Na Zapadu se riječ dijagnoza obično odnosi na određivanje bolesti nakon što se pojavila. U avurvedi se dijagnoza odnosi na stalno praćenje međudjelovanja između reda (zdravlja) i nereda (bolesti) u tijelu. Proces bolesti je reakcija između dosha i tkiva. Simptomi bolesti se uvijek odnose na poremećaj ravnoteže tri-doshe. Kad jednom shvatimo prirodu neuravnoteženosti, ravnoteža se ponovno može uspostaviti kroz liječenje.
Ayurveda poučava vrlo precizne metode za shvaćanje procesa bolesti prije očitih znakova da se bolest pojavila. Otkrivajući rane simptome neuravnoteženosti i reakcije na bolest tijela osoba može odrediti prirodu budućih tjelesnih reakcija. Jedan od glavnih oblika općeg ispitivanja (dijagnosticiranja) pacijenta u Avurvedi je osmerostruko ispitivanje (Asthavidha Parikshd). Ako ovih osam ispitivanja radimo svakodnevno dok smo zdravi ili kad osjetimo nepovoljne promjene, onda je to preventivno i najbolje. Ako ih radimo kad smo bolesni, onda je to kurativno i manje inteligentno, ali korisno. Svakodnevno ispitivanje ili promatranje pulsa, jezika, lica, očiju, noktiju i usana osigurava suptilne pokazatelje tjelesnog stanja. Zatim su tu mokraća i stolica. Kroz njih student ayurvede može naučiti koji patološki procesi se pojavljuju u tijelu, koji organi su oštećeni i gdje su se nakupile doshe i toksini. Tako, provjeravajući tjelesne pokazatelje redovito, mogu se rano otkriti patološki simptomi i poduzeti preventivne mjere. Ayurveda poučava da je naše tijelo živa knjiga i, da bi se shvatilo i održalo u fizičkom i umnom blagostanju, mora se svakodnevno “čitati”.
Provjera radijalnog pulsa
Jutarnji sati su najbolji za ispitivanje pulsa. Ispitivati je dobro tri puta za redom u razmaku od nekoliko minuta. Kod ispitivanja treba uočiti: broj otkucaja u min., karakter i kvalitet pulsa. Karakter se očituje kao gibanje (geg ili stil gibanja) stanovitih životinja. Npr. za vata puls dobar jc primjer gibanje zmije, za pitta puls – gibanje žabe, a za kapha puls – gibanje labuda. Kvalitet se očituje kao hladno, toplo, mekano, tvrdo, lagano (rijetko), brzo (gusto), puno, prazno, kolapsirajuće i spiralno.
Lagano prihvatite ruku i blago savinite ručni zglob. S tri prsta dodirnite ruku nad palčanom arterijom tako da osjetite kucanje pulsa. Polako popuštajte pritisak kako biste osjetili razlike u kucanju pulsa.
- Položaj kažiprsta označava puls vate. Kad prevladava taj puls, kažiprst jače osjeća kucanje. Također, puls se osjeća poput pokreta zmije, brzo i sklisko.
- Položaj srednjeg prsta označava puls pitte. Kad prevladava taj puls, na srednjem prstu je kucanje najjače. Aktivan je i skače poput kretanja žabe.
- Položaj prstenjaka označava puls kaphe. Kad prevladava taj puls, najjače se osjeća na prstenjaku. Puls je polagan i sličan plivanju labuda.
Kao što slika ruku pokazuje, radijalni puls se pipa s prva tri prsta: kažiprstom, srednjim i prstenjakom. Da bi se napravio potpun pregled pulsa, liječnik gleda u pacijenta i provjerava puls na obje ruke. Pokazatelji pulsa variraju od lijeve do desne strane, tako da je najbolje provjeriti puls s obje strane tijela. Puls ne bi trebao biti uziman nakon masaže, jela, kupanja, spolnog odnosa ili naprezanja.
Na puls također utječu sjedenje blizu izvora topline i naporne vježbe. Puls se može provjeriti i na drugim točkama tijela. Da biste izmjerili svoj puls, savinite malo svoju ruku i zglob. Lagano stavite tri prsta na ručni zglob ispod zglobne kosti i osjetite otkucaje pulsa. Tada malo smanjite pritisak prstiju da biste osjetili različite pokrete pulsa. Položaj kažiprsta označava mjesto vata doshe. Kada vata prevladava u građi tijela, kažiprst će jače osjećati puls koji će biti nereguliran i tanak, krećući se poput valova, poput zmije. Zbog toga se taj puls zove “zmija” puls i označava povišenu vatu u tijelu. Položaj srednjeg prsta označava puls pitta dos/ie. Kada pitta prevladava u građi, puls će biti jači pod srednjim prstom. Osjećat će se aktivan i uzbuđen puls, koji skače poput žabe. Zove se “žaba” puls. Taj puls označava povišenu pittu. Kada prevladava kapha. otkucaji pulsa se najviše primjećuju pod prstenjakom. Puls je snažan, a njegovo kretanje podsjeća na plivanje labuda. Stoga se on naziva”labud” puls.
Kod bolesnog stanja puls se očituje na sljedeći način:
- Kod povišene vate kreće se poput zmije ili pijavice, neregularno, nemirno, nikada toplo ili hladno.
- Kod povišene pitte kreće se poput žabe, vrane, vrapca, ždrala ili prepelice, topao je, brz, rijedak i mekan.
- Kod povišene kaphe kreće se poput labuda, goluba, pijetla, pauna ili slona; stabilan je, hladan, gust, pun ili težak.
Ne samo građa, već također i slanje tjelesnih organa se može odrediti provjerom površnog i dubinskog pulsa. Otkucaji pulsa ne odgovaraju samo otkucajima srca, već otkrivaju i nešto o važnim putevima koji povezuju energetske tokove prune u tijelu. Te struje kruže kroz krv, prolaze vitalnim organima poput jetre, bubrega, srca i mozga. Osjećajući površni i dubinski puls, osjećajna osoba može otkriti stanje tih raznih organa. Svaki prst se nalazi na putu elementa koji je povezan s doshom log mjesta.
Na primjer, kažiprst se nalazi na vata doshi i otkriva tjelesni zrak; srednji prst koji se nalazi na pitti otkriva vatru; a prstenjak koji se nalazi na kapha pulsu otkriva vodu.
Točke pulsa
Puls se može provjeravati:
- na sljepoočnoj arteriji (temporalis superficialis), iznad slje-poočnice sa strane glave
- na arteriji ili vratnoj žili kucavici (carotis externa) sa strane vrata iznad ključne kosti
- na arteriji ulnaris s unutarnje strane ruke iznad lakta
- na radijalnoj arteriji (palčanoj), na ručnom zglobu s unutrašnjoj strane ruke
- na bedrenoj arteriji femoralis (bedrenoj) s unutarnje prednjice noge gdje se spaja sa zdjelicom
- na arteriji tibialis posterior, iznad stopala, straga gležnjevog zgloba
- na arteriji dorsalis pedis na gornjem dijelu stopala
Kad kažiprst počiva na desnom ručnom zglobu bolesnika, osjeća se aktivnost debelog crijeva s površnim dodirom, a kada se stisne jače, može se osjetiti aktivnost pluća. Ako je bilo snažno kad je kažiprst na desnoj strani površno stavljen, tada je povećana vata u debelom crijevu; ako je duboki puls snažan, postoji kongestija pluća (navale krvi u plućima). Srednji prst na desnom ručnom zglobu može otkriti stanje žučnog mjehura s površnim dodirom, a s jačim pritiskom stanje jetre. Prstenjak s površnim dodirom osjeća vanjsku ovojnicu srca (perikardija), a s jačim dodirom otkriva usklađenost vatapitta-kaphe. Kažiprst položen površno na lijevom ručnom zglobu bolesnika primjećuje aktivnost tankog crijeva, dok se srce prati jačim pritiskom. S površnim pritiskom srednjeg prsta se promatra aktivnost želuca, a jači pritisak otkriva stanje slezene. Prstenjak, kada se postavi površno, otkriva stanje mjehura, a kada se pritisne jače, stanje bubrega.
Potrebna je svakodnevna vježba da bi se naučila tehnika provjere pulsa. U različita vremena dana se mogu osjetiti varijacije vašeg pulsa. Možete također bilježiti promjene pulsa nakon uriniranja, kada ste gladni ili kada ste ljuti. Promatrajući takve promjene, počet ćete učiti kako čitati puls.
Puls se ne smije provjeravati:
- dok smo gladni
- nakon teškog fizičkog posla
- nakon sjedenja pored vatre
- dok se kupamo
- nakon masaže
- nakon seksa
- nakon uzimanja hrane ili alkohola
- nakon sunčanja
Puls i organi
Broj otkucaja prema dobi:
- dijete u maternici – 160
- dijete nakon rođenja – 140
- od rođenja do jedne godine – 130
- od jedne do dvije godine – 100
- tri do sedam godina – 95
- osam do četrnaest godina – 80
- srednja životna dob – 72
- starost – 65
- bolest – 120
- trenutak smrti – 160
Stjepan Žagar, “Ayurveda – Vedska Medicina”