Cijeli ste vikend proveli grickajući međuobroke, a imali ste vremena i fino skuhati i obilno doručkovati, ručati i večerati. Zašto ste onda stalno gladni? Poslije ručka kolači, zatim već oko 18 sati neki mali sendvič, pa predvečer kokice iz mikrovalne… Večera i nakon nje još malo kolača koji je ostao od ručka, pa uz tv još jedne kokice, ili čokolada. Najčešće vikendom, ali nerijetko i tijekom tjedna, skloni smo jesti čak i kada nismo, ili ne bismo trebali biti, gladni.
Tijekom tjedna, tu su i lanci brze prehrane koji vjerno prate svaki naš korak, a u stopu ih slijede i pekare koje obećavaju svježe i ukusne zalogaje. Hrana je prisutna svuda oko nas i čini nam se da smo dovoljno gladni da posegnemo za dodatnim zalogajem bez obzira što smo pola sata ranije uživali u cjelovitom obroku. Uzrok konstantnoj gladi mnogi stručnjaci pronalaze u zapadnjačkom stilu življenja koji podrazumijeva često konzumiranje alkohola, nedovoljno spavanje i pretjerano gledanje televizije. Još nekoliko razloga zbog kojih unosimo suvišne kalorije naveo je portal msn.com.
1. Alkohol
Prema studijama, pretjerano uživanje u alkoholu veći je razlog prejedanju nego previše gledanja TV programa ili nedostatak sna. Ispijanje alkoholnih pića povećava razinu grelina – hormona koji potiče glad. Uz čašu ili više alkoholnog pića za večerom osjećat ćete se gladniji nego da ste istu količinu hrane pojeli bez omiljenog pića.
2. Sati provedeni pred TV-om
Ljudi koji gledaju TV više od dva sata dnevno skloniji su postati pretili. Ta pasivna aktivnost podrazumijeva i konzumiranje masnih i slanih grickalica, brze hrane i zaslađenih pića, odnosno nepotrebnih kalorija koje se manifestiraju kao višak kilograma. Osim toga, ta skupina ljudi sklonija je obilnijim večerama za razliku od onih koji gledaju TV manje od jednog sata na dan.
3. Manjak sna
Ljudi koji u prosjeku spavaju 5.5 sati dnevno unijet će u organizam 221 kaloriju više od onih koji spavaju 8.5 sati na dan, pokazuje studija. Tim tempom, nedostatak sna u dva tjedna može rezultirati polovicom kilograma viška.
Manjak sna snižava hormon sitosti leptin, a uzrokuje povećanje razine hormona grelina što rezultira glađu. Pojačan umor uzrokuje i promjene u mozgu prema kojima se hrana poistovjećuje s užitkom.
4. Bombardiranje vizualno atraktivnom hranom
Slastice i druge delicije u najljepšim vizualnim izdanjima natjerat će i one s ‘punim želucem’ da posegnu za dodatnim zalogajem.
Gledanje u fotografije slasnih zalogaja u mozgu će aktivirati ‘područje za nagrade’, a potaknut će se hormon gladi grelin čak ako ste netom pojeli potpuni obrok. Ako ste na dijeti, opasnost od ‘pornohrane’ je još veća.
5. Ugledavanje na prijatelje
Vaš je prijatelj naručio slastan odrezak za večeru, a vi ste napravili isto iako ste ranije planirali pojesti zdjelu lagane salate. Zvuči vam poznato? Ovu čestu pojavu objašnjava i studija prema kojoj ljudi u društvu imaju tendenciju imitirati navike u prehrani drugih ljudi. Ljudi koji iz nekog razloga imaju potrebu zadobiti naklonost drugih čak će kušati i ono što im nije baš po volji.
6. Preskočen doručak
Za ljude koji preskoče doručak postoji 4.5 puta veća opasnost da će postati pretili. Preskakanje obroka, upozoravaju stručnjaci, usporava metabolizam, stvara osjećaj gladi, upozorava tijelo na ‘skladištenje’ kalorija, stvara vjerojatnost pretjerivanja u sljedećem obroku.
Dan ne morate započeti obilatim doručkom. Oko 500 kalorija je sasvim dovoljno, što je sadržano u zdjelici žitarica s mlijekom.
7. Gutanje hrane
Prebrzo unošenje hrane ne dozvoljava želucu da otpusti hormone koji će mozgu signalizirati sitost. Prema istraživanjima, što dulje traje obrok, dulja je i vjerojatnost da se glad neće pojaviti (a ovdje je riječ o trajanju unosa hrane, a ne o količini hrane koju ćete pojesti).
Čokoladice, prutići od žitarica ili kakvi drugi zalogaj u malim pakiranjima predstavljaju pravu opasnost za vitku liniju. Ljudi su skloni pojesti više hrane koja dolazi u malim paketima u odnosu na hranu u velikim pakiranjima. Paketići će i potaknuti konzumente da kupe proizvod koji se, uz to, obično prodaje u više komada.
Prezahtjevni šefovi ili prevelika količina posla mogu utjecati na prehrambene navike. U studiji koja je provedena među 230 žena, one koju su se osjećale ‘istrošeno’ na poslu imale su probleme s nekontroliranim ili ’emocionalnim jedenjem’ za razliku od žena koje su zadovoljne na poslu.
Iako na njima može stajati natpis ‘dijetalni’, zaslađena pića s ‘nula kalorija’ mogu ugroziti vašu liniju. Razlog su umjetna sladila koja mogu utjecat na mozak odnosno njegovu prosudbu u dostatnost hrane za organizam.
