Serotonin je neurotransmiter koji sudjeluje u mnogim temeljnim procesima našeg organizma. Njegov manjak stoga može ozbiljno ugroziti neke od ovih važnih procesa, poput regulacije emocija ili spavanja.
Imati pravu razinu serotonina u mozgu omogućuje nam da budemo pozitivni, sretni, smireni i samouvjereni. Nasuprot tome, ako je ovaj neurotransmiter prisutan u malim količinama, može izazvati negativne osjećaje, zabrinutost ili razdražljivost.
Niske razine serotonina mogu učiniti da se osjećamo tužno, potišteno ili skloni napadima panike. Također mogu uzrokovati depresiju, tjeskobu i druge zdravstvene poremećaje.
Kako djeluje serotonin?
S odgovarajućom razinom serotonina, mozak funkcionira najbolje. Ovaj neurotransmiter obavlja brojne funkcije mozga i tijela. Regulira raspoloženje, socijalno ponašanje, libido, san, apetit, pamćenje i učenje.
Kao neurotransmiter, on pomaže u prenošenju poruka iz jednog područja mozga u drugo. Budući da su stanice koje sadrže serotoninske receptore prilično široko raspoređene, on utječe na različite psihičke funkcije, kao i na regulaciju raznih fizioloških procesa.
Što se tiče tjelesnih funkcija, ovaj neurotransmiter također može utjecati na rad kardiovaskularnog sustava, mišića i nekoliko elemenata endokrinog sustava.
U tom smislu, od približno 40 milijuna moždanih stanica, većina je pod utjecajem, izravno ili neizravno, serotonina.
Odnos između niske razine serotonina i depresije
Mnogi istraživači vjeruju da niske razine serotonina mogu utjecati na raspoloženje pa čak i uzrokovati depresiju. Mogući problemi mogu uključivati:
- Niska proizvodnja serotonina u moždanim stanicama
- Nedostatak receptivnih struktura koje mogu primiti proizvedeni serotonin
- Nemogućnost serotonina da dođe do receptorskih struktura
- Manjak triptofana, esencijalne aminokiseline potrebne za sintezu ovog neurotransmitera.
Znanstvenici vjeruju da ako se pojavi bilo koji od ovih biokemijskih nedostataka, možete patiti od depresije, opsesivno-kompulzivnih poremećaja, tjeskobe, panike pa čak i prekomjerne ljutnje. Međutim, polje istraživanja je još uvijek vrlo široko i studije o odnosu između serotonina i depresije još su u tijeku.
Proizvode li moji neuroni dovoljno serotonina?
Identificiranje deficita u funkcioniranju ovog neurotransmitera može nam pomoći da poduzmemo potrebne mjere za povećanje njegove razine. U tom smislu, iako su depresija i posljedični gubitak zadovoljstva najčešći simptomi niske razine serotonina, oni sigurno nisu jedini. Poznavanje simptoma može nam pomoći u prevenciji depresije, tjeskobe i drugih gorih bolesti.
Simptomi povezani s nedostatkom ovog neurotransmitera uključuju čestu ljutnju, neuobičajenu osjetljivost na bol, čestu želju za jelom, osobito ugljikohidratima, zatvor i druge probavne smetnje.
Ostali simptomi su osjećaj slabosti zbog nedostatka sunčeve svjetlosti, osjećaj prevelike ovisnosti o drugima, osjećaj potlačenosti, nesanica, migrene, nisko samopoštovanje i slaba kognitivna funkcija, itd.
Simptomi niske razine serotonina
Želja za jedenjem hrane bogate ugljikohidratima
Poznato je da ugljikohidrati, posebno oni sadržani u slatkoj i škrobnoj hrani – poput keksa, čokolade, slatkiša, čipsa i drugih grickalica – imaju neizravan utjecaj na razinu serotonina. Iz tog razloga, ljudima s niskom razinom serotonina lako je osjetiti želju da jedu hranu ove vrste. Zapravo, oni mogu biti “žrtve” žudnje ili potrebe za kompulzivnim jelom.
Ova hrana privremeno povećava razinu neurotransmitera zbog čega se osjećamo bolje. Međutim, ubrzo nakon jela, razina serotonina dramatično pada, što dovodi do osjećaja pospanosti, neprijateljstva, tjeskobe i depresije.
Nesanica
Količina serotonina prisutna u mozgu može izravno utjecati na proizvodnju melatonina. Ako su razine serotonina niske, sposobnost proizvodnje melatonina je smanjena i dnevni ritam osobe je promijenjen.
Kada se to dogodi, osobi je posebno teško slijediti prirodni obrazac spavanja i buđenja. Točnije, negativno utječe na sposobnost da zaspemo i ostanemo u snu. Međutim, ne treba zanemariti da problemi s nesanicom mogu biti posljedica mnogih drugih uzroka, a ne samo nedostatka serotonina.
Serotonin se mora moći transformirati u melatonin, hormon odgovoran za upravljanje našim biološkim satom.
Anksioznost
Promatranjem slika mozga pokazalo se da ljudi koji su često žrtve tjeskobe proizvode manju količinu ove kemijske tvari u područjima mozga zaduženima za impulse i emocionalnu kontrolu.
Valja napomenuti da manjak u proizvodnji ovog neurotransmitera obično nije jedini čimbenik u razvoju anksioznih poremećaja, iako neki ljudi zapravo imaju genetsku predispoziciju za niske razine serotonina.
Zapravo, tri druga neurotransmitera igraju važnu ulogu u nastanku anksioznih poremećaja – gama-aminomaslačna kiselina, dopamin i epinefrin.
Nizak serotonin povezan je s generaliziranim anksioznim poremećajem, paničnim poremećajem i opsesivno kompulzivnim poremećajem.
Kognitivni problemi
Serotonin je važna kemikalija za normalnu kognitivnu funkciju. Istraživanje je pokazalo da kada je prisutan u pravim razinama, može poboljšati kognitivne sposobnosti i pomoći u kompenzaciji ograničenog kognitivnog funkcioniranja.
Iako se vjeruje da ovaj neurotransmiter igra važnu ulogu u ukupnim sposobnostima rasuđivanja, njegov utjecaj je značajniji na pamćenje.
Ljudi s niskom razinom serotonina imaju veću vjerojatnost da će imati problema s konsolidacijom pamćenja.
Problemi s probavom
Serotonin je važan kemijski agens za prijenos signala iz mozga u probavni sustav. U tom smislu, vrijedi naglasiti da iako je ovaj neurotransmiter gotovo uvijek povezan s radom mozga, raspoloženjem i mentalnim blagostanjem, nevjerojatnih 95% serotonina proizvode crijeva. Međutim, ovdje proizvedeni serotonin ne putuje do mozga – serotonin koji koristi mozak mora se proizvoditi tamo.
Pa, iako su studije o funkcijama serotonina u crijevima relativno novijeg datuma, otkriveno je da igra važnu ulogu u apetitu i probavi. Međutim, zašto postoji tolika proizvodnja serotonina u crijevima i dalje je uglavnom misterij.
Konačno, znanstvenici su otkrili vezu između sindroma iritabilnog crijeva i neadekvatnih razina ovog neurotransmitera. Dokazano je da se ispravljanjem nedostatka serotonina kod pacijenata koji boluju od ovog sindroma može vratiti pravilan rad organa.
Umor i iscrpljenost
Razina serotonina također ima veliki utjecaj na proizvodnju energije. Neki ljudi koji pate od kroničnog umora otkrivaju nedovoljne količine ove kemikalije. Međutim, nakon što se vrate odgovarajuće razine neurotransmitera, uobičajeno je primijetiti značajno poboljšanje razine energije.
Međutim, osjećaj umora ili iscrpljenosti može biti rezultat mnogih drugih stanja.
Dugoročno gledano, kronični umor povećava mogućnost smanjenog lučenja ovog neurotransmitera.
Promjene u libidu
Među različitim svojstvima serotonina nalazimo i učinak na libido (seksualnu želju). Niske razine ove kemikalije izravno su povezane s povećanjem želje za spolnim odnosom, ali istovremeno i s nemogućnošću uspostavljanja emocionalnih veza s drugim ljudima, kombinacija koja nije idealna u smislu zadovoljavajuće veze.
Česte promjene u razinama dotičnog neurotransmitera mogu dodatno utjecati na seksualno ponašanje, kao i na fizičke sposobnosti povezane s njim.
Što učiniti ako imate niske razine serotonina
Moguće je povećati razinu serotonina prirodnim putem i bez pribjegavanja lijekovima. Neke metode su sljedeće:
- Bavite se sportom rekreativno, odnosno da se zabavite, a ne da vam bude prisila.
- Jedite hranu bogatu proteinima (sadrže triptofan).
- Jedite hranu bogatu ugljikohidratima poput povrća, orašastih plodova, mahunarki i cjelovitih žitarica (mozgu su potrebni šećeri da sintetizira triptofan).
- Nemojte jesti hranu bogatu zasićenim mastima i jednostavnim šećerima.
- Jedite hranu bogatu Omega 3 za pravilan rad mozga.
- Ograničite konzumaciju kofeina.
- Ne zanemarujte san.
- Jedite hranu bogatu vitaminom B, posebno vitaminom B6 (pomaže razvoj i funkciju serotonina u mozgu).
- Provedite vrijeme na otvorenom uživajući u sunčevoj svjetlosti u potpunosti.
- Prakticirajte meditaciju.
ATMA/lamenteemeravigliosa/Pripremila: Suzana Dulčić
