C.G. Jung – Kompleksi
C.G. Jung zaslužan je što je u psihološki riječnik uveo pojam kompleksa. Za komplekse općenito možemo reći da predstavljaju nesvjesne sadržaje koji su odgovorni za poremećaj svijesti. Kompleksi se uočavaju putem konstelacija kompleksa a to je stvaranje psihološki nabijenog trenutka u kojem je naša svijest uznemirena određenim kompleksom. To je onaj trenutak kada možemo reći da nas je netko “dirnuo u žicu” ili “udario tamo gdje smo najslabiji”.
Primjer konsteliranog kompleksa putem svakodnevne sitaucije:Žena koja ima problema u svojoj ljubavnoj vezi ili odnosu susreće u gradu prijateljicu s kojom se neko vrijeme nije čula. Prijateljica joj kaže kako je nedavno ušla u prekrasnu emotivnu vezu s jednim zgodnim i ljubaznim muškarcem. Nakon te izjave žena se odjednom počinje osjećati potišteno, nezadovoljno, povrijeđeno. Zašto je to tako? U ovom slučaju došlo je do asocijacije ženinog kompleksa “ljubavnog odnosa” i isplivale su njezini problemi i nezadovoljstva. Sa stanovišta jungove psihologije možemo reći da je žena postala konstelirana osoba, koja je zauzela položaj s kojeg će reagirati na određen način. Možda kroz trenutno javljanje anksioznosti a kasnije možda kroz gubitak kontrole nad emocijama i ponašanjem.
Naime, Ja – Ego gubi kontrolu kada se kompleks aktivira, te se oslobađa emotivna energija. Kompleksi posjeduju vlastitu specifičnu energiju koja se manifestira kao potencijal za osjećanja i postupke. Jung je vrlo rano u svojoj praksi razvio “test asocijacija” koji se koristi za otkrivanje kompleksa. Test se sastoji od stotinjak riječi – pojmova npr. udarac, dijete, ljubav, otac, zaštita itd. Osoba na zadane pojmove primjenjuje slobodne asocijacije a prilikom javljanja idiosinkratskih odgovora tj. asocijacija u obliku rime, besmislenih riječi, neuobičajenih asocijacija, zbunjenosti, vrpoljenja i slč. za koje možemo reći da predstavljaju znakove poremećaja svijesti tj. komplekse povazane uz zadani pojam. Pokazatelji kompleksa su svojevrsni znaci uznemirenosti koji na bilo koji način remete uobičajeni tok svijesti.
Komplekse možemo svrstati u nekoliko vrsta. Postoje osobni kompleksi s kojima se u terapijskom radu najviše bavimo, generacijski npr. rat koji je stvorio niz kompleksa u određenoj generaciji ljudi, društveni kompleksi, porodični komplesi koji također igraju jako značajnu ulogu a nastaju od zajedničkih traumi koje dovode do zajedničkih kompleksa unutar jedne porodice.
