Naša sposobnost da razmišljamo, kreiramo, sjećamo se, komuniciramo, rješavamo probleme i donosimo ključne odluke ono je što stvara razliku između uspjeha i neuspjeha. Dakle, ako želite biti uspješni, a naravno i emocionalno i mentalno zdravi, onda svakako trebate razmisliti kako se brinete i tretirate svoj najvažniji resurs a to je mozak. S čime ga i kako hranite ili trujete?
Pročitala sam u stručnom medicinskom časopisu Američkog liječničkog udruženja da svake godine umre daleko više ljudi od predoziranja drogama, kemijskim supstancama, i alkoholom, nego od prometnih nesreća, utapanja ili padova zajedno.
Također prema podatcima američkog centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), te na temelju smrti od predoziranja, tj. negativnih učinaka na zdravlje i rizika od ovisnosti, objavljen je popis najtoksičnijih i najštetnijih tvari i supstanci koji želim podijeliti s čitateljima Atma portala.
Kao psihoterapeuta, mene je ovaj podatak zaintrigirao u kontekstu štete po naše zdravlje koju nam različite kemijske supstance, različiti opijati i lijekovi mogu dugoročno prouzročiti. Prije svega mislim na lijekove i supstance ta koje je dokazano da oštećuju ne samo naše tijelo nego negativno utječu na zdravlje i dobrobit našeg mozga. Pa evo toga popisa.
#1 Alkohol
Rekorder je svakako mnogima omiljeni stimulans alkohol. Jeste li znali da svake godine prekomjerna konzumacija alkohola ubije preko 140 000 Amerikanaca. Alkohol negativno utječe na fizičko zdravlje, a Američko društvo za borbu protiv raka ga naziva jednim od najvažnijih čimbenika rizika koji se mogu spriječiti za nastanak raka.
Konzumacija alkoholnih pića također doprinosi problemima mentalnog zdravlja, dovodi do ovisnosti i treći je vodeći uzrok smrti koji se definitivno može spriječiti.
Što se tiče njegova negativna učinka na mozak, znanstvenici su dokazali da on definitivno smanjuje volumen mozga, smanjuje protok krvi, uzrokuje atrofiju hipokampusa (glavnog memorijskog centra), smanjuje rast novih moždanih stanica i naravno povećava rizik od demencije. A sve to ne želite, zar ne?
#2 Fentanil
To je inače lijek koji se koristi za ublažavanje teških bolova a prema tvrdnjama stručnjaka, može biti 100 puta jači od morfija. Može se apsorbirati preko kože i količina od tri zrna pijeska. Fentanil je toliko jak da u kratkom vremenu trenutno ublažava i one najteže i naj intenzivnije bolove kod pacijenata s dijagnozama najtežih malignih oboljenja.
Nažalost postoji i ilegalna inačica ovog lijeka koja je preplavila SAD poglavito u posljednje dvije godine. Njihova uporaba može biti i smrtonosna a ne moram ni naglašavati razoran učinak na mozak.
#3 Heroin
Znamo da su sve droge toksične za naš mozak. Zna se da je heroin jedna od najgorih tvari za vaš mozak. Snimke scintigrafije mozga heroinskog ovisnika pokazuje da njihov mozak izgleda doslovce poput švicarskog sira, s rupama posvuda. Sve to ukazuje na nisku aktivnost mozga. Istraživanja pokazuju da dugotrajna uporaba heroina uzrokuje strukturne promjene na mozgu, uključujući smanjeni volumen sive tvari u frontalnim režnjevima.
Nadalje, opijati poput heroina mogu izazvati privremene ili trajne promjene u mozgu i promijeniti kemiju mozga, što može dovesti do promjena raspoloženja, teške depresije, tjeskobe, razdražljivosti, agresivnosti, poremećaja spavanja i zbunjenosti, među ostalim problemima.
#4 Hidrokodon
Ovo je također jedan od opioida, koji se obično koristi za liječenje kronične boli dovoljno jake da zahtijeva svakodnevno, cjelodnevno, dugotrajno liječenje.
Kao i drugi opioidni lijekovi, proizvodi negativne učinke na mozak.
#5 Metadon
Metadon je sintetička droga koja se koristi za smanjenje bolova, prije svega u supstitucijskoj terapiji heroinskih ovisnika. Metadonom se ne liječi narkomanija, već se putem tzv. supstitucijske metadonske terapije otklanjaju znaci apstinencijske krize.
Naravno da ima štetne posljedice na mozak konzumenata. Studije pokazuju da može utjecati na živčane stanice i uzrokovati promjene u regijama mozga povezane s učenjem i pamćenjem, kao i sustavom nagrađivanja.
#6 Morfij
Koristi se za liječenje jakih bolova uglavnom u bolesnika u terminalnoj fazi karcinoma koji trpe nesnosne bolove ali i za liječenje teške, kronične boli pod imenom Roxanol. U mozgu djeluje na promjenu osjećaja vašeg tijela i reagiranja na bol. Ima dalekosežne posljedice na oštećenje mozga.
Rezultati istraživanja su pokazala značajno povećanje ili smanjenje volumena sive tvari te igra ključnu ulogu pri pamćenju, razmišljanju, jeziku i svijesti.
Istraživanja su također pokazala da morfij smanjuje neuroplastičnost, mijenja sinaptičku komunikaciju i utječe na neurotransmiter dopamin. Dugotrajna uporaba morfija povezana je s tjeskobom, depresijom i problemima s pamćenjem.
#7 Oksikodon
Lijek protiv bolova koji se izdaje na recept. U Hrvatskoj pod imenom Naloxon – analgetik s produljenim djelovanjem koji također može izazvati jaku ovisnost. Oko 25% ljudi s kroničnom boli kojima je propisan lijek na bazi oksikodona zlorabe ga, a otprilike 5-10% razvije ovisnost.
Studija na životinjama iz 2020. pokazala je da ovisnost o oksikodonu dovodi do trajnih promjena u mozgu. Konkretno, trajne promjene uočene su u središnjoj jezgri amigdale i utjecale su na prijenos glavnog neuroprijenosnika u mozgu aminokiseline GABA.
Poremećaj u izlučivanju ove aminokiseline povezan je s nizom neuroloških bolesti kao i s epilepsijom. Značajno je da je kod alkoholičara povećano lučenje GABE.
#8 Kokain
Kokain uzrokuje strukturne promjene mozga koje utječu na kognitivne funkcije (mišljenje, pamćenje, opažanje, prosudba). Štetne promjene u mozgu uključuju smanjenje gustoće sive tvari, što je u korelaciji sa smanjenom kognitivnom funkcijom.
Istraživanja su pokazala da su ljudi koji su ga uzimali imali problema s pamćenjem, učenjem, planiranjem, kognitivnom fleksibilnošću i donošenjem odluka.
#9 Metamfetamini
Naznačen je kao sastavni dio ukupnog programa liječenja poremećaja pažnje i hiperaktivnosti (ADHD) koji obično uključuje i druge mjere korekcije (psihološke, obrazovne, socijalne) za stabilizacijski učinak kod djece starije od 6 godina. Poznat je pod imenom Desoxyin. Smanjuju funkciju mozga i uzrokuju niz problema, uključujući gubitak pamćenja, promjene raspoloženja, depresiju, tjeskobu, paranoju, zabludu i trajno psihičko oštećenje.
Oštećenje pamćenja može biti toliko dramatično da primjerice tinejdžeri koji su sve brojniji po zlouporabi ovih supstanci, mogu imati simptome koji se tipično vide kod ljudi koji imaju Alzheimerovu bolest.
Oštećuju mozak a istraživanja pokazuju da dugotrajna upotreba uzrokuje smrt moždanih stanica, oštećuje krvno-moždanu barijeru, mijenja otpuštanje dopamina i serotonina i ponovno usklađuje sustav nagrađivanja mozga.
#10 Alprazolam (Xanax)
Ovaj je lijek indiciran za kratkotrajno simptomatsko liječenje anksioznosti. Kao i drugi benzodiazepini, alprazolam (Xanax) – potiskuje aktivnost mozga, a SPECT skeniranje pokazuje da može mozgu dati toksičan izgled.
Također je utvrđeno da dugotrajna uporaba povećava rizik od razvoja demencije. Eto, toliko o tome kako utječe dugoročno na mozak
#11 Diazepam (Valium)
Još jedan ‘’lijek’’ u grupi anksiolitika tj iz grupe benzodiazepina, koji se često propisuje za anksioznost. Broj smrtnih slučajeva od predoziranja ovim lijekovima dosegnuo je u velike razmjere krajem 2020., prema Nacionalnom institutu za zlouporabu droga jer se broj izdanih za benzodiazepine povećao za 67%.
Studije snimanja scintigrafije mozga, pokazuju da ti lijekovi smanjuju aktivnost mozga te da dugoročno korištenje ovih lijekova povećava vjerojatnost razvoja demencije za više od 50%. Ne moram posebno naglašavati opasnost od ovisnosti i koliko se teško ”skinuti” kada se navežete na neki opijat/lijek.
#12 Nikotin
Pušenje je i dalje vodeći uzrok smrti koji se može spriječiti, prema CDC-u. Pušenje ili uzimanje nikotina sužava dotok krvi u mozak, što smanjuje dotok kisika u mozak i smanjuje rad mozga. Znate li tko popuši gotovo 40% svih cigareta? Prema CDC-u, to su osobe s psihijatrijskim problemima ili ovisnostima.
Istraživanja pokazuju da su oko 80% osoba sa shizofrenijom pušači. Sve znamo samo je uvijek dobro podsjetiti se toksičnosti nikotina i ništa manje štetnijih tzv e-cigara
#13 Sintetski kanabinoidi (K2 ili Spice)
Nažalost sve je veća upotreba među mladima koji nisu svjesni kakve štetne posljedice ove supstance nose sa sobom. Sintetski kanabinoidi su uključeni u grupu lijekova pod nazivom “nove psihoaktivne supstance”. Ove supstance imaju status novih nekontroliranih psihoaktivnih materija (“legal highs” proizvoda) čiji je cilj da kopiraju efekte ilegalnih droga. Postoje različite biljne mješavine sa dodatkom sintetskih kanabinoida, poznate pod brendiranim imenom “Spice”(Začin) i “K2”.
Veliki marketing, pristupačna cijena i vjerovanje da su sintetski kanabinoidni proizvodi kao navodno “prirodni” i samim tim bezopasni(!), definitivno su doprinijeli njihovoj ogromnoj uporabi među mladom populacijom. Proizvode se u laboratorijima te imaju jači učinak na mozak od marihuane.
Sintetski kanabinoidi stimuliraju receptore u mozgu koncentrirane u limbičkom sustavu (hipotalamus, bazalni gangliji i hipokampus) što je loše jer pretjerana stimulacija može narušiti izvršnu funkciju (npr. u donošenju odluka), kognitivnu fleksibilnost i pamćenje te iskriviti vrijeme. Korištenje ovih supstance također može izazvati psihozu, anksioznost, paniku i paranoju.
#14 MDMA
Poznat pod nazivom ”Ecstasy” također je sintetička droga koja spada u tzv. psihostimulatore. Vrlo su popularne među mladima zbog relativno niske cijene i lako se nabavlja. Naravno da je sasvim netočno mišljenje kako je ecstasy stimulator ”dobrog raspoloženja” koji nije opasan.
Dapače, MDMA potiče otpuštanje kemikalija serotonina koji je zadužen za naše dobro raspoloženje . Međutim, nakon kratkog porasta, razina serotonina pada pa se konzument osjeća još gore. Korisnici MDMA-a izvještavaju o depresiji, problemima s pamćenjem, tjeskobi, paranoji, zbunjenosti i problemima s pažnjom.
Istraživanja pokazuju da je njegova dugotrajna uporaba povezana s moždanim promjenama u područjima koja su uključena u kontrolu impulsa i pažnje, radnu memoriju i obradu vizualnih informacija.
#15 Ketamin
Razvijen prije više od 50 godina, ketamin, koji se naziva i “Special K”, je anestetik koji ublažava bol. Ima halucinogene učinke, što dovodi ljude do disocijacije, tj. stanja osobe da se osjeća odvojeno od svog tijela. Inače je poznata kao droga za ”rekreativne zabave”. Inače se lijekovi na bazi ketamina koriste za liječenje teške kliničke depresije.
Američke studije su pokazale da ketamin može smanjiti namjere za suicidom kod pacjenata sa kroničnim suicidalnim mislima. Američka agencija za granu i lijekove dala je zeleno svijetlo za njegovu promjenu u formi nazalnog spreja 2019.g.
Ako stremite ka poslovnom uspjehu, uložite u – svoj mozak!
Naša sposobnost da razmišljamo, kreiramo, sjećamo se, komuniciramo, rješavamo probleme i donosimo ključne odluke ono je što stvara razliku između uspjeha i neuspjeha.
Dakle, ako želite biti poslovno uspješni, a naravno i emocionalno i mentalno zdravi, onda svakako trebate razmisliti kako se brinete i tretirate svoj najvažniji resurs a to je mozak. S čime ga i kako hranite ili trujete?
piše: Mirella RASIC PAOLINI, holistički psihoterapeut/focusin-holisticlifestyle
