Ni sljedeća godina ne će biti godina velikog oporavka jer se baš nekako u ovo vrijeme počinjemo smijuljiti božićnom drvcu, misleći da mali oporavak može zamijeniti veliki, odnosno da se na fakultet može bez završene osnovne škole.

Još ne znam s kim ću točno u ponoć graničnih godina ispijati zdravicu, no siguran sam da to ne će biti onaj psihijatar koji mi je lani u sličnoj prilici rekao da naše institucije nikad ne će početi raditi svoj posao, jer onog trenutka kad počnu raditi svoj posao one postanu njegov posao.

Kada se na prijelazu godina kazaljke satova preklope na brojci dvanaest nastojat ću ne sresti onog tužnog uskokovca koji mi se na lanjskoj preklopljenoj dvanaestici izjadao: — Cijeli svoj život sam samo želio živjeti uz more promatrajući velike ribe. Ali, kada sam ih morao početi loviti cijeli život mi se okrenuo naglavačke i, premda sam još relativno mlad, već sad mi stižu ponude za glavnu ulogu u novoj verziji filma Starac i more.

Novu godinu će proslaviti i slavni zatvorenici. Na žalost svih medijskih kuća, biti će to zatvorena proslava.

Čim otkucaju prvi trenutci u Novoj godini požurit ću utješiti svoga susjeda, naivnog mladića, kojemu cijele protekle godine nije bilo jasno zašto mu se otac  u grobu okreće ako je on spiskao svoju a ne njegovu djedovinu.

Jedan savjet manekenkama koje su se cijele protekle godine uspješno izgladnjivale, no, unatoč tome, nisu postigle zapaženije rezultate u modnome svijetu: — Sljedeće godine se bacite na pisanje knjiga. Na književnom tržištu, više nego na ijednom drugom, najviše uspijevaju izgladnjele knjige.

Neka se nitko ne zavarava – 2014-ta će biti iznimno teška godina. Stoga je ona iznimno 2014-ta budući da nijedna druga godina to nije htjela biti.

U novogodišnjoj noći don Quijote će alarmirati Sizifa i obojica će pohitati do Feniksa koji će podgrijavati peć s namjerom da se baci u vatru. Ako stignu  na vrijeme napravit će još jedno djelo na dobrobit uzaludnog dijela čovječanstva.

Jezikoslovcima najsrdačnije želim da sljedeće godine odustanu od svoje namjere donošenja novog Pravopisa dok budu naslonjeni na kosi toranj u Pizi.

Onima koji se bave turizmom uputit ću najtoplije čestitke uz preporuku da sljedećeg ljeta ne gube vrijeme motreći Japance dok ovi šetaju našom osunčanom obalom, krišom pogledavajući hoće li ovi baciti pogled na sunce. Japanci, budući da dolaze iz zemlje izlazećeg sunca, već su užasnuti prizorom izlaska sunca kao što ćemo i mi biti užasnuti prizorom izlaska iz krize ako ćemo to platiti kosim očima zbog neprestanog zurenja u rad.

Ipak, ma gdje god se na prijelazu stare u novu godinu budem zatekao, misli mi se ne će moći otrgnuti od tih prenježnih i pretoplih bića koje svi skupnim imenom zovemo: političari. Pa tko ne bi zadrhtao od pomisli na to kakvim odgovornim poslom se oni bave jer, gdje god stopom ugaze zateknu se, kao što im i samo ime kaže, na pola litice, ispred njih je provalija a iza njih razbješnjeli i nezadovoljni narod.

 ☻

Onima koji vode ovo društvo u sljedećoj godini želim uspješne future, onima koji bi da ga vode efikasne kondicionale, a onima koji su ga vodili blagotvorne perfekte. Nek’ u nastupajućem ljetu najčitanije memoare ispiše mir – otpadnik, odbačenik nemira koji se u ljudskim srcima, bez ikakovih uspjeha, naratovao.

Od radosnog srca ljubiteljima referenduma želim da konačno organiziraju veličanstveni, neponovljivi, spektakularni referendum – referendum za LJUBAV. I sasvim odlučno neka provedu nova pravila – pravo glasovanja na referendumu imaju samo duše; rezultati referenduma nek’ se zovu rezultati produhovljavanja i neka se ne upisuju u nikakav ustav ako će ovi imati i mrvičak od za-ustav-ljenog srca.

U nastupajućoj godini svima nama želim da podignemo razinu svijesti ne kopirajući morsku plimu.

Svim fatalistima u novogodišnjoj noći jednom za uvijek ću poručiti: jednom nije zauvijek.

3… 2… 1… Sretno ti ŽIVOTE – čudesna pojavo među začuđenim čudima.

[author] [author_image timthumb=’on’]http://atma.hr/wp-content/uploads/2013/10/zlatko-tomic-2.jpg[/author_image] [author_info]Zlatko Tomić, književnik, što objavljenih što neobjavljenih ima preko deset knjiga, autor psihološko-povijesnih romana, zbirki aforizama, drama, eseja, ali sebe nadasve prepoznaje po humanističko-etičkom ispisu te sociološko-povijesno-psihološkim i filozofskim inklinacijama u umjetnosti. Kultura življenja, duhovnost i nadduhovnost, filozofija religije, tolerantnost spram svih oblika alternativnosti moderniteta svakidašnje su mu preokupacije, nadasve cijeni čistu, iskrenu, istinsku misao, razmišljajnost oživotvorenja i obogotvorenja u najširem smislu tih riječi, transcedentnu u svojoj krajnjoj smislenosti. Javljat će se poučnim pričama, iskričavim esejima, poetsko-filozofskim minijaturama, humoreskama. Najveća mu je nagrada ako, čitajući ga, makar i uzgred, dočitate ponajprije sebe, spoznate vlastiti alter-ego kao sukreatora svog božanskog Jastva.[/author_info] [/author]