Duhovnost nije naklapanje i kvazi-vjerovanje sentimentalista, znanstveno neupućenih i primitivnih, već je ona posjed i moć duboko osvještenih i mudrih. Transcendentalno znanje Veda se bavi znanstvenim istraživanjem duhovnosti. Vede nisu puka religija; to je znanje, kultura i način života. Ipak, mnogi se sad zasigurno pitaju je li to hinduizam?! Riječ hinduizam ne postoji u Vedama…
Riječ hinduizam ne postoji u Vedama
Tu riječ su izmislili ljudi kako bi lakše koristili i i etiketirali kulturu i događaje u povijesti. Ona je u stvari skovana za vrijeme vladavine Mogula u Indiji. Kada su došli iz Perzije kopnenim putem, da bi opljačkali blaga tada prebogate Indije, Moguli su se ulogorili na sjevernoj strani rijeke Sindhu. Sve Indijce koji su živjeli s druge strane rijeke su nazivali “sindhuima”. Zbog jezičnog nedostatka, pripadnici arapske jezične skupine ne mogu pravilno izgovoriti suglasnik “s”, te je tako ime “sindhu” postalo “hindu”.
Tako su indijci postali poznati kao hindusi, ili sljedbenici vedske kulture, iako se to ime ne može naći nigdje u vedskoj literaturi.
Današnji su hindusi zapravo sljedbenici vedske kulture, a vedska religija (hinduizam) ostaje kao treća najveća religija nakon kršćanstva i islama. Tzv. hinduizam odnosno vedantizam nema osnivača; on je vječan. Nije vjera već kultura. Spisi koje kategoriziramo kao hinduizam nisu samo duhovni, već i znanstveni i to je još jedan razlog zbog kojeg se oni opiru klasifikaciji religije.
Druga pogrešna koncepcija je da je hinduizam politeističan što samo pokazuje duboko nepoznavnje njegove filozofije.
Spoznato znanje
Ono što čini vedsku teoriju i praksu toliko privlačnom su duhovna iskustva i realizacije koje osoba može sama iskusiti. Da bi čovjek bio čovjek, a ne životinja, mora se raspitivati o Apsolutnoj Istini i smislu života. To nije pitanje vjere već čistog razuma.
[box] Duhovnost nije naklapanje i kvazi-vjerovanje sentimentalista, znanstveno neupućenih i primitivnih, već je ona posjed i moć duboko osvještenih i mudrih.[/box]Učenika Veda ne zanimaju dogme i slijepo vjerovanje, pogotovo tradicionalizam i nacionalizam. Zanima ga iskustvo, znanje, odgovori…
Zapadna misao i filozofija se najčešće oslanjaju na individualnu spekulaciju koja dokaze uzima osjetilima i potom ih analizira umom.
Taj metod je vrlo nepouzdan jer svi ljudi imaju četiri glavna nedostatka:
- skloni smo raditi greške
- skloni smo pasti u iluziju
- skloni smo varanju
- imamo nesavršena osjetila
Tako svaki znanstvenik i filozof dolazi do različitih koncepcija i teorija koje se tijekom vremena pokazuju kao neistinite i zamjenjuju novima. Da bi netko postao priznat u takvom svijetu mora uvijek dati neku novu teoriju i to zbunjuje, pogotovo ako temeljimo na tome neka dublja životna pitanja.
Vedska misao je sistem otkrovenja, ona je silazna i prenosi se nepromijenjena tisućama godina od samospoznatog učitelja na učenika. Najbolja stvar je da to nije dogmatičan proces i ne smijemo ga slijepo prihvatiti. Možemo ga testirati logikom i razumom te na koncu praksom.
