Teoretsko znanje koje nas ne dovodi do čistoće srca je samo težak teret našem mozgu. Ono jednostavno stvara sve vrste lažnog egoizma i kojekakvih različitih ideja, koncepata i filozofija, koje nisu ništa drugo nego teret. Stoga, učenje koje za svrhu ima jednostavno gomilanje znanja je jedna od najvećih prepreka duhovnom napretku.

Filozofska je činjenica da tko god da smo, uvijek postoji netko tko može uzrokovati štetu onome što imamo i za što se zalažemo. Vedski spisi objašnjavaju kako su polubogovi, administrativni kontrolori kiše, svjetla, zraka i ostaloga, najbogatija, najmoćnija i najutjecajnija bića u materijalnom svijetu, s nevjerojatnim znanjem o prirodi materijalnog i duhovnog, ali budući se oni također nalaze u materijalnom svijetu ni njihovi životi nisu lišeni problema.

Vedski spisi izjavljuju “padam padam yat vipadam” – opasnost postoji na svakom koraku. Krišna izjavljuje u Bhagavad giti “dukhalayam asasvatam” – ovaj je svijet privremen i prepun patnje. Polubogove redovito napadaju demonske i zle sile, i u takvom situacijama oni spoznaju svoju ranjivost i od Boga traže utočiste. Iako su polubogovi puni znanja, zbog kompleksnosti materijalnog svijeta i njihovo znanje ponekad biva prekriveno. Što znači da oni teoretski razumiju princip uzimanje utočišta, ali u praksi ne.

Svatko se u svom životu suočava s izazovima i svatko traži pomoć. Netko može slušati od velikih osoba, čitati spise, učiti od naših roditelja o tome što je dobro, a što loše, ali kad dođe do stvarne situacije lako se zaboravlja praktična primjena jer okolnosti prekriju znanje.

Kada čujemo raspravu o duhovnosti, možemo se osjećati kao da to već znamo, ali kad dođe do pitanja primjene mi to zaboravimo. Koja je korist duhovnog znanja ako ga ne prakticiramo u praktičnom životu?

Teoretsko znanje koje nas ne dovodi do čistoće srca je samo težak teret našem mozgu. Ono jednostavno stvara sve vrste lažnog egoizma i kojekakvih različitih ideja, koncepata i filozofija, koje nisu ništa drugo nego teret. Stoga, učenje koje za svrhu ima jednostavno gomilanje znanja je jedna od najvećih prepreka duhovnom napretku.

Imamo toliko lijepih primjera velikih duhovnih učitelja koji imaju toliko znanja i toliko puno spoznaja. Njihovo je znanje ciljano na pročišćenje srca i na ponizno služenje Gospodina. Znanje je poput sjemena, a naše srce poput zemlje. Ukoliko srce nije primjereno pripremljeno okopavanjem, čupanjem korova i ostalim pripremama kako bi primilo sjeme, ono će jednostavno biti izgubljeno.

Kada veliki mračni oblaci neznanja uđu u naše živote i prekriju puni mjesec Božjeg prisustva u našem srcu, to cijeli svijet prekriva tamom. Ako vidimo Božju ljepotu u našim životima, vidimo i Njegovu ljepotu svugdje oko nas, ali ako se u našem srcu nalazi tama, tada oko sebe vidimo samo tamu.

Trebamo dopustiti da Božje prisustvo poput punog mjeseca otkloni tamu i rastjera oblake neznanja. Kada sva živa bića promatramo kao da su blistave zvijezde, a Boga kao puni mjesec, tada se u našim srcima manifestira stvarna ljepota i ljubav.

Svrha znanja je transformacija srca i potpuno čišćenje uma od svih materijalnih sumnji i miskoncepcija.

Radhanath Swami

25 BHAGAVAD GITA

BHAGAVAD-GITA

Dragulj svjetske književnosti - mudrost bez granica

Istina koju objavljuje je univerzalna i vječna, te je kroz tisućljeća nadahnjivala velike mislioce, teologe i filozofe istoka i zapada; Sokrata, Goethea, Schopenhauera, Einsteina, Junga i mnoge druge.
G.W.F. Hegel: “Bhagavad-gita je sposobna dati nam pravo shvaćanje univerzalnosti i uzvišenost religije.”
Albert Einstein: “Dok čitam Bhagavad-gitu, jedino pitanje koje mi se nameće jest kako je Bog stvorio svemir. Sve ostalo, suvišno je.”

926 stranica, tvrdi uvez, 16 slika u boji

Cijena: 150 kn - Kupi ovdje

Prethodna objavaKako jednostavno komunicirati s podsviješću i dobiti odgovore na sva pitanja
Slijedeća objavaPozdrav Suncu ili Surya namaskara – Najcjenjeniji drevni slijed vježbi yoge
Radhanath Swami
Rođen u Chicagu 1950-te, u svojim je mlađim danima, u potrazi za duhovnom istinom, slijedio mnoge religijske puteve kao što su judaizam, kršćanstvo i islam. U 19-toj godini odlučio je svoje istraživanje proširiti putovanjima po Europi i Bliskom Istoku, na kraju završivši na Himalajama. Tamo je izvjesno vrijeme slijedio tradiciju šivaizma, a za to vrijeme je došao u kontakt s A.C. Bhaktivedanta Swami Prabhupadom te nekoliko godina kasnije postao njegov učenik. Trenutno putuje Azijom, Europom i Amerikom te poučava mudrost posvećenosti, piše knjige i održava predavanja i seminare. Svoj je život opisao u popularnoj autobiografskoj knjizi "U potrazi za domom".

OSTAVI KOMENTAR

Ostavite svoj komentar!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.