U grčkoj mitologiji Edip je bio sin kralja Laja i kraljice Jokaste. Preodređeno mu je da će ubiti svog oca i oženiti majku. Edip nije znao tko su mu roditelji, odgojili su ga Polib i Meroba.

atma.hr – 78




Sve do jednog dana dok mu neki pijani, korintski mladić nije rekao da je siroče. Tada Edip kreće u potragu za istinom. Upravo na temelju te priče Sigmund Freud je u svojoj psihoanalitičkoj teoriji nazvao ovaj koncept Edipov kompleks. Iako su u kasnijim istraživanjima psiholozi te ostali stručnjaci, osporavali ovu Freudovu teoriju, neki njezini dijelovi su ipak zanimljivi za razmatranje te nam mogu pomoći u dubljem shvaćanju ove tematike.

Edipov kompleks govori o tome da se dijete (u ovom slučaju dječak) zaljubljuje u svoju majku te ukoliko se taj dio ne razriješi uz pomoć oca, muške figure tada u odrasloj dobi može doći do nemogućnosti ostvarivanja bliskosti u ljubavnoj vezi.

Kada govorimo o suprotnom spolu, ženama, tada se to naziva Elektrin kompleks. Djevojčica se nesvjesno zaljubljuje u svoga oca. Nakon toga dolazi do identifikacije sa majkom te se time ovaj kompleks razrješava. Kako je tema ovog teksta Edipov kompleks, nastaviti ću pisati u tom smjeru.

Uloga Edipovog kompleksa je iznimno bitna u stvaranju jastva, odnosno “JA” identiteta.  Ono što je Freud naglašavao je libido, po njemu je to seksualni nagon kao jedini pogon čovjeka. No Carl Gustav Jung libido smatra kao psihičku (životnu) energiju, a ne samo kao seksualni nagon što je Freud zagovarao. Libido bi bilo ono što nas pokreće, daje nam životnu energiju, to je životni nagon te se nalazi u pozadini našeg ponašanja. Nasuprot libida je tanatos, odnosno nagon za smrću.

Prema psihoseksualnom modelu S. Freuda, ljudski razvoj se odvija u pet faza te je libido smješten u različitim područjima.

atma.hr – 39

Važno je da je svaka prethodna faza uspješno završena da bi dijete moglo preći u sljedeću fazu razvoja.

  1. Oralna faza – traje od rođenja do 18.mjeseca. Kod beba libido je smješten u području usta. Iz tog razloga djeca u tom razdoblju sve isprobavaju ustima, sve predmete stavljaju u usta. Na taj način upoznaju okolinu te im te radnje pričinjaju zadovoljstvo. Ukoliko libido ostane vezan za ovu fazu te ona ostane neprorađena, osobe u odrasloj dobi mogu pretjerano pušiti, jesti, piti te mogu biti skloni raznim ovisnostima. Ako se npr.djetetu u ovom razdoblju prerano oduzme duda ili majka naglo prekine dojenje, tada to može biti jedan od razloga kasnije fiksacije.
  2. Analna faza – traje tijekom 2. i 3. godine. Libido je smješten u području anusa. Ovdje je fokus na polaganom stjecanju higijenskih navika. Počinje sa pelena prelaziti na “tutu”. Izvor tjelesnog užitka je u obavljanju nužde, odnosno otpuštanju fekalija i urina. Ako roditelj prerano ubaci dijete u ovu fazu tada ono može namjerno zadržavati otpadne tvari u sebi te u odrasloj dobi to može utjecati na formiranje određenih karakteristika karaktera, poput sebičnosti uz zadržavanje te darežljivosti uz otpuštanje.
  3. Falusna faza – traje od 3./4. godine do 6. godine. Libido je ovdje smješten u području genitalija, Interes prelazi na istraživanje genitalija, odnosno dječaci i djevojčice počinju uočavati da se razlikuju jedni od drugih po spolu. U ovoj fazi u djetetovom istraživanju nema ništa seksualno te ono potpuno nesvjesno teži ugodi. Upravo u ovoj fazi se javlja Edipov i Elektrin kompleks.
  4. Faza latencije – traje od 7. do 12. godine. Ovdje libido miruje, odnosno potisnut je te dolazi do identifikacije sa roditeljem istog spola. Upravo zbog toga dijete se druži sa vršnjacima istog spola, djevojčice sa djevojčicama, a dječaci sa dječacima. Uče razne socijalne vještine kroz igru i oponašanje jedni drugih.
  5. Genitalna faza – traje od 12. godine. Potisnuti libido iz prošle faze se oslobađa te počinje sklonost prema osobama suprotnog spola.

atma.hr – 78




Nerazriješen Edipov kompleks u odrasloj dobi

U falusnoj fazi dječak se “zaljubljuje” u svoju majku jer je ona ipak prva osoba suprotnog spola u njegovom životu. U tom trenutku njegov otac postaje njegov “protivnik” te ga se želi riješiti kako bi samo za sebe imao maminu pažnju, ljubav i pozornost. Ovdje je neizmjerno važna uloga oca. On je taj koji pomaže da se ovaj sukob razriješi te da se dječak polagano odvoji od majke uz identifikaciju sa ocem.

Ukoliko je otac slab, agresivan, ovisnik, ne sudjeluje u djetetovu odgoju, tada je to razrješenje malo otežano. Da bi dječak normalno prešao u sljedeću fazu latencije, otac mora pokazati da je on stabilna, jača, odrasla muška figura te povesti sina za ruku van u svijet i nježno ga odvojiti od majke. Po Freudu, u normalnom razvoju dječak zbog straha od kastracije, polako popušta te se počinje identificirati sa svojim ocem.

Ako se ovaj kompleks ne razriješi, u odrasloj dobi on može biti uzrok raznim neurozama kao i nemogućnosti povezivanja sa drugom ženskom osobom. Muškarac nesvjesno može tražiti osobu jako sličnu svojoj majci na fizičkoj i psihičkoj razini. Također, u toj fazi dječak je jako ljubomoran na oca te na isti način u odrasloj dobi može biti jako ljubomoran iako za to u ljubavnoj vezi ne postoje stvarni razlozi.

atma.hr – 39

Slab otac šalje dječaku poruku da je on opasan te da je bolje da se drži maminog naručja. Ako je uz to agresivan, tada dječak potiskuje svoju ljutnju jer mu se boji suprotstaviti. Potisnuta ljutnja može godinama ležati ispod površine te izbiti tek u odrasloj dobi u kontaktu s partnericom.

Razrješenje ovog problema leži u tome da se dječak (odrasli muškarac) mora identificirati sa svojim muškim načelom. Tek na taj način može postati cjelovita osoba, no za to je potrebno suočiti se sa svim onim potisnutim osjećajima iz djetinjstva. Negiranjem oca, muškog načela u sebi i dalje je na strani majke te svoj identitet nije izgradio do kraja.

Ljutnja, tuga, strah od kazne samo su neke etape razvoja s kojima se mora suočiti da bi se zatim mogao povezati sa svojom budućom ili sadašnjom partnericom.

Primjer iz prakse:

Muškarac (40 godina) nakon još jedne bezuspješne veze dolazi na terapiju. To mu je još jedna u nizu, kako sam govori. Spominje kako je i dalje jako povezan sa svojom majkom te s njom ima jako blizak odnos. O ocu ne govori puno, uglavnom u kontekstu da nemaju dobar odnos.

Dubljim ulaskom u priču, počinju izlaziti na površinu davna sjećanja. Tada saznajem da je brak njegovih roditelja bio jako težak te je on bio taj koji je štitio majku od oca te se nikada nije mogao osloniti na oca. Sama svjesnost da je to njegov otac kakav god on bio, izazvala je lavinu emocija kod tog muškarca. Iako nije sam sebi htio priznati i on sam je krenuo očevim stopama. Nije mogao ostati u nijednoj vezi te je bježao od bliskosti. Također je počeo konzumirati alkohol te se neprestano vraćao mami “u sigurnu zonu”.

atma.hr – 39

U svakoj vezi je nakon nekog vremena počeo izbacivati ljutnju prema partnerici te ju odgurivati od sebe. Proradom muškog i ženskog načela u sebi, suočavanjem sa potisnutim sadržajem u sebi koji je nesvjesno usmjeravao njegov život te puštanjem emocija onog malenog dječaka u sebi, počeo se okretati muškarcu u sebi te iz svega rasti.

Vaša rana iskustva utječu na vaš sadašnji život samo dok ih ne osvijestite i dovedete do površine svijesti. Tada je na vama mogućnost izbora što i kako dalje živjeti.

Literatura: Edipov kompleks (2006.); Robert M. Young

Napisala: Marta Kravarščan, neurolingvistička praktičarka, life savjetnica, u procesu za gestalt psihoterapeuta.

Za sva pitanja, dogovor savjetovanja/psihoterapije možete me slobodno kontaktirati na mob:091/935-6942 ili na mail:[email protected]

Ukoliko smatrate da bi ovaj tekst mogao još nekome koristiti, slobodno ga podijelite :).

Facebook stranica: Put Promjene – centar osobnog i poslovnog uspjeha

Web stranica: http://psihoterapijasavjetovanje.com

OSTAVI KOMENTAR

Ostavite svoj komentar!
Please enter your name here