odnosi, ulazak u njih, održavanje, prekidanje itd. zna izazvati bol, razočaranje i puno puta veliku povrijeđenost. Svaki zdrav ljubavni odnos sadrži komponentu bliskosti i intimnosti.

Bliskost sa drugom osobom je kada možete biti potpuno svoji, takvi kakvi jeste – sa svojim vrlinama i manama, strahovima, svojom prošlošću bez straha što će druga osoba misliti o vama. Odnosno da sebi dopustite otvorenost prema drugoj osobi. Bliskost znači da onaj drugi vidi naše biće ispod kože, bez maski i obmana. Blizak odnos podrazumijeva da je svaki partner slobodan živjeti sebe i istodobno biti povezan sa drugim bez potrebe da ga se mijenja ili kontrolira.

atma.hr – 39

Bliskost i otvorenost otvaraju novu područje – ranjivost. U svakom odnosu kada smo bliski, možemo biti povrijeđeni na neki način. To znači da su tu uključene i emocije, od čega mnogi ljudi bježe. Strah od bliskosti ima svoja dva lica:

  • strah da ćemo biti ostavljeni,napušteni kada se približimo drugoj osobi i
  • strah da ćemo biti sputani u odnosu. Zajednički nazivnik u oba slučaja je da ćemo osjetiti povrijeđenost i gubitak kontrole.

Najčešća obilježja koja se vežu uz strah od bliskosti:

  • jaka nelagoda pri samoj pomisli na bliskost sa partnerom
  • prekidanje čim dođe do “ozbiljnosti” odnosa
  • ulazak u površne odnose
  • strah od braka, obaveza i odgovornosti
  • bijeg od svojih emocija
  • osoba ne vjeruje da je vrijedna ljubavi i da ju netko može voljeti baš takvu kakva ona je
  • nesigurnost i smanjen osjećaj samopouzdanja
  • takav partner malo daje u odnosu
  • osjećaj usamljenosti
  • strah da će druga strana uvidjeti kakvi smo uistinu ako se previše približimo (otkriti će se da nismo savršeni)
  • moguć bijeg od bliskosti i u neku vrstu ovisnosti
  • težnja za savršenim partnerom (takve osobe teže savršenstvu i u sebi)

Osoba koja se boji bliskosti nakon recimo mjesec dana veze, odjednom će početi mijenjati ponašanje. Čini vam se kao da vas izbjegava, smanjuje javljanje, dolaske i to sve iz vama nepoznatog razloga jer se nije ništa dogodilo. Kada i pitate što se događa osoba uglavnom kaže: “Ništa, sve je u redu.” Međutim, to ništa znači da je razina bliskosti vrlo blizu granice straha drugog partnera te da ne može izdržati tu nelagodu koja s time dolazi i iz tog razloga se počne udaljavati. Tada drugi partner može početi još više pritiskati i “proganjati” partnera što u ovome izaziva još veću potrebu za udaljavanjem.

“Ja te nisam vrijedan.”

“Treba mi još malo vremena.”

“Trenutno nisam za vezu.”

Svaki put kada se jedan od partnera približi, drugi se počne udaljavati i obrnuto. To je ples sa dobro uhodanim koracima. Izabiremo osobe s kojima možemo držati distancu i s kojima smo sigurni da neće doći do dublje intimnosti i bliskosti.

“Sve dok se igramo, nema bliskosti, povezanosti, ali ni povreda.”

Jedan partner je progonitelj, a drugi udaljivač. Ovo je igra u kojoj nema pobjednika već samo ostane bolna praznina između partnera. Zapravo se ovim ponašanjima štitimo, ali i dublje povrijeđujemo.


Widget not in any sidebars

Strah od bliskosti se razvija kada u dječjoj dobi imamo iskustva u kojima nije bilo bliskosti sa roditeljima ili primarnim skrbnicama kao i ako su iskustva sa njima bila prožeta boli, nesigurnošću, nemirom i nelagodom. Odnosno ako imamo iskustvo odbacivanja i povređivanja od osoba koje su nam bile važne tokom razvoja. Na taj način naučimo da je bliskost nešto loše, teško i bolno. Manjak ljubavi i sigurnosti u obitelji temelj su razvoja straha od bliskosti. Duboko u sebi, osoba osjeća veliku odbojnost prema sebi te bježi od sebe. Uz to ima uvjerenje da nije vrijedna tuđe ljubavi, dovoljno dobra, dovoljno “nešto”.

Ako uzmemo za primjer dječaka kojega je majka fizički kažnjavala, dosta kritizirala, manipulirala njime svojim emocijama, iskazujući previše potreba prema njemu, izbjegavala ga zagrliti te mu nije poklanja pažnju tada taj dječak u ranoj dobi nauči da je bliskost sa ženom jednako bol. Uz to stvori i uvjerenje da je bolje biti emocionalno, mentalno i fizički dalje od žene. Iako potreba za bliskošću i dalje ostane u njemu, ona biva potisnuta. U odrasloj dobi na mnogobrojne načine taj će muškarac izbjegavati bliskost.

Danas samo rijetki parovi imaju istinsku povezanost i bliskost bez raznih elemenata psiholoških igara. Igrama se na nezdrav način pokušava održati ravnoteža između potrebe za bliskošću i bijegom od nje. Konflikt i povlačenje su dva fenomena, odnosno vida psihološke igre. Neke osobe žele bliskost, no ne znaju kako doći do nje pa nesvjesno svađajući se s partnerom postižu zadovoljenje te potrebe. S druge strane osobe koje se povlače, odnosno distanciraju također imaju potrebu za bliskošću, no zbog straha od nje, drže kontrolu u svojim rukama izbjegavajući partnera ili sumanuto bježeći od njega. No pritom bježi sami od sebe i to ih može dovesti do usamljenosti.

Što bi se dogodilo kada biste prestali trčati za partnerom ili kada biste prestali bježati od partnera?

Muškarci i žene podjednako iskazuju strah od bliskosti. Žene ga znaju maskiraju u preveliku brigu i preokupiranost partnerom, bijegom u hranu, preopterećenost poslom i raznim obavezama, dok muškarci izbjegavanjem osjećaja, odnosno čim dođe do osjećaja da se približava bliskost, počinje bijeg. U stvarnosti bi to značilo da muškarac koji se boji bliskosti bježi od žene čim ona počne pokazivati jače zanimanje prema njemu ili iskazivanje osjećaja, a on osjeti da mu je “sigurnost” ugrožena.

Iskrena bliskost zahtijeva probijanje naših granica sigurne zone. Otkrivamo sebe i sve što se nalazi u nama pred drugom osobom. To je ono što je zastrašujuće i što izaziva nelagodu. Bliskost se razvija kada si dopustite ostati u odnosu te polako stvarate zdrav i kvalitetan odnos.

atma.hr – 75




Kako početi graditi kvalitetan odnos te smanjiti strah od blikosti

Prvi korak je svakako svjesnost da iz veze u vezu ponavljati isti obrazac i istu igru. Svjesnošću vam se otvaraju vrata za dublji pogled u sebe i proradu onoga što je dovelo do straha od bliskosti i veze. Potrebno je da uspostavimo odnos sami sa sobom, da se njegujemo, radimo na sebi, opraštamo si kada pogriješimo, poštujemo se itd. Ljudi uglavnom ovakva ponašanja čine drugima, no sebi vrlo rijetko. To dolazi od uvjerenja da su drugi bitniji nego mi sami. Potrebno je da malo po malo, iz dana u dan gradimo odnos sami sa sobom, kao kada gradite odnos sa prijateljem. Da bi imali odnos pun povjerenja, poštivanja, prihvaćanja potrebno je vrijeme i ulaganje u taj odnos. Na isti se način gradi odnos sa svojim bićem.

Najčešće nakon što to proradimo u sebi, prestanemo privlačiti osobe kojima odgovara manjak bliskosti i povezanosti. Kako radimo na sebi, postajemo bolji partner, a time imamo i mogućnosti privući drugačije partnere od onih do sada. Možda najveći izazov u razvijanju bliskosti je ostati sa nelagodom koja dolazi kada se počnete otvarati u novom odnosu. Ako ste dugo vremena bježali na sve moguće načine od istinske bliskosti, tada će vam u početku biti jako teško ostati sa partnerom koji vam to pruža. Ostati s time znači budna svjesnost u novoj situaciji, kao da eksperimentirate što i kako se događa.

Pritom si možete postavljati u glavi pitanja:

Kako se sada osjećam dok mi partner iskazuje blikost?

Koje misli mi se javljaju?

Čega me je najviše strah?

Koji je prvi korak kojim se mogu polako početi otvarati prema partneru?

U početku će vam biti potrebno puno strpljenja i nježnosti prema sebi dok učite jer vam je ovo potpuno novo područje. Svakako će biti padova i uspona, no kako budete ostajali sa tim novim otkrivanjima u sebi, moći ćete sve više osjećati bliskost prema partneru, no još važnije biti ćete jako bliski sami sebi što je preduvjet za doživotni razvoj ljubavi prema sebi.

martaNapisala: Marta Kravarščan, neurolingvistička praktičarka, life savjetnica, TA savjetnica.

Za sva pitanja, dogovor savjetovanja/psihoterapije (također i Skype savjetovanje) možete me kontaktirati na mob:091/935-6942 ili na mail:[email protected]

Web stranica: http://psihoterapijasavjetovanje.com/

Facebook stranica: Put Promjene-centar osobnog i poslovnog razvoja