Foto: stocksnap.io

Depresivne osobe koje su u konstantnom vrtlogu negativnosti bore se same sa sobom, nemaju više nikakve motivacije. Mnogi od njih vide jedini izlaz u tome da ih više nema. Bez motivacije više ništa nema puno smisla kao ni život depresivne osobe. Put izlaska iz kliničke depresije nije nimalo lak, jer imate samo jedan mozak koji, kako vas je doveo do tog stanja, morate koristiti i da se izvučete iz depresije.

atma.hr – 52




Zašto je tako teško izaći iz depresivnog stanja (depresije)? Odgovor je zapravo jednostavan. Zato što isti taj vaš umorni, iscrpljeni, možda preopterećen i nemotivirani mozak koji vas je i doveo do depresije, morate upotrijebiti da biste se izvukli iz depresije. Loša je vijest što je i znanstveno dokazano da se uslijed depresije određene regije mozga smanjuju kod osoba koje pate od depresije.

Koliko će se određeni dio mozga smanjiti ovisi od dužine depresivne epizode, kao i o ozbiljnosti samog oboljenja. Ova pojava može dovesti do različitih problema, kao što su manjak empatije, loša kontrola emocija i neprepoznavanje emocija kod drugih.

Put izlaska iz kliničke depresije nije nimalo lak, jer kao što sam naglasila, imate samo jedan mozak koji kako vas je doveo do tog stanja, morate koristiti i da se izvučete iz depresije.

Zablude o tome što bi depresivni ljudi trebali učiniti

Zato kad čujem naputke laika koji pojma nemaju da govore depresivnim ljudima – ”samo pozitivno razmišljaj; jedi više zelenog povrća; idi u duge šetnje, daj se trgni”; itd. samo pokazuju duboko neznanje tih ljudi o tome kako mozak depresivne osobe (ne)funkcionira.

Vjerojatno je većina tih savjeta dobronamjerna i sami ti savjeti o zdravoj prehrani, pozitivnom razmišljanju, fizičkim aktivnostima su ispravne, međutim to vam ništa ne vrijedi tj. uvjeravati u ispravnost svojih stavova i stila života u bolesne osobe.

Još jedna bitna stvar, depresivne osobe koje su u konstantnom vrtlogu negativnosti boreći se sami sa sobom, nemaju više nikakve motivacije. Mnogi od njih vide jedini izlaz u tome da ih više nema. Bez motivacije više ništa nema puno smisla kao ni život depresivne osobe.

Ljudski je mozak jedna veličanstvena misterija i mi o njemu i dalje ne znamo dovoljno da bi mogli zaključiti da će samo farmakoterapija biti dovoljna tj. uvijek učinkovita jer baš i nije tako kod nekih pacijenata.

atma.hr – 52




Stoga je jedna od čestih  ljudskih zabluda u liječenju depresije kada ljudi misle i kažu – “pa što ne uzmeš neke antidepresive”? Zabluda je zato što:

Prvo, lijekovi antidepresivi, ne djeluju jednako kod svih pacijenata. To su pokazale i stručne studije prema kojima oko 30-50% korisnika terapije isključivo lijekovima, ona uopće nije bila od pomoći. Inače, antidepresivi nisu ”boosteri” tj. podizači ili stimulansi za dizanje raspoloženja. Ne, to su lijekovi koji ublažavaju i uklanjaju simptome depresije i pomažu depresivnim ljudima da se osjećaju onako kako su se osjećali prije bolesti.

Drugo, pacijente svakako treba upozoriti na neželjene efekte prilikom korištenja tih lijekova naprosto da se znaju pripremiti, jer izazivaju niz tjelesnih i psihičkih simptoma, poglavito na početku terapije, što neki pacijenti jako loše podnose i onda vele da će radije biti depresivni nego uzimati lijekove. To je loša vijest, tj. jako je dobro ako pacijent podnosi lijekove koji mu pomažu, jer će im pomoći da brže izađu iz te podmukle bolesti.

banner za knjige tesla

Treća zabluda, odnosi se na dostupnost profesionalne pomoći. To smo najbolje mogli vidjeti tijekom pandemije i zaključavanja. Nije ni danas baš bolje, jer najlakše je prepisati lijekove i tu stati. Najbolja je kombinacija farmakoterapije i psihoterapije koju si nažalost većina ljudi ne može priuštiti.

Četvrta zabluda odnosi se na stigmatizaciju mentalnih bolesti. Postoji doista velik broj ljudi koji unatoč tome što vide i osjećaju da nisu dobro, uporno oklijevaju potražiti dostupnu im stručnu pomoć, jer i dalje postoje stigma oko toga.

Jednom registrirana dijagnoza mentalnih poremećaja i bolesti, ostaje zauvijek, te zasigurno mnogima neće biti od pomoći poglavito na poslovnom planu na kojem se očekuju da si uvijek fit, da mozak radi sto na sat, da šutiš i isporučuješ zadatke.

To je dakle jedan od najčešćih razloga zašto se i dalje većina njih ustručavaju zatražiti pomoć, prepuštajući se stihiji ove podmukle bolesti koja polako ubija čovjekovu dušu i ne rijetko nažalost završava suicidom, jer ti ljudi ionako sami sebe već doživljavaju kao mrtve. Bez energije nema ni života.

atma.hr – 52




Ne čekajte da depresija prođe sama od sebe

Svakako zatražite na vrijeme stručnu pomoć. Zima i poglavito prvi mjesec u godini koji je ionako poznat kao najdepresivniji i najduži mjesec u godini, može još samo više pojačati simptome snuždenosti, tuge, duboke praznine kod osobe sklone depresiji (melankolicima) ili ne daj Bože potaknuti onaj najgori ishod kod već depresivne osobe.

Što možete učiniti za sebe prije nego potražite stručnu pomoć?

Želim s vama podijeliti par savjeta ako ste melankoličnog raspoloženja u ove zimske dane, blago depresivni (distimični). Kako si možete poboljšati raspoloženje u ove duge zimske i tmurne dane? Prije svega, izlagati se što duže danjem svijetlu i suncu.

Drugo, redovno uzimati suplemente vitamina D3. Brojna su istraživanja pokazala učinkovitost i važnost ovog vitamina ne samo u liječenju virusnih infekcija, nego i u prevenciji i liječenju neurodegenerativne bolesti (Alzheimer i demencija, Parkinson, Spinocerebralna ataksija, spinalna mišićna atrofija) i naravno depresivnih poremećaja.

micio kaku bozja jednadzba

U prvih mjesec dana, može se uzimati i veća doza D3 (occa5000 IU dnevno). Jako je dobro i preporučam da si provjerite iz krvi stanje zaliha i vitamina D3, folne kiseline, cinka, magnezija. Svi odreda ključni za vaš imunosni sistem i psihu.

Od ostalih suplemenata, svakako ubaciti cink koji je jedan od ključnih elemenata u zaštiti našeg imunosnog sistema (muškarci 11 mg/dnevno, žene 8mg). Neizostavan je i vitamin C, E i kompleks vitamina B koji pomažu u jačanju i unapređenju živčanog sustava. Svakako da je bitna zdrava prehrana koja obiluje povrćem i voćem i proteinima više iz biljnog a manje životinjskog porijekla, fizičke aktivnosti, pozitivni ljudi i pozitivan sadržaj koji svakodnevno konzumirate.

Probajte, jer financijski i nije tako velik izdatak i ne štedite na svom zdravlju.

atma.hr – 52




Nikad nije kasno

Kod osoba kojima je već dijagnosticirana klinička depresija, proces izliječena puno je zahtjevniji i kompleksniji i zahtijeva po meni svakako jedan holistički pristup koji ja prakticiram u svome radu.

Radi se o psiho-antropološkom i neuro-endokrinološkom i duhovnom pristupu.

Ne dajte se dragi ljudi i na vrijeme se odmaknite od tame, tamnih ljudi i sadržaja ako je ikako moguće. Nemojte sami patiti i potražite pomoć.

piše: Mirella RASIC PAOLINI, holistički psihoterapeut/focusin-holisticlifestyle