Kako biste se našli u tih “sretnih 20%” sada je vrijeme da počnete brinuti o svom zdravlju!
Akademik Vladimir Mikhailovich Bekhterev, neurolog koji je svoj život posvetio proučavanju mozga, jednom je izjavio kako “samo 20% populacije ima tu sreću da umre zdravog razuma”.
Ostatak ljudi u starijoj dobi će se, međutim, suočiti sa smanjenjem ili gubitkom mentalnih sposobnosti, te će postati “velika djeca”. Tih 80 % populacije je statistički značajno više nego broj onih koji su predodređeni da obole od srčanih bolesti, raka ili Parkinsonove bolesti.
Kako biste se našli u tih “sretnih 20%” sada je vrijeme da počnete brinuti o svom zdravlju.
Tijekom godina skoro svi postaju lijeni. Paradoks je to što mnogo radimo u mladosti, kako ne bismo imali problema u starosti. I ispostavilo se suprotno. Što se više smirujemo i opuštamo, to više nanosimo štetu sebi.
Kako ljudi stare zahtjevi im se svode na uobičajena pravila: “jedi ukusno – spavaj dovoljno”, a intelektualni rad je često sveden na rješavanje križaljki.
Međutim, razina zahtjeva od života tada treba biti mnogo veći!
Pritisak koji ste osjećali ranije u životu, u starosti dolazi kao teret koji nekada nije nimalo lak. Ljudi često, bez da to primijete postaju ljuti i nezadovoljni i stvaraju razdor između sebe i vanjskog svijeta.
Postaju neljubazni, slijepi i gluhi za potrebe ljudi oko njih. Ovo je prvi znak gubitka fizičke i intelektualne forme. Pamćenje i sposobnost da mislimo ispaštaju. I postepeno, ljudi se udaljavaju od vanjskog svijeta, stvaraju svoj, koji je često okrutan i neljubazan, pun fantazija pa svatko tko stupi u kontakt s njima želi pobjeći glavom bez obzira.
Mnogi ljudi koji pate od demencije su zapravo oni koji su živjeli bez da su ikada mijenjali svoje navike. Karakteristike kao što su pretjerano pridržavanje principa, upornost i konzervativnost prije će dovesti do demencije u starosti nego karakteristike poput fleksibilnosti, sposobnosti da se brzo mijenjaju odluke, emocionalnost.
Prvi simptomi
Demencija se nikada ne javlja iznenada. Demencija nije mentalni poremećaj niti bolest tako je teško utvrditi kada je točno počela. Tijekom godina ona polako napreduje i sve više preuzima kontrolu nad čovjekom.
Neki oblici ponašanja su pokazatelj da ćete u budućnosti biti podložni demenciji.
Ukoliko primijetite neke od ovih znakova, vrijeme je da razmislite kako da počnete trenirati svoj mozak.
1. Počeli ste se ljutiti ukoliko vas neko kritizira, dok vi jako često kritizirate druge.
2. Ne želite učiti nove stvari.
3. Često govorite “U moje vrijeme to je bilo…”, osjećate nostalgiju i često se sjećate prošlosti.
4. Nastavljate pričati o nečemu puni entuzijazma iako primjećujete da je sugovorniku jako dosadno. Nije vam bitno ni hoće li zaspati.
5. Teško vam se koncentrirati kada počnete čitati ozbiljnu ili znanstvenu literaturu. Teško razumijete i ne pamtite što ste pročitali. Danas možete pročitate polovinu knjige, a sutra ćete zaboraviti početak.
6. Počinjete govoriti o temama u koje se ne razumijete. Na primjer, politici, ekonomiji, poeziji ili profesionalnom klizanju. Vama se čini kao da savršeno baratate činjenicama toliko da biste sutra mogli postati stručnjak, ali ono što govorite zapravo nije relevantno.
7. Ukoliko trebate birati između 2 filma: o cijenjenom radu kultnog redatelja ili popularnog filma za mase, izabrat ćete drugi. Lakše vam je razumjeti nešto što je napravljeno za zabavu, nego za ozbiljnu životnu priču.
8. Uvjereni ste da se drugi trebaju prilagođavati vama, a ne obrnuto.
9. Svakodnevni život vam je ispunjen malim ritualima i na tome inzistirate. Na primjer, jutarnju kavu želite piti samo iz specifične šalice i nijedne druge, zatim nahranite mačku pa prelistate novine. Ukoliko preskočite samo jednu stvar, cijeli dan ćete se osjećati kao da nemate kontrolu.
10. S vremena na vrijeme shvatite da terorizirate ljude oko sebe svojim ponašanjem i onime što radite. Ne zato što tako želite, već jednostavno zato što smatrate da tako treba.
Kako spriječiti razvoj demencije
Možda ste primijetili da su u starosti najbistriji ljudi oni koji su se bavili znanošću ili umjetnošću, odnosno oni koji su svakodnevno trebali razmišljati.
Oni najčešće cijeli život moraju ići u stopu sa modernim životom, prate modne trendove i čak budu ispred njih u nečemu. Takva “potreba” je garancija sretne i razumne dugovječnosti.
1. Svakih godinu, dvije probajte naučiti nešto novo. Naravno, ne morate upisati fakultet, dovoljno je samo da, na primjer, upišete kratak tečaj.
2. Okružite se mladim ljudima. S njima uvijek možete saznati gomilu novih i korisnih stvari koje će vam pomoći da pratite trendove.
3. S vremena na vrijeme probajte riješiti neki intelektualni problem i napravite neki test opće informiranosti, srećom, danas nam je sve to dostupno na internetu.
4. Konstantno usavršavajte strani jezik. Čak i ako ga ne govorite dobro, potreba da pamtite nove riječi će vam pomoći da trenirate mozak.
5. Učenje ne treba samo da ide na gore, već može i na dolje. Pronađite stare udžbenike i prisjetite se gradiva.
6. Trenirajte! Fizička aktivnost će vam pomoći da se sačuvate od demencije.
7. Trenirajte pamćenje što češće, tjerajte se da se prisjetite starih pjesama koje ste znali napamet, koraka za ples koji ste plesali, telefonskih brojeva i svega ostalog što vam padne na pamet.
8. Prekršite stare navike i rituale. Što je više sljedeći dan drugačiji od prethodnog, to je manja vjerojatnost da se demencija pojavi. Vozite do odredišta drugim putem, naručite drugačije jelo u restoranu, učinite stvari koje niste nikada prije.
9. Dajte drugima što je više slobode potrebno i radite što više možete. Što spontanije i što kreativnije. Što ste kreativniji to ćete duže sačuvati um i intelekt!
Za kraj, možda i najvažnije – ne zaboravite na cjelovitu, zdravu prehranu i svoj duhovni razvoj!
