Ako želite izvan kuće ili na poslu pojesti obrok koji ste sami pripremili, tada salata u staklenci može biti odlična ideja – lako se priprema, praktična je za nošenje i pritom vam može uštedjeti novac kad dođe vrijeme za pauzu za ručak.
Ideja je jednostavna – započnite stavljanjem dresinga na dno vaše staklenke, a zatim nanižite različite sastojke kao što su povrće, žitarice i sir prema vrhu. Raspored je ovdje ključan, pogotovo ako salatu pripremate dan unaprijed.
Sloj 1: Prvo dodajte dresing u staklenku. Možete koristiti bilo koju vrstu preljeva. Ako kasnije dodate dresing, sastojci za koje biste radije da ostanu suhi i hrskavi, mogli bi postati gnjecavi. To posebno vrijedi za umake na bazi octa, inače bi vaša salata mogla prerano uvenuti.
Sloj 2: Sljedeći sloj neka bude povrće poput rajčice, krastavaca, crvenog luka, šparoga, celera, paprike ili mrkve. Ono će poslužiti kao „zaštita“ za povrće za koje ne želite da se smoči.
Sloj 3: Ova razina rezervirana je za sastojke koji ne moraju nužno plivati u dresingu, ali nije nikakva drama ni ako se to dogodi. Zato ovdje slobodno naslažite gljive, tikvice, grah, leću, grašak, kukuruz, brokulu i tako dalje.
Sloj 4: Vrijeme je da vaša salata dobije još supstancije – stoga ovdje ubacite namirnice poput tjestenine, riže, kvinoje, bulgura ili kus-kusa.
Sloj 5: Dodajte osjetljivije sastojke kao što je sir (feta, kozji sir… što god preferirate).
Sloj 6: Na sam vrh dodajte sastojke koje će biti najmanje privlačni vašim okusnim pupoljcima ako se smoče – zato na vrh salate idu najosjetljiviji sastojci, poput zelene salate, špinata ili rukole.
A dok osmišljavate vlastite kombinacije okusa, za početak predlažemo mediteransku salatu sa slanutkom, kvinojom i hrpom povrća. Narežite sastojke, ubacite u staklenke i salata je gotova.
Mediteranska salata u staklenci
Pokazalo se da slanutak može pomoći kod gubitka kilograma, poboljšanju zdravlja crijeva i zaštiti od bolesti srca i dijabetesa tipa 2. Također je bogat antioksidantima, a ljudi koji ga redovito konzumiraju imaju bolji vitaminski status, što podrazumijeva vitamine A, E i C, folnu kiselinu, magnezij, kalij i željezo.
Sjemenke bundeve vrijedan su izvor biljnih proteina, zdravih masti, antioksidanta i ključnih minerala, uključujući magnezij, željezo i cink. Kvinoja je bezglutenska namirnica koja je pritom bogata vlaknima, vitaminima B kompleksa, kalcijem, vitaminom E i antioksidantima. Sve ove namirnice nalaze se u mediteranskoj salati koju možete pospremiti u staklenke i čuvati u hladnjaku, za trenutke kad vam zatreba brzinski ručak ili međuobrok.
Sastojci:
– 1/4 šalice rajčica sušenih na suncu (i njihovog ulja)
– 2 žlice crnog vinskog octa
– 2 žličice meda
– 4 žlice svježeg soka od limuna (od 2 limuna)
– 1 žlica nasjeckanog kopra
– 1 žlica nasjeckanog bosiljka
– prstohvat crvene paprike
– sol i papar po potrebi
– 2 mrkve
– 2 krastavca
– 2 limenke (800 g) slanutka
– 1 i pol šalica kuhane kvinoje
– 1/2 šalice smrvljenog feta sira
– 4 šalice svježe rikole
– 1/3 šalice tostiranih sjemenki suncokreta ili bundeve
– 1 avokado, narezan na kriške
– limeta (po želji)
Priprema:
U srednje velikoj zdjeli pomiješajte sušene rajčice i malo njihovog ulja, crni vinski ocat, med, sok od limuna, kopar, bosiljak, crvenu papriku, sol i papar. Rasporedite umak na 4 staklenke.
U staklenke posložite mrkvu i krastavce. Dodajte slanutak i kvinoju. Zatim posložite feta sir, rikolu i sjemenke. Zatvorite i čuvajte u hladnjaku do 3 dana.
Poslužite uz 1/4 avokada i sok od limete (po želji).