Sve što nas okružuje ima svoj ritam – godišnja doba, mjesečeve mjene, plima i oseka, dan i noć… I u našem tijelu ritam je ključan za funkcioniranje cijelog organizma kroz otkucaje srca, disanje, moždane valove, probavu… Ritam određuje način ili oblik kretanja određene pojave, a kretanje je osnovno obilježje života. Međutim, da bi ritam bio pokazatelj života mora zadovoljiti jedan uvjet – tempo.

Što bi se dogodilo da ubrzamo ili usporimo ritam prirode, da mjesec svoje mijene prolazi npr. godinu dana? Ili da stablo izraste od sjemena do pune zrelosti u nekoliko sati? Ako se u našem tijelu ubrza disanje ili otkucaji srca, nakon nekog vremena možemo doživjeti infarkt ili pasti u nesvijest. Tempo u kojem se odvija ritam života određuje smjer kretanja prema destruktivnom kraju ili cikličnoj ravnoteži stvaranja.

atma.hr – 52




Dakle, imamo kretanje, ritam kretanja i tempo kao 3 osnovna obilježja života. Narušimo li ijedno od njih, narušavamo samo postojanje života.

U našim ljudskim životima sve smo više skloni ubrzavanju tempa, ne razmišljajući o posljedicama već samo o ciljevima, potrebama i željama. Tempo života, bio on prespor ili prebrz, glavni je izvor stresa, odnosno neravnoteže u današnjem svijetu. Stres je onaj destruktivni smjer kretanja i putokaz koji nam jasno pokazuje da idemo prema kraju. Nebitno radi li se o fizičkom stresu koji naše tijelo može podnijeti samo do određene granice ili emocionalnom stresu koji nas razara u nekoliko segmenata, brže ili sporije doći ćemo do kraja naših mogućnosti, a moguće i života.

To ne znači da moramo prihvatiti da se naše želje moraju sporo ostvarivati ili da ne smijemo živjeti punim plućima. Tempo nam služi kao vodič kroz život.

Ponekad smo skloni mahnito raditi na ostvarenju naših planova, a opet rezultati izostaju. Možda pokušavate zagrijati žlicu vode u velikoj posudi na logorskoj vatri, pa će voda samo ispariti. Možda će vas taj neuspjeh usporiti, ali previše, pa padate u depresiju i neaktivnost. Promiče vam – tempo.

atma.hr – 52




Kada osluškujete tempo u sebi i oko sebe i pratite cikličnost života na svim razinama, osjećate kako vam ide sve od ruke, stvari se slažu same od sebe, prati vas sreća. Niste u nikakvoj milosti sudbine, vi ste u ravnoteži sa životom.

Naš mozak nije šef organizma kako ga često doživljavamo, informacije našim tijelom putuju u oba smjera, iz mozga i prema mozgu. Samo 1/3 mozga formira se po genetskom zapisu, a ostale 2/3 razvijaju se kroz iskustva. Po rođenju, dijelovi mozga zaduženi za svijest i kognitivne procese nisu povezani s dijelovima zaduženim za emocije i pamćenje. Povezuju se upravo kroz ove 2/3, kroz iskustva. Dakle, naš doživljaj života definira se kroz samo iskustvo življenja.

Vodimo li to iskustvo tempom koji je prirodan i uravnotežen, naš cijeli organizam preuzima ta obilježja i počinjemo graditi zdrav i stabilan život u svim segmentima.

Postoji nekoliko elemenata koji nam mogu pomoći prepoznati destruktivne obrasce koji nas izbacuju iz tempa. Prva je prosječnost – tendencija života da se odvija u zlatnoj sredini. Ekstremi su uglavnom destruktivni i jasan su pokazatelj da nam je potrebna korekcija u tempu, npr. visoka temperatura, previsoke ili preniske vrijednosti hormona, tlaka, metabolizma općenito, pa tako i u mentalnim procesima, emocijama.

Zatim dolazi kontrast – glavni aktivni sastojak naše budnosti i pažnje, fokusa. Već znamo da ono čemu poklanjamo pažnju raste, a zanemarivano umire. Ali da bi održali aktivni fokus na nečemu, potreban nam je kontrast. Na primjer, ako otvorimo prozor dok radimo i čujemo ptice, s vremenom će naš mozak isključiti ptičji pjev iz našeg fokusa jer se ne događa nikakav kontrast. Čuli smo ih, navikli se na zvuk i vrijeme je da tražimo novi podražaj. Ako želimo zadržati aktivni fokus na pticama, moramo ih staviti u kontrast – npr. ostati u potpunoj tišini. Znatiželja i strah dva su glavna izvora kontrasta, odnosno fokusa i budnosti u kretanju životom.

Treći i posljednji element koji ću danas izdvojiti je učinkovitost. Naš mozak kao glavni cilj ima naš opstanak. Naš opstanak ovisi o našoj sposobnosti da smo u svakom trenutku spremni na borbu ili bijeg, što iziskuje ogromnu količinu energije koja mora biti dostupna instant. Kako bi osigurao stalnu razinu energije, mozak se trudi uštediti energiju na svemu. Budući da i sam troši 25% kapaciteta metabolizma, od čega svijest troši najviše, mozak ima za cilj od svega stvarati navike, odnosno automatizirane procese – počevši od disanja i rada organa, do vožnje bicikla ili naše reakcije na neki podražaj.

Koristimo li ova tri elementa kao putokaze za naše kretanje kroz život, vrlo lako možemo doći do tempa koji će nas ispunjavati bez da za to plaćamo skupu cijenu neravnoteže u bilo kojem obliku.

atma.hr – 52




Do sljedeće subote, dajem vam tri zadatka kojima ćete istrenirati vaš mozak da stvara navike i automatizirane procese, za vas korisne i u ispravnom tempu:

  • Tražite ekstreme u vašem životu, unutar organizma i u vanjskom okruženju. Pokušajte uočiti njihov uzrok i pronaći način da vratite zlatnu sredinu u tempo života.
  • Ako želite promijeniti način na koji nešto radite, vi ili vaše tijelo, unesite kontrast koji će probuditi potrebne procese. Izađite iz komfor-zone, iznenadite vaše tijelo i um.
  • Pokušajte prepoznati automatizirane procese koji su destruktivni, unutar organizma ili u vašim reakcijama u određenom iskustvu. Hodajte kroz dan sa svijesnom pažnjom o vlastitim pokretima, emocijama, riječima i djelima.

Zašto da sve ovo radimo? Jednom kada svoje postojanje postavimo u prirodan tempo života, otvaramo slobodan protok kreativnoj energiji koja je izvor temeljnim vrijednostima života kojima težimo – komfor i raznolikost. Mir, sloboda, ispunjenost, zadovoljstvo, radost..puno je toga sadržano u ova dva polariteta, a uvjete za njih stvaramo kad smo na autopilotu, ali u pokretu.

Pokušajte ne stajati, ne trčati, već hodati kroz život umjerenim i ujednačenim tempom, s glavom u oblacima kreativnosti i promatrajte kako vaš život postaje sve ono što ste htjeli, na bolji i lakši način nego ste ikad mogli zamisliti.

Ako želite naučiti više o našem organizmu, te na koji način je povezan s prirodom kao najvećim živućim organizmom, potražite Školu prirodne perepcije na facebook stranici Logaritma.

By LOGARITAM
https://www.facebook.com/LogaritamSilvia

atma.hr – 52




OSTAVI KOMENTAR

Ostavite svoj komentar!
Please enter your name here