Svaki dan treba raditi na sebi, a ne samo kada se jave loše misli. Svaki dan treba vježba, jer samo svakodnevnom praksom, osjećat ćete se manje tjeskobno i depresivno tj. manje zarobljeni u nekim povredama ili gubitcima koje ste iskusili u prošlosti. Mnogima se sve to skupa ne da, jer rad na sebi je naporan i potrebno je puno strpljenja, ali i znanja. I onda je najlakše posegnuti za “lijekom” koji će imati kratkoročni učinak uz visoku cijenu, ali s ozbiljnim dugoročnim problemima za zdravlje.
Nakon zanimljive stručne edukacije za terapeute i psihoterapeute koju sam prošla u Antwerpenu, poseban je naglasak bio na pravom tsunamiju anksioznosti i anksioznih poremećaja i novih psihoterapijskih tehnika. Stoga želim s vama poštovani čitatelji Atme podijeliti neke preporuke kako si sami možete pomoći ako ste anksiozni kao i nekoliko korisnih informacija kada je u pitanju farmakoterapija.
Uporaba i zlouporaba lijekova u liječenju anksioznih poremećaja
Jedan od naših predavača bio je poznavati belgijski psihijatar i psihoterapeut koji je govorio i o prekomjernoj konzumaciji pa i zloupotrebi lijekova iz grupe tzv. anksiolitika i devastirajućih nuspojava istih poglavito u posljednje dvije godine. Riječ je o klasi lijekova iz grupe benzodiazepini u koje spada većina lijekova anksiolitika, hipnotika, lijekova za smirenje, itd. Ima ih jako puno a razlikuju se po snazi i brzini djelovanja.
Koliko sam upoznata u Hrvatskoj su dostupni na recept lorazepam, klonazepam, diazepam, alprazolam, itd. Ova klasa lijekova masovno se propisuje jer doista imaju brzo djelovanje i dobro se podnose. Ali, ima jedan veliki “ali”, a to je da se moraju poštovati mjere predostrožnosti, koje uključuju: kratko vrijeme neprekidnog uzimanja, ne dulje od 4 sedmice.
Problem je što mnogi pacijenti ne poštuju ove preporuke, a neki su mi klijenti ukazali na to da neki liječnici krše pravilo o vremenski ograničenom propisivanju benzodiazepina pa nekim pacijentima izdaju benzodiazepin neprekidno nekoliko godina što je katastrofa.
Oprez s lijekovima i vremenskom okviru njihova korištenja
Kao što je upozorio naš predavač, druga bitna stvar – kod naglog prestanka uzimanja ovih lijekova, je moguća apstinencijska kriza. Takvi se pacijenti najčešće žale na mnoge tegobe kao što su uznemirenost, razdražljivost, potištenost, tjeskoba, nesanica, želučane smetnje. Drugim riječima, što su duže trošili te lijekove, tim gore, jer će im biti teže ”triježnjenje”.
Druga stvar na koju je upozorio naš predavač, je to da benzodiazepini nisu lijekovi protiv depresije, jer nisu antidepresivi, nego upravo obrnuto – depresori živčanog sustava. To znači da kod osobe kojoj je dijagnosticirana depresija, a liječnik joj je prepisao benzodiazepine, može doći do pogoršanja simptoma depresije.
Ukratko, ova grupa lijekova jest ok samo ako je psihijatar pacijentu dijagnosticirao čisti anksiozni ili miješani depresivno-anksiozni poremećaj, s tim da se ni u tom se slučaju sredstva za smirenje ne smiju uzimati unedogled. Stoga, oprez!
Farmakoterapija za depresiju ili anksioznost?
Baš kao što se razlikuju ove dvije mentalne bolesti, tako se razlikuje i terapija lijekovima. Naime, lijekovi iz grupe anksiolitika ili sedativa koriste se u liječenju anksioznosti.
S druge strane, antidepresivi se koriste u liječenju depresije i ima ih nekoliko vrsta, a najrašireniji su oni koji jačaju aktivnost serotonina – SSRI tj selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina i smiju se uzimati na duži rok (6-9 mjeseci).
Kako prirodnim putem ublažiti i otkloniti simptome anksioznosti?
1. Eliminirati organske uzroke anksioznosti
Naš je predavač naglasio ulogu odgovornosti kako samog pacijenta tako i vašeg obiteljskog liječnika koji bi prije nego vas pošalje kod psihijatra, tj. prije prepisivanja farmakoterapije za liječenje anksioznosti, trebao uputiti pacijenta na jednostavnu laboratorijsko dijagnostičku obradu da se eliminiraju neki organski uzroci koji mogu biti okidač vaše anksioznosti, kao što su hipoglikemija (stanje snižene koncentracije glukoze u krvi), anemija i hipotireoza (sistemski poremećaj izazvan nedostatkom tireoidnih hormona u perifernim tkivima organizma).
Ako već imate dijagnozu nekih od spomenutih poremećaja, naravno ćete biti potišteni, tjeskobni, anksiozni, a možda i depresivni.
2. Korigirati prehranu
Što se prehrane jako bitno da totalno eliminirate unos šećera i industrijski procesuirane hrane, zaslađivače (skrivene u napitcima, preljevima, muslijima, itd.), mlijeka i mliječnih proizvoda, soje i sojinih proizvoda, glutena i kukuruznog sirupa (aditiv) koji dugoročno uništavaju naše zdravlje.
Namirnice koje sadrže visoko fruktozni kukuruzni sirup izazivaju ovisnost – razina šećera u krvi naglo i neprirodno raste, a tijelo zbog toga luči inzulin, koji potiče taloženje masnog tkiva, posebice područje oko trbuha. Koristi se u pićima, prerađenoj hrani, žitaricama i pekarskim proizvodima, bezalkoholnim napitcima.
Preporučuje se dijeta u trajanju od mjesec dana, a to znači da bi trebali eliminirati sve ovo što sam nabrojala. Budete li ustrajni i sami ćete svjedočiti nevjerojatnim promjenama, jer će barem 30% simptoma nestati kad se riješite smeća kojega unosite u svakodnevnoj brzoj prehrani.
3. Više mira i samoće, a manje buke
Ono što se također preporučuje, a ništa vas ne košta jesu molitva, meditacije, vježbe disanja za samokontrolu tjeskobe i anksioznosti tzv. abdominalno disanje. Trebate znati da su disanje i emocije međusobno povezani.
Drugim riječima, način na koji dišemo je zrcalo našeg unutarnjeg emocionalnog stanja – kada smo smireni, opušteni i nemamo nikakve emocionalne reakcije, naše je disanje baš onakvo kakvo treba da bude, usporeno i plitko.
S druge strane kada emocionalno reagiramo (strah, ljutnja, bijes, plač), naše se disanje ubrzava. Udahnite duboko na nos, zadržite dah – brojite do 5, izdahnite polako na usta, i tako 10 puta.
4. Ukloni automatske negativne misli
Eliminirajte automatske negativne misli kad god imate osjećaje tuge, kada ludite i van kontrole ste. Uzmite papir i olovku i napišite o čemu razmišljate u trenutku kada se jave misli i što te dovelo do ovakvih misli tj osjećaja i zapitaj se – je li to doista istina?
Automatske negativne misli su ljudske kognitivne distorzije koje se jave kao grom iz vedra neba. Što se događa? Vaš mozak počinje proizvoditi kemijske supstance koje se poput otrova šire u svaku stanicu tvoga tijela i učine to da se osjećate loše.
Devedeset devet posto takvih misli nisu se obistinile, a ne daju vam mira.
5. Kako da sami otklonite takve misli?
Jednostavno, uzmite papir i olovku i zapišite:
Npr. ”Imam dijagnozu i sigurno umirem”; ”Nikada neću pronaći posao u struci”; “Osjećam se uplašeno, bespomoćno, bijesno, napeto…”, itd.
Zapitajte se: ”Je li ta misao i preplavljujući osjećaj koji se javlja istina sada i ovdje? Je li to baš 100% istina?”, ”Kako se ja sada osjećam kada imam tu misao i kako bi se ja sada osjećao/la bez te misli ili tih misli”.
Svaki dan treba raditi na sebi, a ne samo kada se jave loše misli
I to je to. Potrebno je samo svakodnevno prakticirati tu tehniku i vidjet ćete napredak kroz par tjedana. Ne očekujte progres ako to prakticirate svako malo, samo kad vam se jave loši osjećaji i misliti da ste svladali svoje krive obrasce razmišljanja ili tzv. kognitivne distorzije, a ima ih najmanje osam. Ne.
Svaki dan treba vježba, jer samo svakodnevnom praksom, osjećat ćete se manje tjeskobno i depresivno tj. manje zarobljeni u nekim povredama ili gubitcima koje ste iskusili u prošlosti i sada te iste obrasce razmišljanja koristite danas svakodnevno motajući po glavi što vam se dogodilo i da se to isto može dogoditi i danas/sutra i tako se mučite i sebe i vaš mozak, tijelo i psihu, a nikakve koristi od toga.
Mnogima se sve to skupa ne da, jer rad na sebi je naporan i potrebno je puno strpljenja, ali i znanja. I onda je najlakše posegnuti za “lijekom” koji će imati kratkoročni učinak uz visoku cijenu, ali s ozbiljnim dugoročnim problemima za zdravlje. To se zna.
piše: Mirella RASIC PAOLINI, holistički psihoterapeut/focusin-holisticlifestyle
