‘Mesojedi bi trebali plaćati dodatak zbog rizika! Već sam prijelaz čovjeka na vegetarijansku prehranu i prehranu siromašnu životinjskim bjelančevinama, može liječiti bolesti’, tvrdi liječnik, voditelj HG Naturklinike u Michelriethu. To dovodi do pitanja zašto sve bolnice i klinike ne prijeđu na vegetarijansku prehranu.
Veg: Gospodine Dr. Schneider, kod vas se, u HG Naturklinici, svi pacijenti hrane vegetarijanskom hranom. Radi li se o klinici koja je zamišljena samo za vegetarijance?
Dr. med. Schneider: Ne, nikako. U slučaju da je određeni pacijent vegetarijanac, sigurno vrlo cijeni što će u našoj klinici dobiti izvrsno vegetarijansko jelo. Međutim, mnogo je i pacijenata koji se inače hrane uobičajenom, ‘miješanom’ hranom, pa kod nas dožive raznolikost vegetarijanske prehrane i spoznaju da se može izvrsno vegetarijanski kuhati i jesti. Meso im, uglavnom, uopće ne nedostaje. Za mnoge je to potpuno novi doživljaj.
Veg: Zašto nudite samo vegetarijansku hranu?
Dr. med. Schneider: Dva su razloga. Prvi je etičke prirode jer smo mi Naturklinik (prirodna klinika). Kao prirodna klinika imamo obveze prema prirodi i okolišu. Mišljenja smo da čovjek, kao dio prirode, može postati zdrav samo tada kada ponovno, sve više, počne živjeti u skladu s prirodom. Ne može se reći: postat ću zdrav, postat ću sretan, postat ću veseo, kada je to utemeljeno na smrti, ubojstvu, patnji i bolu. To je etički razlog. Drugi je razlog sasvim zdravstvene prirode. Prošlih je godina u cijelom svijetu objavljen niz studija koje definitivno i nedvosmisleno dokazuju da vegetarijanska prehrana nije samo puno zdravija, već i da prehrana koja uključuje meso zaista čini bolesnim i uzrokuje, ili je barem indirektno odgovorna, za mnoge bolesti.
Veg: Popravlja li se stanje bolesti kada čovjek izbaci meso iz svoje prehrane? Možete li navesti neke primjere i opažanja iz vaše klinike, a u vezi su s jedenjem mesa?
Dr. med. Schneider: Ima puno aspekata koji su u međuvremenu potvrđeni kao sigurni. Poznato je, primjerice, da rak crijeva, rak debelog crijeva, nije u nebitnoj vezi sa jedenjem mesa. Dijabetes, odnosno šećerna bolest, također je usko povezana s jedenjem mesa, kao i mnoge bolesti srca i krvotoka. Ono što uopće nije toliko poznato, ali je možda najočitije u vezi s jedenjem mesa, su razni bolovi. Primjerice, bolovi u zglobovima uzrokovani artrozom, odnosno tzv. degenerativnom bolesti zglobova ili upale zglobova kao što su artritis i reuma. Osteoporoza je, također, velikim dijelom uzrokovana konzumacijom životinjskih bjelančevina. U mnogim takvim slučajevima postoje iskustva da samo pri izostavljanju životinjskih bjelančevina kroz kratko vrijeme, često već u roku od jednog do dva tjedna, može doći do jasnog smanjenja bolova.
Veg: Dakle, u HG Naturkliniku dolaze pacijenti čije se tegobe poboljšaju ili skroz nestanu samo pri promjeni prehrane?
Dr. med. Schneider: Točno. U mnogo je slučajeva samo promjena prehrane na vegetarijansku, često i promjena na prehranu bez životinjskih bjelančevina, razlog za smanjenje bolova ili za poboljšanje stanja bolesti.
Veg: Je li to više subjektivno osjećanje pacijenta ili se može laboratorijskim vrijednostima dokazati da je doista došlo do poboljšanja?
Dr. med. Schneider: Bolovi su zapravo uvijek subjektivno osjećanje, jer svaki čovjek doživljava svoje bolove drukčije, ima drukčiji osjećaj bolova, drugu svijest bolova i drugi prag bolova, tako da je na kraju izjava ‘imam manje bolova’ uvijek subjektivna. Za nekoga tko podnosi bolove ili stalno pati od jakih bolova, izjava poput ‘sada imam manje bolova’ ili ‘više gotovo nemam bolova’ znači mnogo više nego svaki objektivni parametar.
Osim toga, postoje i laboratorijski parametri koji su pri upalama povišeni. Jedan od njih je high sensitive CRP, koji pokazuje podsvjesne kronične upale. Ove su upale, prema današnjim saznanjima, jedna od glavnih uzroka tzv. civilizacijskim bolestima poput artroze, dijabetesa, koronarnih bolesti srca, smetnji krvotoka…, sve do srčanog infarkta. I ovaj se CRP može mnogo smanjiti samom promjenom prehrane. Mnogo je pacijenata za koje se može reći da je sama promjena prehrane na vegetarijansku, i onu sa malo životinjskih proizvoda, već pridonijela poboljšanju ili čak normalizaciji ove CRP-vrijednosti.
Veg: U HG Naturklinici se koristite i metodama dijagnosticiranja koje nisu uobičajene u školskoj medicini. Pri tome mislim na mikroskopiju tamnog polja i test ‘razmazane’ krvi. Što se može utvrditi ovim metodama?
Dr. med. Schneider: Testom ‘razmazane’ krvi i mikroskopijom tamnog polja možemo vrlo dobro utvrditi stanje cijeloga tijela. Vidi se od čega se sastoji ‘milje’ i gdje leže slabe točke. Mogu se , primjerice, ustanoviti upale koje natiču, eventualni ukazi na infekcije. Ovaj test također može odgovoriti na pitanja postoji li opterećenje bjelančevinama i koji su organi pogođeni. Upućuje li sve u smjeru ‘alergičan’ ili, primjerice, u smjeru ‘reumatičan’? Eventualno se u krvnom testu mogu vidjeti ukazi na tumore. Ovi testovi jače prikazuju stanje cijelog organizma nego normalne laboratorijske vrijednosti.
Veg: Kako točno se radi taj test?
Dr. med. Schneider: Kod testa s ‘razmazanom’ krvi uzme se kap krvi iz jagodice prsta i stavi na stakalce. Ta se kap krvi tada razmaže s drugim stakalcem. Zatim se suši i nakon toga istražuje pod mikroskopom te prema najrazličitijim kriterijima ocjenjuje. Dobivena vrijednost liječnicima i terapeutima daje bitna razjašnjenja i upute.
Veg: A što je mikroskopija tamnog polja?
Dr. med. Schneider: Kod mikroskopije tamnog polja krv se u vitalnom stanju stavlja neposredno iz jagodice prsta na stakalce i promatra. Pri tom se može vrlo dobro raspoznati stanje seruma i stanje crvenih krvnih zrnaca. Primjerice, postoje li kristali kao u statusu zgrušavanja, je li krv žitka ili dobro protočna ili u kojem je stanju imunitet. Na bazi se specijalnih mikroorganizama u krvi može ocijeniti koliki je stupanj opterećenosti imuniteta, može li se stvoriti nešto upalno ili čak nešto kancerogeno. Tako se, prema određenim kriterijima, istražuje krv kod testa tamnog polja. Obje nam pretrage zajedno – mikroskopija tamnog polja i test ‘razmazane’ krvi – daju vrlo vrijedan uvid u to što se doista događa u tijelu.
Veg: Nakon što je pacijent HG Naturklinike neko vrijeme jeo hranu bez mesa, mogu li se tim pretragama ustanoviti moguće promjene?
Dr. med. Schneider: Ne radi se samo o pojedinačnim slučajevima, već je pravilo da se između stanja nakon dolaska i stanja nakon što je pacijent neko vrijeme uživao u kuhinji bez mesa, vidi nevjerojatna razlika. Veliki je dio začepljenja, taloga i upala u tijelu popustio. Krv često ponovno ima više energije, manje je ‘ljepljiva’, bolje teče, a talozi su, primjerice, u žilama ili organima, puno manji. Isto je tako manje i opterećenje mikroorganizmima. Može se, naime, mjestimice vidjeti nevjerojatna razlika.
Veg: Kako možete biti sigurni da se ove promjene u rezultatima testova doista mogu svesti na promjenu prehrane, a nisu i rezultat terapija koje se istodobno provode?
Dr. med. Schneider: Mnogi naši posjetitelji dolaze isključivo zbog promjene prehrane. Žele saznati kako se mogu dobro i pravilno vegetarijanski hraniti te upoznati uravnoteženu, zdravu prehranu. Time se može vrlo dobro zaključiti da je promjena utemeljena isključivo promjeni prehrane.
Veg: Kada se već samom promjenom prehrane mogu dobiti takvi rezultati, a međunarodna istraživanja ujedno potvrđuju vaša iskustva, možemo se zapitati zašto vegetarijanska prehrana i prehrana siromašna životinjskim bjelančevinama nije obvezna u svim klinikama?
Dr. med. Schneider: To je dobro pitanje. Zašto se u uobičajenim ustanovama daje mesna hrana, pitanje je koje se ne može obrazložiti medicinskim činjenicama. Zapravo, stanje je znanja takvo da pokazuje da bi osnovna prehrana u svakom slučaju morala biti vegetarijanska prehrana, posebice u bolnicama i klinikama. S obzirom na to da se danas zna da mesna hrana čini bolesnim, činjenica da se unatoč tom znanju nudi mesna prehrana, ona postaje gotovo napad – posebice kod dijabetesa, bolesti srca i krvnih žila ili nakon operacija. Zapravo, to baš i nije za razumjeti. Jedno bi od objašnjenja moglo biti da je ponekad takvim novim spoznajama teško zamijeniti otprilike nekoliko stotina godina stare dogme i tradicije. Možda je to i zato što naklonost i navike još uvijek imaju prednost pred zdravstvenom koristi.
Veg: Možemo li predmnijevati da će se kroz nekoliko godina takvo stanje promijeniti i da će se prehrana u bolnicama prilagoditi aktualnom znanstvenom položaju?
Dr. med. Schneider: Nadajmo se. Ja bih u svakom slučaju podržao ovu viziju budućnosti jer bi to bila prednost kako za liječnike, tako i za pacijente, pa i za cijeli zdravstveni sustav. Svi bi od toga profitirali. Nemalo bi profitiralo i zdravstveno osiguranje. Uštedjeli bismo milijarde već samom ponudom vegetarijanske prehrane kao osnovne prehrane u svim bolnicama. Profitirale bi, naravno, i životinje na koje mnogi pri jedenju mesa uopće ne misle. S ušteđenim bismo im milijardama, kao ‘odštetu’, mogli napraviti velike biotope (prirodna staništa) i napokon ih tretirati kao ono što jesu, kao živa bića koja postoje uz nas na ovoj Zemlji.
Veg: Ne bi li isto tako bilo opravdano da, svojedobno, vegetarijanci plaćaju manje doprinose za zdravstveno osiguranje?
Dr. med. Schneider: Ja bih prije to ovako rekao: ne-vegetarijanci bi trebali platiti dodatak. Ono što je bolje i zdravije bi trebala biti norma, a ne obrnuto. Kao što bi netko tko se bavi rizičnim sportom ili netko tko puši trebao platiti dodatak, tako bi i netko tko ulazi u jedan od najvećih svakodnevnih rizika, naime jedenje mesa, trebao platiti takav dodatak za rizik.
Veg: Čini se da se razglasilo kako je HG Naturklinika na ovom području preuzela ulogu predhodnika i privlači mnoge ljude iz cijeloga svijeta. Iz kojih zemalja dolaze vaši pacijenti?
Dr. med. Schneider: Dolaze iz pedesetak zemalja. Mnogo naših suradnika govori više jezika i mogu po potrebi prevoditi. Pacijenti dolaze iz cijele Europe, ali i iz Južne i Sjeverne Amerike, Australije, arapskih zemalja, Indije, Rusije… dakle, sa svih kontinenata i iz svih narodnih grupa.
Veg: Nedavno je bivši slovenski predsjednik Dr. Janez Drnovšek završio u medijima zbog jedne svoje izjave. Rekao je: ‘Promijeni li čovjek svoj život u pozitivnom smislu tako što riješi svoje unutarnje i vanjske konflikte u životu i u odnosu s okolinom, tako da živi u miru s drugim ljudima, s prirodom i životinjama, tada može svoju bolest izbaciti iz svoje glave. Postat će tjelesno zdraviji ili zdrav, to je i moje iskustvo. Nadam se da će mnogi ljudi to shvatiti.’
Na to mu je upravo predsjednik liječničke komore, Dr. med. Poredos odgovorio: ‘Gospodine Predsjedniče, promjena života na pozitivan stav prema sebi, prema drugim ljudima, prema životinjama i prirodi nije automatizam za tjelesno ozdravljenje čovjeka, kao što vi tvrdite. Vaša izjava po meni nije dobra i pozivam sve ljude da umjesto toga potpuno slijede savjet liječnika.’ Koji je vaš stav prema ovim citatima?
Dr. med. Schneider: Naše iskustvo daje za pravo predsjedniku Slovenije. Mi uvijek nanovo doživljavamo iskustva da mišljenje i ponašanje, svakodnevna rutina i životne prilike imaju veliki udio u oboljenjima i prema tome su između ostaloga odlučujuće za zdravlje i bolest. Promjena životnog stava na pozitivan znači manje stresa, a to znači manje smetnji u imunitetu. Ove veze između psihe, životnog stava i imuniteta su više nego poznate i uobičajena su praksa. Bez promjene u mišljenju i životnom stilu, nema ozdravljenja. To zna i školska medicina i zato mi iskreno nije sasvim jasna izjava ovog predsjednika Zdravstvene komore. U Njemačkoj se u svakom slučaju postupa tako da su koncepti rehabilitacije i liječenja bolesti sasvim određeni aktivnostima svakog pacijenta. Zašto se onda radi analiza rizičnih faktora? Primjerice, kod dijabetesa se rade baš zato da bi se upravo te rizične čimbenike ugradilo i u vlastito oblikovanje života. Kod bolesti se srca i krvnih žila, kao i kod dijabetesa, zna da svladavanje stresa igra veliku ulogu. I to ne samo poslovni stres, već i ono nesvladano u privatnom području. Ovakve stvari pripadaju standardu medicine. Može biti da se predsjednik Slovenije nešto određenije izrazio, ali to je, eto, njegovo iskustvo i samim time njegovo uvjerenje. Mislim da nemamo pravo nekome osporavati njegova iskustva.
Takvo iskustvo da promjena životnog stila i razmišljanja ima velikog utjecaja na ozdravljenje, kod nas je svakodnevica. U HG Naturklinici ne radimo bez razloga prema principu ‘Potpuno ozdravljenje za dušu i tijelo’, jer bez svladavanja konflikata u vlastitom životu koji nas dovode do napetosti, straha i brige, ne možemo postati zdravi. Rješavanjem čimbenika stresa, ovisnosti i konflikata u životu, postajemo slobodniji, sretniji, zadovoljniji – i jednako tako zdraviji.
Veg: Puno vam hvala na razgovoru.
(Iz časopisa Vegetarisch genießen, broj 2/06)
Dr. med. Arno Schneider, liječnik u HG Naturklinici Michelrieth
www.naturklinik.com / prijatelji-zivotinja.hr
