U drevnim filozofijama ljudi s vrlinama prikazuju se kao plemeniti ljudi. Plemenitost nam daju osobine istreniranog uma. Treniramo se kako bi živjeli zdravo i sretno jer to je najveća vrijednost koju imamo.
ŠTO JE MINDFULNESS?
Mindfulness je način bivanja, gledanja, postojanja koji uvježbavamo meditacijom. Riječ mindfulness proizlazi iz Buddhinog osmerokrakog puta od pojma Samma sati koji znači ispravno se “sjetiti”, “sjetiti se promatrati”, “održavati svijest”, a u hrvatskom se jeziku prevodi kao pomnost. Ispravno znači s ispravnom namjerom, tako da ne dozvolimo “otrovnim” stanjima uma da prevladaju.
Kada smo mindful imamo dobar omjer budnosti i opuštenosti. U budnosti smo prisutni i svjesni onoga što se događa oko nas i u nama, znamo gdje smo, što mislimo, što nam je u pažnji, što osjećamo. Opušteni u smislu da nismo pretjerano vezani za trenutnu misao ili stanje, da nismo “upali” u priču i stres.
ŠTO NAS MOTIVIRA DA TRENIRAMO BITI MINDFUL?
Svi smo ponekad prirodno mindful, lako možemo razumjeti to stanje. Kada smo negdje gdje želimo biti i radimo što volimo prirodno smo budni i opušteni, bivamo bez borbe i bijega, zainteresirani za situaciju. U mindfulness meditaciji učimo kako da takvu kvalitetu bivanja primijenimo i na one trenutke u životu koji možda nisu automatski, na prvu takvi.
Želimo biti prisutni za svoj život i onda kad nam nosi dosadne, bolne, teške i konfliktne situacije. Umjesto da bježimo ili da se borimo (i opravdavamo), stanemo i prihvatimo a zatim odlučimo kako se nositi s time što osjetimo. Zainteresiramo se.
Vrijednost života je osjetiti sva stanja jer su jednako prirodna. Kada stanemo i prihvatimo ne moramo više bježati, znači da smo slobodni tu gdje jesmo.
Kroz meditaciju mi si dozvolimo osjetiti neugodno i priznati da smije biti dio našeg života, a da pritom ne zaključimo kako s nama nešto nije u redu. Naravno ako imamo rješenje za svoj problem trebamo si pomoći. Suosjećanje (želja da pomognemo sebi i drugome) je dio budnosti, akutnosti tog zdravog mindful stanja.
KAKO FUNKCIONIRA MEDITACIJA?
1. Učimo kontrolu reaktivnog i impulzivnog ponašanja
2. Imamo izbora djelovati iz ispravne namjere
3. Stvorimo prostor mira u kojem možemo osjetiti nemirno
1. Meditacija je vježba koju radimo s odlučnošću kako bi razvili kvalitete budnosti i opuštenosti da ih možemo primijeniti u životnim situacijama. Dok meditiramo vježbamo jasno vidjeti, na primjer “aha, ova misao je vezana za ovu emociju”, ali sad u meditaciji ne reagiramo na nju nego samo primjećujemo, promatrač smo. Nakon toga u svakodnevnom životu kada nam se pojavi ta misao možemo izabrati hoćemo li reagirati na nju, samo je primijetiti i pustiti ili čak možda odreagirati drugačije. Iz treninga u meditaciji imamo iskustvo da ne moramo automatski povjerovati toj misli, imamo iskustvo da smo je već jednom samo primijetili, nismo odreagirali na nju te smo time napravili prostor između njenog intenziteta i reakcije.
To iskustvo je jako vrijedno jer vidimo na svojem primjeru da ne moramo svakoj misli povjerovati bez obzira koliko je uvjerljiva.
Da bi uopće imali izbora odreagirati drugačije trebamo primijetiti što mislimo, vidjeti da li to želimo nastaviti misliti i nakon toga odabrati drugačiju reakciju, trebamo se “suzdržati” i usmjeriti. Vježbamo kontrolu impulzivnog ponašanja (impulse control) koja je, čini se, ono što razlikuje nas od ostalih sisavaca, čitaj čini čovjekom. Na sreću to se trenira i svi to možemo.
2. Mindfulness nas uči djelovati iz ispravne namjere da ono što odaberemo učiniti (reći ili pomisliti) dođe iz mjesta u kojem ne želimo povrijediti sebe ni drugoga. To je ključna karakteristika ovog treninga jer misli zle kobi kao da imaju neku slast, vrstu identifikacije, pozicioniranja nad nekim koju ovim treningom oslabljujemo. Možemo prepoznati iskru pohlepe ili mržnje i odabrati da te emocije nisu izvor našeg djelovanja.
3. U toku meditativnog treninga stvorimo svjestan prostor naše pažnje u kojem si dozvolimo osjetiti kako je biti preplavljen (manje ili više) neugodnim tjelesnim senzacijama. Osjetimo neugodno u sigurnim uvjetima. Učimo mirnim očima gledati nemirno. “Sprijateljimo” se s neugodnostima da nam više nisu u sjeni.
Metoda R.A.I.N. pojašnjava korake meditativnog treninga, više na: Mindful.org
KAKO ODRŽAVATI KONTINUITET MINDFULNESSA I DOBAR OMJER BUDNOSTI I OPUŠTENOSTI?
Kako bi bili mindful za svoj svakodnevni život pokušamo razviti stav budne opuštenosti kroz jednostavnije stvari pa kada dođu izazovnije situacije lakše ćemo imati hrabrosti da kažemo “u redu, smijem i ovo osjetiti, mogu dozvoliti da bude tu takvo kakvo je.”
Polako vježbom, steći ćemo sve više alata za raditi sa sobom, uspjeti primijeniti mindfulness na širi raspon emocija i upoznati kojim mislima sputavamo sami sebe. Postat ćemo zaigrani sa svojim stanjima i doživljavati ih manje ozbiljno. Lakše baratati s odnosima i problemima, ne stavljati se u poziciju žrtve već onoga tko želi upoznati sve što je ljudski. Meditacijom zauzimamo zdrav odnos prema prirodi prolaznosti.
Kroz sve dnevne radnje održavamo kontinuitet mindfulnessa sa stavom svojeg tijela, podsjetimo se često što želimo i zašto to činimo.
TIJELO KAO POLJE SADAŠNJEG TRENUTKA
Logički razumijemo koncept mindfulnessa no za živjeti na taj način navika nam se treba usidriti u tijelu. Emocije su kemijska reakcija našeg tijela, a one uzrokuju misli. Na primjer osjetimo ljutnju u tijelu i imamo misli ljutnje. Film ljutnje se pojavio jer je bilo potaknut tjelesnom senzacijom. Također kada nastavimo misliti misli ljutnje tjelesna senzacija – emocija biti će sve jača. Mi negdje trebamo prekinuti taj krug da su emocije okidači za misli, a misli za emocije.
Tijelo je polje kroz koje ćemo najbolje doći u najjasniji i najdirektniji energetski aspekt svojih emocija i misli te ih najbolje moći izraziti. Tijelo prirodno teži tome da izrazi emocije, to su jake energije. Na primjer male bebe nemaju barijeru, kod njih se još nije uključio taj racionalni um. Kada bebu nešto boli ona će plakati i ritati nogicama, ako je sretna smije se i otvara ruke, odmah izražava svoju emociju cijelim tijelom, energija je pre jaka da bi je suzdržala.
Ideja je da dozvolimo tijelu neka izrazi što treba ali da to znamo prezentirati inteligentno, mudro i primjereno tako da je korisno za nas i drugoga. Ako nekome želimo reći na što smo ljuti a to stavimo u obliku pasivne agresije ta osoba to neće htjeti prihvatiti. Bitno je da znamo servirati svoja stanja promišljeno i na dobar način. Vođena meditacija u pokretu: POLJE TIJELA
SNAGA VS STRES
Držati balans budnosti i opuštenosti najlakše je tijelom, budni smo s onim mišićima koji nam daju snagu i stabilnost, a opuštamo one koji nam stvaraju stres.
U yogi taj se balans zove Sthira sukham asanam – princip stabilnosti, snage i istovremeno ugode, opuštenosti. Balans sthire i sukhe je ravnoteža onga što nas ograničava i pokreta koji se s lakoćom izražava u tim okvirima. Na primjer imamo snagu nogu, zdjelice i donjeg trbuha kao baze stabilnosti a gornji dio tijela opušteno držimo uspravno, oboje u istom iskustvu.
Stres nam se može nakupljati kada dižemo ramena, stišćemo zube i šake, pa te dijelove opustimo. Namjestimo stav s kojim možemo puno lakše prepoznati misli i emocije koje su se pojavile. Somatska meditacija: OSJETIM DA SAM TU i MEDITACIJA TIJELOM.
NA KRAJU ZAŠTO?
U drevnim filozofijama ljudi s vrlinama prikazuju se kao plemeniti ljudi. Plemenitost nam daju osobine istreniranog uma.
Treniramo se kako bi živjeli zdravo i sretno jer to je najveća vrijednost koju imamo.
Ukratko, meditiram da budem čovjek.
Predavanje “Mindfulness za svaki dan” poslušajte na YouTubeu.
Tekst je inspiriran učenjem Mislava Brečića, Tare Brach, Jona Kabat-Zinn i mnogih drugih. Linkovi: Samma Sati, Sthira sukham asanam
Znanost iza mindfulnessa:
– The science of mindfulness
– How mindfulness may change the brain
– The state of mindfulness
Tena Rebernjak/online-yoga
