Osim ljudi, ne postoji niti jedna druga vrsta na planeti koja pije mlijeko nakon djetinjstva, a povrh toga još mlijeko druge vrste. Je li nam kravlje mlijeko doista potrebno?
Još smo kao mali u vrtiću učili da su krave stvorene da nam daju mlijeko te da nam je ono neophodno kako bismo bili zdravi i imali jake kosti. Jesu li krave zaista magična stvorenja koja sama od sebe proizvode mlijeko za ljude? I je li ono savršena hrana za nas?
U ovom članku saznajte 11 mitova vezanih uz krave i mlijeko.
-
Mit – krave proizvode mlijeko jer su krave
Krave ne proizvode mlijeko same od sebe zato što su krave, kao što mnogi još uvijek danas misle.
Krave su sisavci i kao svaka druga vrsta moraju zatrudnjeti i roditi kako bi njihovo tijelo počelo proizvoditi mlijeko – hranu za njihovu bebu.
-
Mit – krave prirodno proizvode previše mlijeka i treba ih pomusti
Krave u prirodi proizvode oko 5 litara mlijeka dnevno, taman koliko je potrebno njihovoj bebi. One ne proizvode ‘višak’.
Dugogodišnjim genetskim manipulacijama krave danas proizvode oko 50 litara mlijeka, a ponegdje 70 i više litara mlijeka dnevno što im iscrpljuje organizam i šteti zdravlju.
-
Mit – krave ‘daju’ mlijeko
Iako je ova rečenica općeprihvaćena do mjere da ni ne vidimo što s njom nije u redu, krave zapravo ne daju dobrovoljno svoje mlijeko.
One ga proizvode za svoju bebu, no u mliječnoj industriji telad se u većini slučajeva uzima majci odmah nakon rođenja te se njeno mlijeko zatim muze i prodaje za profit.
-
Mit – krave prirodno imaju veliko vime
Krave se u crtićima i filmovima pokazuju sa velikim vimenom te je to nešto po čemu ih poznamo. No, kad pogledamo krave u prirodi, njihovo vime se gotovo ni ne vidi.
Ljudskim uplitanjem i genetskom manipulacijom krave danas imaju ogromna vimena koja se praktički ‘vide iz aviona’ i znaju težiti 50 kg pa i više. To ima ozbiljne posljedice po njihovo zdravlje – teže se kreću, sklonije su upalama te im tijela brže propadaju.
-
Mit – krave uživaju u mužnji
Možda u prirodi gdje kravu siše njeno tele zbog kojeg ona i proizvodi mlijeko, ona to doživljava kao ugodno. No industrijske muzilice su nešto posve drugo.
Ako pitate farmere u mliječnoj industriji, oni će odlučno tvrditi kako krave vole da ih se muze te da proces za njih nije nimalo neugodan. No, po riječima veterinara, mužnja može uzrokovati neugodu i bol kod krava ako je prisutan mastitis – upala vimena, hromost, pri korištenju neispravno održavanih muzilica, grubog rukovanja farmera te pretjerane mužnje.
Istraživanja pokazuju da broj krava s mastitisom doseže i do 75%, dok je hromost prisutna kod oko 30 – 88% životinja. Po tome bi se dalo zaključiti da većina krava doživljava neugodu ili bol prilikom mužnje koja se obavlja 2 – 3 puta na dan.
https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC7649072/
https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC11200875/
-
Mit – krave žive na proplancima i jedu travu
Možda je tako bilo prije, no većina današnjih krava živi u zatvorenim prostorima gdje nema zelene trave ni danjeg svjetla, a nerijetko su vezane tako da se ne mogu ni slobodno kretati.
Uglavnom se hrane sijenom te žitaricama poput pšenice, kukuruza i soje. Žitarice, ne samo da nisu prirodne za krave, već se u većini slučajeva radi o GMO uzgojenim žitaricama prskanim opasnim herbicidom glifosatom koji se onda taloži u njihovom tijelu.
Krave se također nadohranjuju neprirodnom, visokom proteinskom prehranom koja može uključivati koštano brašno, brašno od pilećeg perja i riblje brašno. Naime trava koja bi im bila prirodna ne može osigurati hranjive tvari koje su potrebne njihovom tijelu za proizvodnju tako ogromnih i neprirodnih količina mlijeka. One su 100%-ni biljojedi kojima se daju životinjske namirnice što pokazuje koliko smo daleko spremni otići radi većeg profita.
https://www.iffo.com/system/files/downloads/TB27%20FM%20Dairy%20Cow.PDF
https://www.agproud.com/articles/19565-feather-meal-a-quality-source-of-protein-for-dairy-cattle
-
Mit – kravlje mlijeko je savršena hrana
Kaže se da je mlijeko potpuna i savršena hrana, što je istina, ali ne za nas, već za tele. Krave su velike i teške životinje, u prosjeku i do 10 puta teže od ljudi. Njihovo mlijeko je drugačijeg sastava i prilagođeno je prehrambenim potrebama njihovih beba. Glavna uloga kravljeg mlijeka je da tele od 50 kg pretvori u mladu kravu od oko 500 kg u roku od nekoliko mjeseci.
Kravlje mlijeko uz kazein, glavni mliječni protein, također sadrži posebne laktoferine i imunoglobuline (specifične imunizirajuće molekule) koji kod ljudi djeluju kao alergeni.
https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/33938008/
Kravlje mlijeko ne sadrži vlakna, ima nedovoljnu količinu vitamina C i B3 te minerala poput željeza. Zbog toga ne može u potpunosti zadovoljiti potrebe ljudskog tijela.
-
Mit – prirodno je piti ga
Osim ljudi, ne postoji niti jedna druga vrsta na planeti koja pije mlijeko nakon djetinjstva, a povrh toga još mlijeko druge vrste. Je li nam kravlje mlijeko doista potrebno?
Razmislimo o tome. Da nam majčino mlijeko treba i ključno je za našu dobrobit i zdravlje, naše vlastite majke bi ga nastavile proizvoditi, a mi bismo sisali u svojim 30-ima i 40-ima. Sama pomisao na to je smiješna, zar ne?
Također nikada nismo vidjeli odraslu kravu kako pije mlijeko, a ideja je jednako smiješna i neprirodna. Iako kravlje mlijeko (obično) pijemo iz čaše, to ne čini tu ideju ništa manje čudnom.
-
Mit – kravlje mlijeko daje jake kosti
Rečenica da trebamo piti kravlje mlijeko da bismo imali jake kosti je nešto što smo od malena čuli i na reklamama i u školi. No, je li to istina? Sve više studija pokazuje da mlijeko zapravo nije zdravo za naše kosti te da zemlje s najvećom konzumacijom mliječnih proizvoda imaju i najveću stopu osteoporoze.
Naime, mliječni proizvodi stvaraju kiselost u tijelu te tijelo zatim crpi alkalne mineralne poput kalcija iz naših kostiju kako bi to neutraliziralo. Visoke količine proteina u mlijeku isto ne pomažu – uzrokuju metaboličke poremećaje koji imaju štetne učinke na zdravlje kostiju.
Mnoge namirnice biljnog porijekla sadrže kalcij, poput tofua, sjemenki sezama i badema te suho voće, a ne uzrokuju upale u tijelu.
https://nutritionfacts.org/topics/dairy/
-
Mit – farmeri vole životinje i tu su da im pomognu
Mnogi vjeruju kako farmeri drže krave jer ih vole te su prvenstveno tu kako bi kravama pomogli da im bude bolje. Uostalom oni ih hrane, daju im krov nad glavom i redovito muzu kako bi kravama bilo lakše. A i čuli smo priče o onoj jednoj kravi koja je pobjegla u šumu i imala ogromno vime zbog kojeg je poludjela jer ju nitko nije pomuzao.
No istina je malo drugačija. Krave dolaze na svijet (najčešće) umjetnom oplodnjom u vrijeme koje je farmer odredio, a ostaju na farmi ako su plodne i proizvode optimalne količine mlijeka. Uostalom, da nisu same bile podvrgnute umjetnoj oplodnji kako bi zatrudnjele i rodile, ne bi ni bilo potrebe za mužnjom.
Čim se smanji proizvodnja njenog mlijeka, ista ta krava se šalje u klaonicu. Jer nema tu puno emocija. Da nije bilo želje farmera za zaradom koristeći njeno tijelo i njezine resurse, nje ne bi ni bilo. Farmeri stoga nisu njeni spasioci, već ti koji su je doveli u situaciju da je se mora pomusti. Njoj bi zapravo bilo bolje bez nas i našeg uplitanja.
-
Mit – farmeri tretiraju svoje životinje kao obitelj
Krave su velike životinje koje troše ogromne resurse i nisu ekonomski isplative ako od njih nema koristi. Ne drže se iz ljubavi niti su nečiji kućni ljubimci. Daleko od toga.
Iako neko farmeri tvrde da svoje krave tretiraju kao članove obitelji, to je vrlo diskutabilno, jer da se standarde prakse koje se sprovode na malim i velikim farmama krava zaista sprovode na ljudima, svi farmeri bi završili u zatvoru.
Zaključak
Sagledavajući pojam mlijeka i život krava na ovaj malo drugačiji način, možda ste poželjeli nešto učiniti po tom pitanju. Ako volite životinje i želite im najbolje, no također zaista volite jesti sir, jogurt, maslac i sl. i mislite da ih se ne biste mogli odreći, postoji rješenje.
Danas na tržištu imamo pregršt biljnih zamjena za naše najdraže proizvode poput biljnih mlijeka, sireva, vrhnja, namaza i drugih mliječnih proizvoda tako da i dalje možemo jesti sve što volimo. A kupnjom takvih proizvoda činimo dobro i sebi i kravama.
Ana Flores
@heart4naturee
