Foto: pixabay.com

Emocionalna inteligencija (EQ) ili emocionalna pismenost polazi od toga da imamo sposobnost prepoznati i izraziti svoje i tuđe emocije, ali s određenom mjerom! Kad prepoznamo različite emocije i njihov intenzitet, tada s drugima možemo razgovarati o njihovim uzrocima, bez da ih povrijedimo. Emocionalno inteligentna osoba prvo shvaća i razumije uzroke svojih emocija – tek tada može suosjećati s drugima. Ono što osjećamo, to i želimo, a emocije i želje utječu na kvalitetu naših odnosa i kvalitetu života općenito.

atma.hr – 52




Kako reagiramo na tuđu nepristojnost ili kad nas optužuju, omalovažavaju, oduzmu red dok negdje čekamo? Kako se osjećamo kad nas naša djeca izbace iz takta? Tada se čini nemogućim kontrolirati emocije i ponašanje, zar ne? Sve dok ne naučimo komunicirati i dobro slušati, uživjeti se u tuđe emocije, koje izazivaju određena ponašanja, nećemo imati samokontrolu pri izražavanju vlastitih emocija, odnosno nećemo imati kontrolu nad vlastitim reakcijama – svojem govoru i ponašanju.

Kako vaše tijelo reagira na radost, intenzivnu tugu, bijes, zamijeranje, krivnju, osjećaj dosade? Na koje emocije tijelo reagira znojenjem, plačem, drhtanjem, potrebom za bijegom, borbom, svađom, psovanjem? Kako reagirate kad vas naljute djeca, partner, kolege? Kako tijelo reagira kad se zaljubite? Na kojim emocijama trebate poraditi? Je li vaša emocija ljutnje izražena psovanjem, vrijeđanjem? Možemo li biti dobri u zlom i nepravednom svijetu oko nas?

Emocije su odraz našeg mentalnog stanja, osobito duhovnog stanja. Urođene emocije vezane su za potrebe našeg tijela da se osjeća sigurno i zaštićeno. Takvim dijelovima naše psihe potrebna je egzistencijalna sigurnost. S druge strane, imamo uzvišenije emocije, poput ljubavi, divljenja, smisla za ljepotu i moral. Upravo na ovim emocijama temelji se duhovno buđenje čovjeka.

Kako emocija ljutnje utječe na donošenje odluka? Čini se kako je opreka ljutnji empatičnost, jer ona podrazumijeva da znamo zašto osoba tako reagira. Možete li suosjećati s nekim na koga se ljutite? Vjerojatno ćete prvo imati automatsku reakciju u vidu svađe i sukoba, ukoliko niste poradili na emocionalnoj inteligenciji. Ona uvijek počinje od nas samih – da razumijemo što pokreće snažne lavine emocija u kojima se samokontrola čini sasvim nemogućom!

atma.hr – 52




Tek kada osvijestimo svoje emocije i obrasce onoga što ih uzrokuje, tada ćemo moći shvatiti tuđe emocije, u njih se uživjeti – postati empati. Tada će se smanjiti i osjećaj stresa jer ćemo znati kad možemo utjecati na tuđe ponašanje, a kada ne. Možemo li pružati podršku ljudima oko nas koji nam uzrokuju više izazova nego mira?

Kako se nositi s izazovom da nekoga svjesno želimo povrijediti jer smo na tu osobu ljuti? Upravo tako što ćemo prvo prepoznati svoju moć da utječemo na vlastita raspoloženja! Ako se ne možemo uživjeti u to kako će naš emocionalni napad utjecati na drugu osobu, tada svakako moramo poraditi na emocionalnoj inteligenciji.

Također, trebamo naučiti prepoznati tuđe emocije preko neverbalnih signala – govora tijela i izraza lica. Geste i mimika nam mogu puno otkriti o drugima, osobito o tome kako se osjećaju kad su s nama. Emocionalno inteligentne osobe znaju odabrati svoju reakciju na provokaciju i uvrede, ali isto tako znaju i zahvaliti onima koji su ljubazni, uviđavni, koji su empati prema njima. Svakome je potrebno suosjećanje. Zar ne? Ponekad je upravo nama potrebno tuđe razumijevanje kad smo ljuti, svadljivi, netolerantni.

banner za knjige nulta frekvencija

U nama su one urođene emocije upravo one najjače, a djeluju na prilično nesvjesnoj razini, u našoj podsvijesti. Ispoljavaju se preko instinkta, primjerice, majčinskog i roditeljskog: zbrinuti, nahraniti, obraniti. U pozadini ovih emocija krije se potreba da se zadovolje egzistencijalne potrebe nemoćnog bića koje o nama ovisi.

Međutim, ovakve su emocije učestale i u partnerskim odnosima, koji nas uče o duhovnoj zrelosti emocija iz koje proizlazi dublje razumijevanje, staloženost, poštovanje. Emocije utječu na mentalno zdravlje i na sve naše odnose.

Suosjećanje je duhovna potreba za emocijom koja proizlazi iz brižnosti i skrbi za druge, ali i potrebe za  religioznošću, svijesti o Bogu, molitvi, poniznosti, univerzalnoj ljubavi. Ljubav pobuđuje uzvišene emocije poput divljenja i zanosa, osjećaja za estetiku i moral. Samo prividna ljubav, koja nije ljubav, može pobuditi emocije straha, krivnje, žaljenja, zamijeranja, ljutnje. Važno je naučiti prepoznati emocionalne obrasce svojih bližnjih kako bismo shvatili njihovu namjeru prema nama.

Znamo li prepoznati emocije, znamo li ih verbalizirati, opisati?

atma.hr – 52




Slijede kraće smjernice o emocionalnoj inteligenciji Claudea Steinera, savjetnika za mentalno zdravlje, koje nam mogu pomoći pri osvještavanju emocija, što je prvi korak ka njihovu dubljem razumijevanju i prepoznavanju kod sebe i  drugih.

  • Elementarna emocionalna pismenost počinje razvojem sposobnosti da se osjećaji imenuju i izraze riječima.
  • Emocije su važne za spoznavanje sebe i drugih.
  • Subjekt osjeća želju kada neki cilj ocjenjuje kao važan.
  • Želja je jedna od osnovnih emocija koja nas povezuje sa svijetom objekata.
  • Želja koja se osjeća u sadašnjosti sadrži predodžbu o budućnosti.
  • Osjećaj želje može se javiti i kao raspoloženje (žudnja, čežnja), ali i kao jak afekt, strast (strastvena želja).
  • Sposobnost ostvarenja udaljenih želja jedan je od pokazatelja uspješne socijalizacije i psihičke zrelosti.
  • Ono što želimo utječe na kvalitetu našeg života.
banner za knjige osho zdrav emocionalni zivot
  • Intenzitet želje u velikoj je mjeri povezan s vrijednosnim sustavom. Što se željeni predmet čini vrednijim, to će želja biti snažnija.
  • RADOST je ugodno iščekivanje događaja koji će izazvati zadovoljstvo.
  • Svrha je DOSADE da se subjekt pokrene na akciju kako bi napustio situaciju u kojoj ne može zadovoljiti svoje želje.
  • Neki ljudi osjećaj dosade brkaju s USAMLJENOŠĆU.
  • LJUTNJA je kad subjekt procjenjuje da se netko neopravdano ponaša na način koji ugrožava neku njegovu vrijednost.
  • STREPNJA je ukupno ime za strahove u budućnosti, a unutar strepnje razlikujemo zabrinutost, tremu i anksioznost.
  • STRAH malog intenziteta naziva se OPREZ.
  • TREMA je vrsta straha koji se osjeća u vezi s nekom budućom situacijom za koju subjekt procjenjuje da nadilazi njegove sposobnosti.

Sanja Vuković Grbac

https://atmawebshop.com/proizvod/razotkrivanje-tajnih-mudrosti/