Mnogima je prilično teško verbalizirati svoje emocije i osjećaje i imenovati svaki od njih. U tom smislu često brkaju pojmove nekih osjećaja i stanja pa je tako i s osjećajem tjeskobe i anksioznosti. Postoje bitne razlike između ova dva pojma odnosno stanja pa evo nekoliko riječi kako da prepoznate jeste li tjeskobni ili anksiozni. Iako i tjeskoba i anksioznost dijele neke sličnosti, uključujući slična somatske manifestacije, tjeskoba obično uključuje puno mučniji subjektivni osjećaj patnje.
Kod anksioznosti osoba je fokusirana na brigu, strah i strepnju, za razliku od tjeskobe koju karakterizira jedan osjećaj duboke mentalne patnje, tuge i očaja.
Kako prepoznati da vas muči tjeskoba?
Za razliku od anksioznosti, tjeskoba je jedno intenzivno i složeno emocionalno stanje uzrokovano psihičkom ili tjelesnom patnjom. Kada ljudi doživljavaju tjeskobu, često osjećaju uznemirujući osjećaj tuge, nemira, mučenja i unutarnju bol. Iako su takvi osjećaji često povezani s gubitcima ili traumama i neki drugi veliki životni izazovi također mogu potaknuti ovo emocionalno stanje.
Drugim riječima, tjeskoba se može osjećati kao osjećaj duboke unutarnje muke, patnje ili tuge, a što je obično u vezi s nečim dubokim i vrijednim za nas.
Takvi se osjećaji mogu manifestirati na tjelesnoj i psihičkoj razini. Tjelesno može okinuti neke tjelesne senzacije, uključujući bol, osjećaj težine, plačljivost i usporeno kretanje i nedostatak zraka. Osim toga, može potaknuti propitkivanje aspekta identiteta, uvjerenja i drugih egzistencijalnih pitanja.
Tjeskoba se također razlikuje od tuge i anksioznosti po trajanju i intenzitetu. Budući da je tjeskoba često odgovor na tugu, gubitak, traumu, napetost, osjećaj otuđenja i neke neočekivane životne situacije, često traje jako dugo – danima, mjesecima ili više u različitim stupnjevima intenziteta. Tjeskoba se može nadovezati i uz neki anksiozni poremećaj, ali je puno ”moćnija’ – jača po intenzitetu.
ANKSIOZNOST
- Zabrinutost
- Briga
- Strah
- Bojazan
- Često dolazi kao odgovor na neke dnevne situacije
TJESKOBA
- Emocionalni stres
- Tuga
- Očaj
- Javlja se kao odgovor na događaje koji mijenjaju život.
Uzroci tjeskobe
Tjeskoba je složena emocija koja može imati različite uzroke. Neki čimbenici koji mogu pridonijeti ovom stanju dakle mogu uzrokovati stanje tjeskobe mogu biti:
Tuga i gubitak
Smrt voljene osobe može izazvati duboku tjeskobu, jednako kao i prekid neke veze ili gubitak drugih važnih stvari u vašem životu koji također može rezultirati osjećajem intenzivnog nemira i očaja.
Dok je TUGA prirodna reakcija na gubitak nekoga ili nečega koja može proizvesti niz emocija, misli i ponašanja, GUBITAK nekoga kome smo jako privrženi može stvoriti duboku tugu, ljutnju i jedan osjećaj lebdeće neizvjesnosti – i kao što sam već navela može potaknuti emocionalne nesigurne i nestabilne osobe da dovedu u pitanje svoj rodni identitet i da počnu preispitivati svrhu i smisao svog života.
Trauma
Prirodne katastrofe, nesreće, obiteljsko nasilje i drugi traumatični događaji također mogu dovesti do značajnih osjećaja tjeskobe. Osim početnih poremećaja koje ti događaji stvaraju, oni također mogu potaknuti razvoj dugotrajnog osjećaja tjeskobe.
Ostali simptomi traume uključuju uznemirujuća sjećanja, pretjerano uzbuđenje, stanja neprestane napetosti, preplavljujuće emocije, sram, krivnju, emocionalnu obamrlost, izbjegavanje.
Trauma također može potaknuti odnosno interferirati nečije osjećaje povjerenja i sigurnosti, što može samo dodatno pojačati osjećaje tjeskobe.
Odnosi
Veze mogu biti izvor povezanosti, radosti, razumijevanja i podrške, ali i boli i emocionalne patnje.
U tom smislu prekidi, nevjera i disfunkcionalna veza također mogu biti okidač za razvoj osjećaja tjeskobe i emocionalne boli.
Bolest
Fizička bol i bolest mogu biti izvor tjeskobe, osobito kada je riječ o nekim kroničnim stanjima bolesti. Istraživanja su pokazala da ljudi s kroničnim zdravstvenim problemima imaju 50% veći rizik od depresije od onih bez takvih stanja. Zašto?
Zato što dugotrajna priroda takvih kroničnih bolesti i njihov utjecaj na kvalitetu života osobe mogu utjecati na fizičku funkciju i socijalne veze.
Osim toga stanje kronične bolesti često znaju naštetiti nečijem osjećaju vlastite vrijednosti.
Životne promjene
Iako su promjene i životni prijelazi normalan dio ljudskih života, oni također mogu biti okidač za osjećaj straha i tjeskobe, osobito kada se ljudi suočavaju s nečim nepoznatim (novo radno mjesto, ova država, grad).
Također postoje i znanstveni podatci koji ukazuju da takva razdoblja često znaju biti okidač za razvoje depresivnih stanja i nekih drugih problema povezanim s našim mentalnim zdravljem jer mogu stvoriti osjećaj boli, neizvjesnosti i, u nekim slučajevima, tjeskobe.
Razvod i gubitak posla, na primjer, mogu se negativno odraziti na naš ”self” (osjećaj sebe), osobito ako se čitav život osobe vrtio samo oko veze ili posla.
Usamljenost
Društvena povezanost i veze jedan su od ključnih čimbenika za dobro mentalno zdravlje pa upravo iz tog razloga usamljenost može dovesti do stvaranja osjećaja nepodnošljive.
Ne moram posebno naglašavati da usamljenost ima niz zdravstvenih posljedica, kako fizičkih tako i mentalnih.
Istraživanja pokazuju usku povezanost osjećaja usamljenosti s povećanim rizikom od bolesti srca, povećanog stresa, endokrinoloških oboljenja, promjena u radu mozga, zlouporabe tvari, depresije i suicida.
Na koji način i kako tjeskoba može utjecati na naše živote?
Tjeskoba ima snažne učinke s fiziološkog i psihološkog aspekta. Takvi su osjećaji bolni kratkoročno, međutim stres koji se producira može biti okidač za razvoj zdravstvenih problema na duže staze.
Tjeskoban život može rezultirati poremećajima u spavanju, slabim ili izrazito povećanim apetitom, poteškoćama u koncentraciji, iscrpljenošću, izolacijom, zabrinutošću i izbjegavanjem.
Kad je u pitanja naša kognicija (misaoni tijek), tjeskoba može biti okidač za razvoj nekih nametljivih misli, slika, sjećanja.
Posljedice
Na tjelesnoj razini: osjećaj mučnine, ubrzan rad srca, pritisak u prsima, znojenje, drhtanje, napetost mišića, mučninu i osjećaj gušenja.
Na kognitivnoj razini: može dovesti do problema s koncentracijom i pažnjom, dovesti do donošenja nekih pogrešnih odluka i poteškoćama u pamćenju važnih informacija.
Reducirano funkcioniranje i učinkovitost u svakodnevnom životu: može otežati funkcioniranje u normalnom svakodnevnom životu i javiti se problemi s odlaskom na posao ili u školu, održavanjem društvenih odnosa i obavljanjem svakodnevnih kućanskih poslova.
Zdravstveni problemi: Ako tjeskoba iz akutnog stanja prijeđe u kronično, ono postaje intenzivno stresno iskustvo i može značajno utjecati na fizičko blagostanje osobe, izlažući je većem riziku od bolesti i općenito zdravstvenih problema.
Na socijalnom planu: može dovesti osobu do povlačenja od prijatelja, obitelji i drugih voljenih osoba. Tjeskobna osoba može doživjeti osjećaj srama zbog svojih emocionalnih reakcija ili straha da drugi neće razumjeti kroz što prolaze. Osjećaj intenzivne boli također može otežati održavanje interpersonalnih odnosa i doprinijeti smanjivanju društvene podrške koja nam je svima potrebna kako bi prebrodili neko teško iskustvo.
Na aspektu mentalnog zdravlja: Tjeskoba također može doprinijeti drugim problemima mentalnog zdravlja, uključujući anksioznost i depresiju. Dugotrajna emocionalna patnja također može pridonijeti pojavi depresije i simptoma kao što su promjene raspoloženja, gubitak interesa i osjećaj bezvrijednosti.
Rizik od suicida: Sam intenzitet tjeskobe može povećati rizik kod jako tjeskobne osobe od samoozljeđivanja ili suicidalnih ideja. Događa se da duboko tjeskobne osobe jednostavno ne vide drugo rješenje na njihove patnje i boli i počinju vjerovati da je suicid jedini način da se ”spase” tj. pobjegnu od svoje boli.
Ponekad si i ne možemo sami pomoći
Ako ste se prepoznali i sami prolazite kroz tjeskobno stanje, jako je važno da to prepoznate i potražite pomoć kako biste olakšali svoju emocionalnu patnju jer doista je jako teško ako se sami nosite s tim stanjem.
Potrebno je raditi na procesuiranju emocija tjeskobe i problema koji su doveli osobu do tog stanja.
piše: MSc. Mirella RASIC PAOLINI, specijalist struke za psihofizičko, mentalno i duhovno zdravlje/focusin-holisticlifestyle
