Riječ yoga je nastala iz sanskritske riječi yuj, što znači “ujediniti”. Sustav yoge osigurava metode za proširivanjem svijesti pojedinca i njegovo povezivanje s Vrhovnom svjesnošću. Postoje različite škole yoge poput bhakti-yoge, jnanayoge, kundalini-yoge itd. Ovdje ćemo razmotriti Patanjalijev sustav yoge, budući da se on smatra i priznaje jednim od autoriteta šest sustava vedske filozofije. Ova škola yoge, također poznata pod imenom ashtanga-yoga (yoga osam stupnjeva), u vrlo je bliskoj vezi sa sankhya filozofijom.
Stoga ona predstavlja praktičnu primjenu sankhya filozofije za dostizanjem oslobođenja ili stanja mukti. Naziva se Patanjali yoga po mudracu Patanjaliju koji ju je sjedinio i usavršio. Njegovo djelo o sustavu joge poznato je kao Patanjali yoga-sutra. U svijetu postoje različiti komentari ovog teksta od kojih je komentar Shrila Vyasadeva najstariji i najtemeljitiji. Ovaj sustav joge pokušava objasniti prirodu uma, njegove promjene, poteškoće u razvoju, bolesti… Također, on razmatra metode za postizanjem onoga što se naziva najvišim ciljem ljudskog života, a predstavljen je u kaivalyi ili apsolutnosti.
Što nam govori joga o našem umu? Prema Patanjaliju, joga je kontrolor svih promjena u umu. Um je taj koji odvodi osobu u ropstvo iluzornoj materijalnoj prirodi ili oslobođenju od nje. Većina naših problema su problemi koji spadaju u kategoriju mentalne prirode. Jedini lijek za njihovo rješavanje po Patanjaliju predstavlja mentalna disciplina. Um je najfiniji od svih ljudskih instrumenata i služi nam za postizanje određenih ciljeva. Također, on je veza između svjesnosti i fizičkog tijela. Zbog toga Patanjali posvećuje veliku pažnju proučavanju uma i osigurava različite načine za kontrolu njegovih promjena i oslobađanju njegove goleme moći za postizanjem viših stanja svijesti.
Teoretski, sustav joge je temeljen na istim temeljima kao i sankhya filozofija i u sebi uključuje neke dijelove Vedanta naučavanja. U sankhya filozofiji um je podijeljen na tri funkcije ili dijela – niži um, inteligencija i lažni ego – dok je u filozofiji Vedante podijeljen na četiri dijela – niži um, inteligencija, lažni ego i banka podataka ili citta, skladište memorije. U jogi, um se proučava holistički tj. cjelovito i termin citta se upotrebljava za negiranjem svih fluktuirajućih i promjenjivih pojava u umu.
Prema jogi, um je poput velikog jezera na čijoj se površini pojavljuju različite vrste valova. Duboko unutar, um je uvijek smiren i uravnotežen. Međutim, različiti obrasci misli potiču ga na aktivnosti i onemogućavaju u shvaćanju njegove prave istinske prirode. Ovi obrasci misli su valovi koji se pojavljuju i nestaju na površini jezera. U zavisnosti od veličine, snage i brzine valova, stanje unutar jezera ostaje više ili manje skriveno. Dakle, zavisno od sposobnosti u smirivanju tih obrazaca misli, čovjeku se u istoj mjeri razotkrivaju unutarnja stanja uma.
Nije posebno teško smiriti one valove koji nastaju uslijed obrazaca misli na površini jezera. Teškoću i pravi problem predstavljaju neritmični i destruktivni valovi koji izviru s dna. Naša sjećanja su poput vremenskih bombi koje su pale na dno jezera i aktivirajući se u određenom trenutku, uzrokuju veliko uznemirenje u cijelom jezeru.
