Sigurno ste čuli za slobodne radikale i oksidativni stres. Oksidativni stres je stanje koje nastaje kada proizvodnja slobodnih radikala nadvlada sposobnost tijela da ih neutralizira ili eliminira. Oksidativni stres vodi do brojnih teških bolesti današnjice poput dijabetesa, prijevremenog starenja i srčanih tegoba. Najveći neprijatelji oksidativnih procesa su antioksidansi, koji osnažuju imunosni sustav i neutraliziraju slobodne radikale.

Autor: Nada Babović
Izvor: alternativa-za-vas.com

Ljudski organizam ima vlastite antioksidativne sustave, koji ga štite od štetnog utjecaja slobodnih radikala. No, antioksidante možemo unijeti i hranom. Prirodni izvori antioksidanata su voće, povrće i začinske biljke.

Sintetički antioksidanti

Prehrambena, farmaceutska i kozmetička industrija u svoje proizvode ubacuje neke sintetičke antioksidante. To su butilirani hidroksianizol (BHA, E320), butilirani hidroksitoluen (BHT, E321), terc-butilhidrohinon (TBHQ, E319) i estri galne kiseline (E310 – E312). Nakon pojave sintetičkih antioksidanata često se postavljalo pitanje njihove sigurnosti po ljudsko zdravlje. Zbog nepovoljnih toksikoloških izvještaja o sintetičkim antioksidansima preporučujemo da koristite samo prirodne antioksidanse.

Prirodni antioksidanti u začinskim biljkama

Velik broj začinskih biljaka sadrži kemijske spojeve koji imaju antioksidativne osobine. Prirodni antioksidanti mogu se naći u brojnim dijelovima biljaka, kao što su sjemenke, lišće, korijen i kora. Najvažnije grupe prirodnih antioksidanata u voću i povrću su tokoferoli, flavonoidi, fenolne kiseline, terpenoidi i karotenoidi. Aktivne komponente začinskih biljki s antioksidativnim učinkom su fenolne kiseline. To su primjerice ružmarinska kiselina iz ružmarina, kadulje i origana, flavonoidi cirsimarin igenkvanin iz ružmarina i kadulje. Uz njih su i prirodni pigmenti kao kapsaicin u paprici i terpeni iz ružmarina i kadulje. Neke začinske biljke iz obitelji Lamiaceae, poput ružmarina, kadulje, origana i timijana, mogu se koristiti u prehrambenoj industriji. Ne samo zato što štite hranu od oksidacije, već joj daju i brojna ljekovita svojstva.

Smatra se da antioksidansi…

  • štite stanice od slobodnih radikala
  • usporavaju proces starenja
  • energiziraju organizam
  • štite od mnogih bolesti poput raka, artritisa, Alzheimerove bolesti itd.

Ružmarin – kralj antioksidanata

Lišće ružmarina (Rosmarinus officinalis L.) i ekstrakti ružmarina koriste se ne samo kao začini, već i zbog svojih antioksidativnih osobina. Ružmarin je poznat kao biljka s najjačim antioksidativnim djelovanjem. Spojevi u ružmarinu koji imaju najveću antioksidativnu aktivnost su karnosolna kiselina, karnosol i ružmarinska kiselina. Antioksidansi u ružmarinu sposobni su prekinuti proces oksidacije dodajući vodik slobodnim radikalima.

Kadulja

Kadulja (Salvia officinalis L.), jedna je od najpoznatijih i najčešće korištenih ljekovitih biljaka. Osim u svrhu liječenja, kadulja se koristi i kao začin. Zajedno s ružmarinom, posjeduje najjaču antioksidativnu aktivnost među biljkama. Antioksidativno djelovanje kadulje pripisuje se prisustvu fenolnih diterpena, fenolnih kiselina i flavonoida.

Timijan

Timijan (lat. Thymus vulgaris) je ljekovita biljka bogata eteričnim uljem, zbog kojeg ima fungicidno, antiseptičko i antioksidativno djelovanje. Eterično ulje iz lišća timijana koristi se i u parfemima, sapunima i pastama za zube. Osim primjene u kozmetici i fitoterapiji, timijan se koristi i kao začin. Istraživanja su pokazala da aktivne komponente u ekstraktu timijana, posebno eugenol, timol i karvakrol, imaju veću antioksidativnu aktivnost od sintetičkih antioksidanata BHT i BHA te od vitamina E.

Origano

Origano (Origanum vulgare L.) se u tradicionalnoj medicini koristi kao ljekovita biljka zbog svojih jakih antibakterijskih, antigljivičnih i antioksidativnih svojstava. Komponente odgovorne za antioksidativno djelovanje eteričnog ulja iz origana su timol, karvakrol i timohinon. Zajedničko djelovanje sastojaka eteričnog ulja origana igra vrlo važnu ulogu. Istraživanja su pokazala da ekstrakt origana usporava lipidnu oksidaciju.

Bosiljak

Bosiljak (Ocimum basilicum L.) upotrebljava se u tradicionalnoj medicini zbog svojih antibakterijskih, antigljivičnih i antioksidativnih osobina. U kulinarstvu se primjenjuje kao začin, a u kozmetici kao izvor eteričnog ulja. Otkriveno je da ružmarinska kiselina, kao glavna komponenta bosiljka, ima jače antioksidativno djelovanje od vitamina E.

Kako koristiti začinske biljke

Najjednostavniji način kako možete iskoristiti dobrobiti začinskih biljaka jest dodati ih u vaš svakodnevni meni. Najbolje ih je dodati jelima na kraju, jer kuhanjem biljke gube vrijedne nutrijente i ljekovita svojstva. Također možete koristiti kapsulirani prah, tinkture ili čista eterična ulja začinskih biljaka. U vezi primjene i doziranja takvih pripravaka pitajte stručnog fito- ili aromaterapeuta.

Prethodna objavaVIDEO: Ne naslanjajte glavu na prozor, dobit ćete reklamu u glavu
Slijedeća objavaDnevni Jyotish Horoskop za 09.07.2013.
Atma
Učinite od svog života ono najbolje što on može biti - nevjerojatno iskustvo, ispunjenje i putovanje. Stvorite ravnotežu tijela, uma i duše - budite svoji, živite slobodno, njegujte znanje, cijenite iskustvo, volite i budite sretni...

OSTAVI KOMENTAR

Ostavite svoj komentar!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.