Artwork by Daniel B. Holeman

Pljačkanje našeg posjeda i životnog vijeka počinje s danom našeg rođenja. Jednom će doći dan kada će smrt okončati sve i živo biće će morati ući u drugo tijelo kako bi otpočelo drugo poglavlje života i ponovno započelo ciklus materijalnog osjetilnog uživanja. Materijalistički život znači ponovno i ponovno žvakati prožvakano. U različitim vrstama tijela živo biće uživa u različitim osjetilima i stvarajući različite vrste pogodnosti žvaće ono što je sažvakano.

Chandavega

“O kralju! Na Gandharvaloki živi kralj po imenu Chandavega. Pod svojim vodstvom ima 360 moćnih gandharva vojnika.” (Srimad Bhagavatam, 4.27.13)

Vrijeme je u vedskim spisima slikovito opisano kao Chandavega. Pošto vrijeme ne štedi nikoga, naziva se Chandavega, što znači “vrlo brzo prolazeći”. Protjecanje vremena mjeri se godinama. Jedna godina ima 360 dana. Vojnici Chandavege spomenuti u gornjem stihu predstavljaju dane. Vrijeme prolazi brzo; moćni vojnici Chandavege s Gandharvaloke vrlo brzo odnose sve dane našeg života. Sa svakim izlaskom i zalaskom sunce odnosi ostatak našeg života. Tako se sa svakim danom koji prođe trajanje našeg života smanjuje. Stoga se kaže kako se ni sekunda života ne može sačuvati. Ali ako se posvetimo duhovnom životu, sunce ne može odnijeti naše vrijeme.

U Shrimad-Bhagavatamu (2.3.17) je rečeno, ayur harati vai pumsam. Zaključak je da ako želimo postati besmrtni, trebamo odbaciti osjetilno uživanje. Predano služeći, možemo postupno ući u vječno carstvo Boga. Fatamorgane i ostale iluzorne stvari ponekad se nazivaju gandharvama. Protjecanje našeg životnog vijeka smatra se starenjem. To neprimjetno protjecanje životnih dana slikovito je opisano u navedenom stihu kao gandharve. Takvi gandharve su i muški i ženski. To ukazuje da i muškarci i žene neprimjetno gube svoj životni vijek pod utjecajem sile vremena, koje je ovdje opisano kao Chandavega.

Dani se uspoređuju s vojnicima Chandavege. Noć je obično vrijeme za seksualno uživanje. Dani se smatraju bijelim, a noći crnim ili, s druge točke gledišta, postoje dvije vrste noći – crne i bijele noći. Svi ovi dani i noći udružuju se kako bi odnijeli naš životni vijek. Materijalno djelovati znači stvarati predmete za osjetilno uživanje. Znanstvenici vrše istraživanja kako bi otkrili sve bolje načine za zadovoljenje naših osjetila. U ovoj Kali-yugi, mentalitet nepobožnosti je zaposlen stvaranjem različitih strojeva koji su namijenjeni olakšavanju procesa osjetilnog uživanja. Izumljeno je toliko mnogo strojeva za obične poslove u domaćinstvu. Postoje aparati za pranje posuđa, čišćenje poda, brijanje, šišanje kose – danas se sve obavlja strojevima. Sve te pogodnosti za osjetilno uživanje opisane su u Bhagavatamu kao sarva-kama-vinirmitam. Međutim, činitelj vremena je toliko moćan da ne samo što skraćuje trajanje našeg života, već pod njegovim utjecajem svi strojevi i pogodnosti za osjetilno zadovoljenje propadaju. Zbog toga je u Bhagavatamu upotrijebljena riječ vilumpanti (“pljačkajući”). Sve je opljačkano od samog početka našeg života.

Vojnici vremena

Pljačkanje našeg posjeda i životnog vijeka počinje s danom našeg rođenja. Jednom će doći dan kada će smrt okončati sve i živo biće će morati ući u drugo tijelo kako bi otpočelo drugo poglavlje života i ponovno započelo ciklus materijalnog osjetilnog uživanja. Materijalistički život znači ponovno i ponovno žvakati prožvakano. Središte materijalnog života je osjetilno uživanje. U različitim vrstama tijela živo biće uživa u različitim osjetilima i stvarajući različite vrste pogodnosti žvaće ono što je sažvakano. Bilo da šećer iz šećerne trske cijedimo zubima ili strojem, rezultat je isti – sok šećerne trske. Možemo pronaći brojne načine za cijeđenje soka iz šećerne trske, ali rezultat će uvijek biti isti.

Tristo šezdeset dana i tristo šezdeset noći čine zajedno 720 vojnika Chandavege (vremena). Čovjek se mora boriti s ovim vojnicima čitav život, od rođenja do smrti. Ova borba se naziva borbom za opstanak. Međutim, usprkos toj borbi, živo biće ne umire. Kao što je potvrđeno u Bhagavad-giti (2.20) živo biće je vječno: “Duša se nikada ne rađa niti umire. Jednom postojeća nikada ne prestaje postojati. Nerođena je, vječna, uvijek postojeća, neumiruća i prvobitna. Nije ubijena kada je tijelo ubijeno.” Zapravo, živo biće se niti rađa niti umire, ali se čitavog svog života mora boriti sa strogim zakonima materijalne prirode. Također se mora suočiti s različitim vrstama bijednih stanja. Unatoč svemu tomu, pod utjecajem iluzije smatra kako dobro osjetilno uživa. Tijekom vremena, kad tijelo ostari i postane praktično nesposobno, biva podvrgnuto jari, patnjama starosti. Postoje četiri osnovne vrste patnji: rođenje, starost, bolesti smrt. Nijedan znanstvenik ili filozof nije nikada mogao pronaći rješenje za ta četiri bijedna stanja.