Uloga karme u svakodnevnom životu

Stoljećima se razvijaju razne filozofske škole i okultna učenja širom Europe, Azije i Amerike. Učenja su uglavnom bazirana na:

1. Filozofiji indijskog i azijskog kontinenta (Vede, Budizam itd)
2. Šamanizam (Amerika)
3. Razne filozofske škole bazirane na Grčkoj i Antičkoj filozofiji, kao i Hebrejskim učenjima (Kabala)
4. različite mješavine gore spomenutih učenja, sa primjesama elemenata raznih filozofskih škola sa istoka ili zapada
5. Tradicionalna, i pseudo-filozofska učenja bazirana na religijama (Kršćanstvo itd)

U 20. stoljeću, nakon boravka Svami Vivekande i pojedinih drugih učitelja s Istoka, na prostorima SAD-a se javlja se potpuni “revival” ili novi val prihvaćanja raznih filozofija istoka, posebno Indije, koje u korijenu slijede filozofiju karme. Ovaj “new age” pokret, ima za cilj napraviti univerzalnu filozofiju koja će biti dostupna svim ljudima, a u čijoj je osnovi interpretacija zakona karme iz aspekta raznih učitelja. Ovom trendu pogoduje i moderna komunikacija i lakša mogućnost putovanja i interakcije istoka i zapada, što je dovelo na zapad i Vedsku astrologiju krajem prve polovice 20. stoljeća. Od tada, možemo slobodno reći da se sve više raznih učenja temelji na filozofiji karme, što je i razumljivo, jer paralelno u Europi sve hermetske i okultne škole uglavnom prihvaćaju date koncepte, te uslijed utjecaja Jiddu Krishnamurtija, Blavatske i “Zlatne zore”, na neki način podržavaju takav ili sličan filozofski stav i pristup životu i svemiru.

Moderno doba donosi i nove autore, gdje se javljaju razna učenja i knjige (autori), koji opisuju sjećanja na prošle živote, a koncept karme postaje duboko uvriježen u svakodnevni život i prihvatljiv običnom čovjeku. Tako imamo Benedikta i njegovu priču o karmi koja bi svakome trebala pojednostaviti i približiti ovaj koncept. Naravno da je u pitanju neophodna paradigma, jer ljudima je teško prihvatiti da nakon smrti ne postoji ništa i da se rađamo iz ničega. Također, moderno čovječanstvo ne “simpatizira” naročito Darvinovu teoriju, a udobnost života koju je nametnula druga polovica 20 stoljeća, ne gleda blagonaklono na Kršćansko pozivanje na odricanje, patnju i grijeh, tako da za veliki dio stanovništva, ”moderno” viđenje filozofije karme izgleda sasvim prihvatljivo. Tako da danas imamo jednu opće prihvaćenu filozofiju o životu baziranu na karmi i reinkarnaciji, a da se pri tome rijetki iskreno zapitaju, je li i koliko je ta opće-prihvaćena filozofija izvorna i koliko uistinu odražava stvarno učenje o karmi i reinkarnaciji iz originalnih starih Vedskih spisa i tradicija?

Jedna od najvećih zamki u koju je moderno čovječanstvo upalo, prihvativši teoriju karme i reinkarancije, je naša neprekidna želja da uživamo u pojavnom svijetu, a da pri tome vrlo teško prihvaćamo posljedice svojih djela. Osim toga, ukoliko pravilno ne shvatimo zakone karme i reinkarnacije, nećemo biti u stanju objasniti specifične obrasce sudbine, gdje uzroke patnje nismo u stanju vidjeti u djelima i akcijama počinjenim u našem životu. Zar niste vidjeli ljude koji žive vrlo ispravno, a kontinuirano dobivaju životne “batine” i izloženi su permanentnoj patnji? Na isti način, ljudi se često uvjere kako trenutni sistem pravde i nepravde ne funkcionira linearno i trenutno, tako da svjedočimo životima vrlo loših osoba koji čine vrlo loše stvari, a ne stigne ih “zaslužena “ kazna, bar ne na način koji mi zamišljamo.

Da bismo uopće pristupili ovako složenoj filozofiji poput filozofije karme, potrebno je da bar razumijemo i razjasnimo naš osobni identitet. Gotovo sve filozofije i religije po pravilu tvrde da mi nismo ovo tijelo, jer je tijelo promjenljivo i smrtno. S manjim ili većim razlikama, sve filozofije, religije i duhovna učenja se slažu da postoji duša, koja je dio neke “veće” duše koju možemo nazvati Bog. Međutim, postoje razni problemi u konceptima i definicijama onoga što se naziva um, intelekt, itd. Znači, svima je jasno da bi prema duhovnim učenjima trebali postojati tijelo i duša, ipak postavlja se pitanje; što je ostalo – um, intelekt, inteligencija? Ovdje se susrećemo s nizom pitanja i podpitanja. Da li je naša duša ista kao Bog, ili je različita? Da li je naša duša “manja” od Božje, ili je njen dio? Ako je “manja”, kako onda prihvatiti da je vječna, jer sve ono što je ograničeno vremenom i prostorom nije vječno? Da li je naša duša – ista duša iz života u život, ili ima neke razlike? Također, koji su to mehanizmi koji zarobe dušu i kreiraju karmu? Kako se uopće naše misli i djela “zalijepe “ za dušu i oblikuju sudbinu?

Većina učenja podrazumijeva da sudbina mora postojati, ali se tu onda opet nalaze različiti koncepti. Da li sudbinu kreiramo sami ili nam ju je dodijelio Bog? Ako je Bog nije dodijelio, kako je onda On može promijeniti, ili sudbinu možemo i moramo mijenjati sami? U terminologiji zapadnog modernog svijeta, termin “karma” se često mijenja za termin “sudbina”. Čuti ćete puno puta ljude koji kažu: “Takva mi je karma”. Naravno, ovo nije ispravno, jer riječ karma uvijek znači akcija ili djelo. Znači, djelo ili akcija nije sudbina, već bismo sudbinom mogli nazvati skup svih djela ili akcija. Kako se ta djela izabiru? Kako univerzum ili Bog zna točno odrediti koje djelo je dobro, a koje loše, i koja je primjerena posljedica? Ovakva kompleksna pitanja su otvorila područje kako bi mnogi interpretirali karmu sukladno svojim viđenjem stvari, što ne znači i da je data interpretacija točna.

12-13-03.2016. Seminar

Zoran Radosavljević – Istine i zablude o teoriji i filozofiji karme

Bez obzira jeste li tragaoc na duhovnom putu ili tek znatiželjnik, na ovom će seminaru biti predstavljeno znanje o karmi do dubine koja do sada nije ponuđena na ovim prostorima. Seminar će voditi Zoran Radosavljević, najuvaženiji jyotishi ne samo na ex-yu prostorima već i u Europi, učenik  Pandita Sanjay Ratha. Tijekom 25-godišnjeg iskustva imao je prilike pogledati oko 17.000 natalnih karti. Iz pitanja koja su mu postavljana detektirao je područja nerazumijevanja kao i izrazito veliku potrebu da se osnovni principi i tradicijsko znanje na valjan i razumljiv način približe modernom čovjeku. Bez osobnih interpretacija i varijacija, objašnjava znanje najstarijih zapisa (Veda, Indija) te ga suvereno povezuje sa znanjem i primjerima najnovijih otkrića i dostignućima današnje znanosti. Sve to kako bi se u ljudsku svijest spustila svjetlost, što primarno i jest uloga odnosno zadatak jyotishija. (značenje riječi jyotish: jyoti – svijetlo; Isha – Bog)

Neka od ključnih pitanja koja su mu postavljana a na koja ćete dobiti odgovor i razumijevanje:

• Koji je smisao života?
• Jeli naša sudbina nepromjenjiva i u kojoj mjeri?
• Zašto je nešto u životu predodređeno i koliko tu predodređenost možemo promijeniti?
• U kojoj mjeri prošli život(i) utječe na sadašnji?
• Koja je naša osobna odgovornost i su-odgovornost u djelovanju?

Datum: 12-13.03.2016.

Lokacija: hotel Sheraton (Kneza Borne 2, Zagreb)

Za detalje i prijavu KLIKNITE OVDJE

Facebook event