Foto: pixabay.com

Opsesivne misli su sastavni dio opsesivno-kompulzivnog poremećaja (OKP). Zapravo, one su ključne u održavanju stanja straha odnosno anksioznosti, a kompulzivne radnje samo služe neutraliziranju tako nastalog straha. Opsesivne misli su kao i sve druge intruzivne misli koje se uobičajeno mogu javiti prilikom misaonog procesa. Može se dogoditi da ste i prije nego što ste razvili problem s opsesivnim mislima već imali slične misli po glavi ali vas one tada nisu mučile kao sada. Kako je moguće da jedna ista misao bude trenutno uznemiravajuća i već sljedećeg trenutka zanemarena, a sada vas ona proganja svakodnevno i izaziva konstantan strah?

Odgovor je u razini napetosti i stresa koji već postoji u vašem organizmu. Dakle, vaš organizam je već uznemiren uslijed različitih stresnih situacija / događaja koje ste doživjeli ili trenutno doživljavate u svakodnevnom životu pa će misli koje su ranije bile uznemiravajuće ali kojima niste pridavali značaj sada postati opsesivne i prestrašne. Vaš organizam će reagirati pojačanom uznemirenošću na njih jer se već nalazite u stanju emotivne ranjivosti.

OKP je zapravo sekundarni problem i potpuno je iracionalan, ali on vremenom postaje primarni problem i vi ga doživljavate kao nešto što ne možete kontrolirati, a nemogućnost kontrole se prije svega odnosi na vaš opsesivne misli koje neopravdano dobivaju na značaju.

Opsesivne misli treba prihvatiti, a kada se kaže prihvatiti to ne znači da im treba vjerovati jer one a priori nisu realne. Prihvatiti znači pustiti ih da postoje i da se događaju u vašoj glavi. One jesu uznemiravajuće po sadržaju ali ne znače ništa, prazna slova na papiru. Važno je da vježbate svoj um da ih registrira, kratko zadržava i pušta da odlaze i dolaze kao i bilo koje druge misli.

atma.hr – 52




Isto tako važno je distancirati sebe od misli, moje misli nisu ja, one su samo simptom anksioznosti / stresa / mog trenutnog stanja.

Predstavit ću vam sada jednu od metoda koja vam može pomoći da prihvatite svoje opsesivne misli i da se od njih distancirate.

Smjestite se u udoban položaj, opustute mišiće i dišite normalnim tempom. Zatvorite oči i fokusirajte se na disanje. Pustite da vaše misli neometano prolaze kroz glavu, to mogu biti bilo koje misli, a zatim prizovite neku od vaših opsesivnih misli …

Zamislite sada da ta misao ulazi u veliki i svijetli oblak i da se pokreće zajedno s njim, oblak se kreće tamo-amo i na kraju nestaje. Pustite da se oblak kreće lagano i pričekajte sljedeću misao. Isti postupak ponovite nekoliko puta …

Ovu vježbu možete raditi ujutro kada ustanete i navečer pred spavanje od 5 do 10 minuta.

Nakon završetka ove vježbe shvatit ćete koliko su misli bezazlene i nemaju moć koju im pridajete, kako ih možete promatrati i ništa više, kako ne morate ih kontrolirati da biste se s njima izborili i da je upravo dopuštanje da spontano “plutaju” u vašem umu najbolji način da osjetite rasterećenost.

Naravno, kao i bilo koju tjelesnu vježbu i ovu mentalnu vježbu treba ponavljati kako bi bila učinkovita. Vremenom će se ovaj način ophođenja prema mislima automatizirati i moći ćete se distancirate od misli u bilo kojem trenutku, ne samo onda kada ste odredili vrijeme za vježbu.

Ovu vježbu možete raditi i sa bilo kojim drugim intruzivnim / negativnim mislima npr. ako imate problema s kroničnom brigom ovo može biti od velike koristi.

Opsesivne misli su uporne, izazivaju kontinuiran strah, s druge strane strah i napetost pojačavaju njihov intenzitet i opstajanje. Kada upadnete u strah možete prije svega primijeniti abdominalno disanje kako biste smirili svoje negativne emocije, a onda dalje registrirati misli i promatrati ih kako dolaze i prolaze.

atma.hr – 52




Jer sve je prolazno, i ​​strah i misao, i samo je bitno smanjiti im značaj i ne analizirati ih. Dodatno, važno je raditi i na problemima koji su realni i koji vam također stvaraju dodatnu napetost, uspostaviti bihokemijski balans u organizmu bavljenjem redovitim fizičkim aktvinostima (najefikasnija je joga), unošenjem dovoljne količine vitamina kroz raznovrsnu i zdravu hranu, izbjegavanjem psihoaktivnih supstanci, urednim snom.

Sanja Marjanović/ vaspsiholog.com
dipl.psiholog