Foto: pexels.com

Ako ste odrasli u toksičnom kućanstvu, onda je način na koji ste doživjeli stvarnost potpuno drugačija od one kako su je vaši roditelji vidjeli. Vaša obitelj iskrivila je vašu stvarnost i vaše stavove, a to uzrokuje da ne vjerujete u vlastite emocije i misli. To zvuči prilično tužno, ali postoji nešto što možete učiniti kako bi preuzeli kontrolu nad svojim životom.

atma.hr – 78




Kada osoba potječe iz toksične obitelji, to može promijeniti njenu percepciju svijeta – i to obično ne na bolje.

Ako ste odrasli u disfunkcionalnom kućanstvu, onda ste se morali suočiti s teškim vremenima. Donošenje odluke da prestanete razgovarati s njima u potpunosti ili čak učenje kako zaštititi sebe s nekim jakim emocionalnim granicama, jedna je od najtežih stvari koje ćete ikada učiniti.

Ali, to je nevjerojatno važan dio građenja vašeg života u nešto zdravije i pozitivnije. Ako ste već napravili taj korak, čestitamo. To je teško. No, težak posao nije gotov. Vaša toksična obitelj je učinila štetu koja se ne može popraviti jednostavnim prekidom komunikacije i preseljenjem u neku drugu državu.

Nosite to na ramenima u obliku mentalnih i emocionalnih problema. Ne govorimo da svaka osoba koja je odrasla u takvom okruženju pati od iscrpljujućih mentalnih ili emocionalnih problema. Međutim, provedena istraživanja otkrila su da osobe koje su imale teško djetinjstvo uglavnom imaju psihološke posljedice.

Jedna studija dr. Giovanni A. Saluma potvrdila je da djeca koja dolaze iz disfunkcionalnih obitelji imaju veće šanse da pate od mentalnih zdravstvenih problema. Studija je otkrila da ti problemi obično uzrokuju internalizaciju ili eksternalizaciju sukoba koje su doživjeli u djetinjstvu.

Dakle, ako ste odrasli u disfunkcionalnom kućanstvu s toksičnom obitelji, možda ste pokušali potisnuti puno ljutnje ili zamjeranja – čak i tugu. To može dovesti do višestrukih mentalnih i emocionalnih problema, kao što su ovi navedeni u nastavku. Znajte da niste sami, ako vam bilo koji od ovih problema zvuči poznato:

atma.hr – 39

1. Anksioznost

Ne bi trebalo biti iznenađenje da je anksioznost jedan od najčešćih mentalnih problema. Međutim, oni koji su odrasli u toksičnom okruženju imaju iskustva s anksioznim poremećajem na kompletno drugačiji način.

Studija Sveučilišta Ben-Gurion u Izraelu otkrila je  da „znatno veći” postotak odraslih osoba s generaliziranim anksioznim poremećajem dolazi iz obitelji iz disfunkcionalnih kućanstava.

Možda niste smjeli ići na društvena događanja ili se družiti s prijateljima. Ili možda niste bili u mogućnosti doživjeti stvari koje bi dijete trebalo, što je doprinijelo vašim strahovima u mladoj dobi.

Susan Forward je autor knjige „Toksični roditelji“, u kojoj piše:

„Djeca koju se ne potiče da istražuju, pokušavaju, riskiraju neuspjeh, često se osjećaju bespomoćno i neadekvatno. Pretjerano kontrolirani od anksioznih roditelja prema kojima osjećaju strahopoštovanje, ta djeca često postaju tjeskobna i bojažljiva.”

atma.hr – 75




2. Komunikacija i interakcija s drugima je teška

Bilo da je to fizički, kao zagrljaj ili je emocionalno, poput odnosa – ako ste došli iz toksične obitelji, gotovo je nemoguće dopustiti drugim ljudima da vam se približe. I nije da ne želite tu vrstu veze, već je vjerovati nekome da vas neće povrijediti – rizik koji niste spremni preuzeti.

Djeca koja su odrasla skrivajući se od svojih prijatelja, jer su se bojala pokazati svijetu krajnje disfunkcije koje se nalaze u njihovoj kući, pretvore se u odrasle osobe koje nisu u stanju formirati zdrave odnose.

Oni nikada nisu naučili kako razgovarati o svojim problemima, a ako su ikada spomenuli svoje roditelje, vjerojatno je slijedilo ismijavanje. Međutim, događa se i suprotno. To se događa zbog emocionalne neravnoteže koja se stvara u mladoj dobi kada su okruženi „nepredvidljivom ljubavi.”

Ako je dobivanje odobrenja od roditelja bilo u najboljem slučaju spontano, onda su velike šanse da ga trenutno pokušavate pronaći u svakom prijateljstvu i vezi. Približavate se drugima previše brzo, jer to je ultimativna postava za trajni slom i krah.

Psihološke studije sa Ženskog Sveučilišta Teksas glasi:

„Odrasle osobe koje su odrasle u disfunkcionalnim obiteljima često imaju poteškoće u formiranju i održavanju odnosa, imaju nisku razinu pozitivnog samopoštovanja i povjerenja u druge; boje se gubitka kontrole, te poriču svoje osjećaje i stvarnost.”

atma.hr – 78




Još jedan isječak glasi:

„Većina odrasle djece toksičnih roditelja odrasta s osjećajem ogromne zbunjenosti o tome što ljubav znači i kako bi se ona trebala osjećati. Njihovi roditelji su im učinili puno ružnih stvari u ime ljubavi.

Oni su shvatili ljubav kao nešto kaotično, dramatično, zbunjujuće i bolno – nešto zbog čega moraju  odustati od svojih snova i želja. Očito, to nije ono o čemu se radi u ljubavi. Ljubav vas ne slama, ne izbacuje vas iz ravnoteže niti stvara osjećaj mržnje prema sebi … Prava ljubav stvara osjećaj topline, zadovoljstva, sigurnosti, stabilnosti i unutarnjeg mira.”

banner za knjige moc ljubavi

3. Manipulacija i narcisoidno zlostavljanje dovodi nas do toga da se pitamo što je stvarno

Ako ste odrasli u toksičnom kućanstvu, onda je način na koji ste doživjeli stvarnost potpuno drugačija od one kako su je vaši roditelji vidjeli.

Jeste li ikada optuženi za nešto što nikada niste učinili i jeste li zatim bili kažnjeni za to, čak i kada su vaši roditelji bili svjesni vaše nevinosti? Je li obiteljski odmor bio obojan nasilnim ispadima i grubim jezikom? Vaša obitelj iskrivila je vašu stvarnost i vaše stavove, a to uzrokuje da ne vjerujete u vlastite emocije i misli.

Informativni izvještaj Ženskog Sveučilišta u Teksasu glasi: „U većini disfunkcionalnih obitelji djeca imaju tendenciju da nauče sumnjati u vlastitu intuiciju i emocionalne reakcije.”

To je manipulacija. To je kada netko svjesno pokušava zbuniti drugu osobu kako bi je kontrolirala. Ako ste došli iz toksične obitelji, onda sigurno možete to shvatiti.

Bilo da je to dovelo do toga da sumnjate u ljubav vašeg partnera ili da preispitujete postojanje nestale šalice za kavu koja nikada nije postojala, takvo ponašanje može dovesti do stanja nevjerovanja u vlastite osjećaje i misli, svakog dana vašeg života.

Sve to zvuči prilično tužno, ali postoji nešto što možete učiniti kako bi preuzeli kontrolu nad svojim životom. Savršenstvo ne postoji i vaš život nikada neće biti jednostavan. Ali stvari ipak postaju bolje s vremenom.

Samo moramo prepoznati sve načine  na koje smo bili povrijeđeni i dopustiti sebi da započnemo proces ozdravljenja.

ATMA – Pripremila: Suzana Dulčić