Klinčić (lat. Syzygium aromaticum), također poznat i kao karanfilić ili klinček, je tradicionalno omiljena zimska mirodija. Podrijetlom je s Indonezijskih otoka začina, odnosno sjevernih Moluka. Danas se uzgaja u Brazilu, Indiji, Šri Lanci, Tanzaniji, Madagaskaru i na Pembi. Klinčići su zapravo nezreli, neotvoreni cvjetni pupoljci zimzelenog tropskog drveta iz porodice mirta. Dok su svježi ružičasti su, a osušeni mijenjaju boju u hrđavo-smeđu. Duljine su 12 – 16 mm i nalikuju čavlićima (na lat. se i naziva clavus, što znači čavao). Stabljike završavaju istaknutim četverodijelnim cvjetnim pupovima. Miris im je topao, opor i aromatičan, a okus slatkasto-trpak i vrlo jak. Prvi put se spominje u kineskim zapisima još 400. g. pr. Kr. Rimljani su upoznali ovaj vrijedan začin preko arapskih trgovaca.

Ljekovita svojstva klinčića

Klinčić je kod nas najviše poznat kao začin. Nažalost često zaboravljamo na njegova brojna ljekovita svojstva. Tradicionalni kineski liječnici koriste klinčić od davnina u liječenju probavnih smetnji, proljeva, hernije, lišajeva, atletskog stopala i gljivičnih infekcija.

Indijski ajurvedski iscjelitelji njime liječe dišne i probavne tegobe.

Srednjovjekovni njemački travari smjesom klinčića borili su se protiv gihta.

Rani američki liječnici koristili su ga za liječenje probavnih problema, a dodavali su ga i gorkim biljnim lijekovima kako bi bili ukusniji. Oni su napravili i ulje od klinčića, kojim su masirali desni da olakšaju zubobolju.

Nekoliko kapi eteričnog ulja klinčića, pomiješanih s vodom, zaustavit će povraćanje, a infuzija – mučninu.

Eterično ulje klinčića učinkovito je protiv mnogih bakterija i parazita.

Klinčić sadrži eugenolkariofilen i tanin, koji imaju jaka antimikrobna svojstva. Te tvari putuju krvotokom ubijajući sićušne parazite, njihova jajašca i ličinke. Upravo zbog toga klinčić je neizostavan dio poznatog antiparazitnog programa dr. Clark.

Ispiranje usne šupljine razrijeđenim uljem ili žvakanje pupova klinčića ublažava grlobolju.

Japanski znanstvenici otkrili su da, poput mnogih začina, klinčić sadrži antioksidanse koji pomažu spriječiti oštećenje stanica koje može rezultirati rakom.

Nedavno istraživanje pokazalo je da je klinčić najbolji antioksidativni začin zbog visoke razine fenolnih spojeva.

Klinčić je stimulans, lokalni antiseptik i blagi anestetik. Ima pozitivne učinke na želučanu sluznicu, opušta glatke mišiće koji oblažu probavni trakt, djeluje protiv povraćanja i nadutosti te općenito potiče pravilan rad probavnog sustava.

Stomatolozi su u prošlosti rabili ulje klinčića kao oralni anestetik. Također su ga koristili za dezinfekciju korijenskih kanala zuba.

Ulje klinčića još je uvijek aktivan sastojak u nekim proizvodima za ispiranje usta i ublažavanje lošeg zadaha. U narodu se smatra da otapanje dvaju cijelih klinčića u ustima, bez žvakanja ili gutanja, pomaže obuzdati želju za alkoholom.

Ljekovito djelovanje klinčića:

  1. poboljšava probavu
  2. pomaže kod infekcija dišnih puteva
  3. ublažava zubobolju
  4. uništava parazite i bakterije
  5. prirodni je antioksidans
  6. pomaže u liječenju gljivičnih infekcija
  7. ima svojstva antiseptika i anestetika
  8. djeluje kao afrodizijak
  9. pomaže kod gihta

U svrhu liječenja obično se koristi ulje ili kapsulirani prah klinčića. Uobičajeno doziranje je 2-5 grama praha klinčića dnevno.

Možete napraviti i ukusan i ljekovit čaj od klinčića i cimeta. U pola litre vode stavite 2 štapića cimeta i 6 cijelih klinčića. Kuhajte 15 minuta, a zatim procijedite. Popijte 2-3 čaše čaja dnevno.




Klinčić u kulinarstvu

Klinčićem se aromatiziraju brojna slatka i slana jela. Bogato začinjeni kolači, keksi, pudinzi ili slatki kruhovi nerijetko u svojem receptu sadrže klinčić u kombinaciji s cimetom, a katkad i đumbirom.

Klinčić izvrsno povezuje okus jabuka i krušaka pa se rabi u pripravi pita i torti od jabuka i krušaka ili voćnih umaka i kompota. S obzirom da je njegov okus vrlo intenzivan, nužno ga je pri kuhanju postupno i pažljivo dozirati.

Cjeloviti klinčići ukusni su u juhama od graška i graha ili zapečenom grahu s čilijem, gdje njihova snažna, jetka mirodijska karakteristika daje punoću okusa.

Isto tako, u očišćenu glavicu luka može se utisnuti nekoliko cjelovitih klinčića pa dodati riži prilikom pirjanja. Klinčić je prisutan u mnogim kombinacijama začina, npr. u mješavini za kiseljenje povrća ili u mješavini začina za pečenje.

Najbolje ga je kupovati u cjelovitom obliku, jer pakiran u prahu brzo gubi okus, a i njegova ljekovita svojstva propadaju. Cijele klinčiće se preporučuje potrošiti u roku od godinu dana, a mljevene unutar šest mjeseci.

Budući da je vrlo čvrste strukture, teško ga je usitniti pa se savjetuje samljeti ga u mlincu za kavu.

Sprema se u zatvorene posude i drži na suhom i tamnom mjestu. Svježinu začina moguće je produžiti čuvanjem u hladnjaku.

Autori: Ozren Podnar, Zdenka Jurković
alternativa-za-vas.com