U socio-kulturalnom smislu žene su izložene većem stresu od muškaraca. One ne samo da će, u nekim slučajevima, morati raditi baš kao muškarci, već će se od njih možda očekivati da snose teret održavanja doma, odgajanja djece, brige o starijim rođacima i trpljenja u svakom smislu.
Neke promjene raspoloženja i depresivni osjećaji nastaju s normalnim hormonskim promjenama. Ali, same hormonalne promjene ne izazivaju depresiju.
Ostali biološki faktori, nasljedne osobine i osobne životne okolnosti i iskustva povezani su s većim rizikom od depresije.
Razlozi neravnomjerne raspodjele spolova, kada je depresija u pitanju, nisu baš sasvim jasni, ali se smatra da su dijelom biološki, dijelom psihološki, a dijelom socio-kulturalni.
U usporedbi s muškarcima, žene mogu imati jaču genetsku predispoziciju za razvoj depresije, jer su više izložene hormonalnom disbalansu. Ovo se posebno događa tijekom trudnoće, poslije nje i u menopauzi. Nije redak slučaj i da se događa u ranijem periodu tijekom puberteta.
S psihološke strane gledano, žene su “glasnije” od muškaraca, odnosno sklonije su tome da više razmišljaju o stvarima općenito. To je dobro, ali i te kako stvara podlogu za razvoj depresije.
Suprotno tome, muškarci imaju veću vjerojatnost da reagiraju na teška vremena sa stoicizmom, ljutnjom ili zloupotrebom supstanci. Kada su odnosi u pitanju, žene su uglavnom te koje više ulažu u vezu pa će ih problem u istoj više pogađati i lakše će upadati u depresivna stanja, pogotovo ako je problem nerješiv.
U socio-kulturalnom smislu žene su izložene većem stresu od muškaraca.
One ne samo da će, u nekim slučajevima, morati raditi baš kao muškarci, već će se od njih možda očekivati da snose teret održavanja doma, odgajanja djece, brige o starijim rođacima i trpljenja u svakom smislu.
Životni vijek žena je duži nego kod muškaraca. Duboka starost je često povezana sa strahom, usamljenošću, lošim fizičkim zdravljem i nesigurnošću, a samim tim i s depresijom.
Kod žena se češće uspostavlja dijagnoza depresije, a razlog tome je njihova posjeta liječniku i spremnost da razgovaraju o problemima i osjećajima koja su posljedica istih.
Muškarci će se vrlo rijetko samoinicijativno obratiti stručnjaku, čak i kada su svjesni svih simptoma koji ukazuju na depresivno stanje.
Prema nedavno provedenim znanstvenim istraživanjima, glavni “krivac” za veću vjerojatnost depresije kod žena u odnosu na muškarce je testosteron. Američki znanstvenici su podvrgli stresu grupu muških i grupu ženskih miševa da bi za to vrijeme promatrali moždanu aktivnost kod ovih životinja.
Kod ženskih miševa je uočeno depresivno ponašanje i povećana aktivnost u dijelu hipokampusa koji se aktivira pod stresom i pod djelovanjem emocija.
Kod muških miševa, moždana aktivnost u spomenutom dijelu hipokampusa bila je znatno manja, a smatra se da je za ovaj zaštitni mehanizam zaslužan testosteron.
