Oni koji imaju krznene prijatelje odavno osjećaju koliko im pas znači, a sada i znanost sve češće potvrđuje da posjedovanje psa nije samo izvor radosti, već i faktor očuvanja kognitivnih i emocionalnih funkcija.
Život sa psom podrazumijeva brojne obaveze – od svakodnevnih šetnji, brige o prehrani i zdravlju, do suočavanja s nestašlucima poput izgriženih cipela ili razbacanih igračaka.
No, uz sve izazove, psi svojim vlasnicima vraćaju nešto neprocjenjivo: zdravlje, emocionalnu podršku i, prema sve većem broju istraživanja, snažan poticaj za mozak i tijelo.
Oni koji imaju krznene prijatelje odavno osjećaju koliko im pas znači, a sada i znanost sve češće potvrđuje da posjedovanje psa nije samo izvor radosti, već i faktor očuvanja kognitivnih i emocionalnih funkcija.
Kako pas stimulira mozak – istraživanje iz Basela
Jedno od najzanimljivijih istraživanja proveli su znanstvenici sa Sveučilišta u Baselu, a objavljeno je u časopisu Plos One (https://journals.plos.org/plosone/article?id=10.1371/journal.pone.0274833). Cilj im je bio provjeriti može li interakcija sa psom izazvati mjerljive promjene u mozgu.
U eksperimentu su sudionici birali hoće li provoditi vrijeme u prostoriji s pravim psom ili s plišanom lutkom. Prvo su ih samo promatrali, a zatim su imali priliku i dotaknuti ih. Za vrijeme tog iskustva istraživači su pratili protok krvi u mozgu pomoću infracrvenih senzora.
Rezultati su bili vrlo jasni: kada su ljudi komunicirali sa psom, zabilježena je povećana aktivnost u prefrontalnom korteksu – području koje je povezano s pažnjom, emocionalnim reakcijama i donošenjem odluka.
Dodatni fizički kontakt, poput maženja, dodatno je pojačavao tu moždanu aktivnost. Zaključak istraživača bio je da sama prisutnost psa može potaknuti pažnju i emocionalnu povezanost, a redovita interakcija dugoročno jača kognitivne sposobnosti.
Pas kao saveznik protiv stresa
Studija iz 2019. godine (https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/2332858419852592) dodatno je naglasila emocionalne koristi druženja sa psima. Ispitanici su deset minuta mazili pse, nakon čega su istraživači primijetili usporeno disanje, opuštenije mišiće i nižu razinu kortizola – hormona stresa.
Ovaj nalaz pokazuje da se uz pse prirodno aktivira sustav smirenja u tijelu. Pritom se luče hormoni poput oksitocina i serotonina, koji smanjuju osjećaj tjeskobe i unose ravnotežu u emocionalni život.
Drugim riječima, pas djeluje poput „prirodne terapije“ bez nuspojava.
Psi i zdravlje srca
Veliko švedsko istraživanje koje je obuhvatilo nacionalne zdravstvene registre donijelo je još jedno važno otkriće (https://www.nature.com/articles/s41598-017-16118-6). Uspoređeni su podaci o vlasnicima pasa, njihovom zdravstvenom stanju i uzrocima smrti.
Rezultati su pokazali da ljudi koji imaju pse imaju niži rizik od smrti povezan s kardiovaskularnim bolestima.
Razlog je vrlo jednostavan – psi zahtijevaju redovito kretanje. Šetnje, igra i boravak na otvorenom ne samo da pridonose fizičkoj aktivnosti, nego i potiču socijalne kontakte, što sve zajedno pridonosi zdravlju srca i duljem životnom vijeku.
Kućni ljubimci i mentalne funkcije u starijoj dobi
Dodatni uvid dala je studija provedena na Sveučilištu Michigan 2022. godine (https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC10280126/). Znanstvenici su ispitivali više od tisuću ljudi starijih od 65 godina i uspoređivali rezultate kognitivnih testova između onih koji imaju kućne ljubimce i onih koji nemaju.
Rezultati su pokazali da su osobe koje su godinama živjele sa psima ili mačkama postizale bolje rezultate na testovima pamćenja i pažnje. To upućuje na to da posjedovanje kućnih ljubimaca može usporiti kognitivni pad, što je posebno važno u starijoj životnoj dobi.
Iako istraživači naglašavaju da pas ili mačka neće izravno učiniti osobu inteligentnijom, oni stvaraju uvjete koji štite mozak: više kretanja, manje stresa i stalnu emocionalnu stimulaciju.
Šira slika: zašto psi čine život kvalitetnijim
Ako se svi rezultati spoje, jasno je da psi donose višestruke koristi:
- jačaju mozak aktiviranjem prefrontalnog korteksa
- smanjuju stres i potiču hormone sreće
- štite srce i smanjuju rizik od kardiovaskularnih bolesti
- usporavaju starenje mozga i kognitivni pad u starijoj dobi
- potiču društvenost i fizičku aktivnost.
Uz to, psi pružaju osjećaj sigurnosti i pripadnosti. Njihova prisutnost može biti posebno dragocjena starijim osobama koje se bore s usamljenošću, ali i obiteljima s djecom jer psi uče djecu odgovornosti i suosjećanju.
Vrijedi imati psa!
Znanost je jasna – psi nisu samo kućni ljubimci, nego i saveznici ljudskog zdravlja. Oni nas potiču da se krećemo, smiruju naš um, aktiviraju mozak i čuvaju srce.
Ako se pitate biste li trebali udomiti ili nabaviti psa, istraživanja naginju u korist tog izbora. Posebno mogu koristiti osobama koje žive same, starijima kojima je potrebna mentalna i emocionalna stimulacija, kao i obiteljima koje žele obogatiti svoj svakodnevni život.
Uz bezuvjetnu ljubav, psi svojim vlasnicima donose i dugoročne koristi za tijelo i um. Oni nas uče strpljenju, prisutnosti i radosti – i istodobno nas čine zdravijima i ispunjenijima.
ATMA – Pripremila: Suzana Dulčić
